2010–2019
Ko e Tatali ki he ʻEikí: Ke Fai Pē Ho Finangaló
ʻOkatopa 2011


Ko e Tatali ki he ʻEikí: Ke Fai Pē Ho Finangaló

Ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui he māmani ke tupulaki, fakalakalaka, pea fakamālohia kitautolu ‘e he meʻa ʻoku tau aʻusiá.

ʻOku tau fakamālō mo fakamoʻoni he pongipongi Sāpate ko ʻení, ‘oku moʻoni pea moʻui hotau Fakamoʻuí. Kuo toe fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tataki kitautolu ʻe ha palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Ka ko e meʻa tēpuú, ʻoku mau fai e fakamoʻoni molumalu ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku tafe mei aí.

ʻI he ngaahi māhina kuo hilí ne u maʻu ai e faingamālie ke ako lahi ange ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e anga ʻEne teuteu ke fai ʻa e feilaulau taʻengata ko iá maʻatautolu kotoa.

Naʻe kamata pē ʻEne teuteú ʻi he maama fakalaumālié ʻi Heʻene tali ki he Tamaí ʻo pehē, “Ke fai pē ʻa ho finangaló, peá ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata.”1 Naʻe kamata pē he taimi ko iá pea hokohoko mai he ʻahó ni, ʻEne fakaʻaongaʻi ʻEne tauʻatāina ke filí ke tali mo fakahoko e palani ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he folofolá naʻá Ne feʻaluʻaki holo Heʻene kei talavoú “ke fai e ngāue ʻa [ʻEne] Tamaí”2 mo “tatali ki he ʻEikí ki he taimi ʻe kamata ai ʻene ngāué.”3 ʻI hono taʻu 30, naʻá Ne fepaki mo ha ʻahiʻahi faingataʻa ka naʻá Ne fili ke fakafepakiʻi ia ʻaki ʻEne pehē, “Sētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻá.”4 Naʻá Ne falala ki Heʻene Tamaí ʻi Ketisemani ʻo Ne pehē, “Kae ʻoua naʻa fai hoku loto, ka ko e finangalo ʻoʻoú,”5 pea fakaʻaongaʻi leva ʻEne tauʻatāina ke filí ke mamahiʻia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne fou atu ʻi he hopo fakamā he kakaí pea mo e mamahi ʻo e tutukí, ka naʻá Ne fakaongo pē ki Heʻene Tamaí, ʻo loto ke “lavea koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá [mo] fakavolu koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hiá.”6 Pea aʻu ai pē ki he taimi naʻá ne kalanga ai, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”7 Naʻá Ne tatali ki Heʻene Tamaí—ʻo ngāue ʻaki ʻEne tauʻatāina ke filí ke fakamolemoleʻi Hono ngaahi filí,8 fakapapauʻi ʻe tokangaʻi ʻEne faʻeé,9 pea kātaki ki he ngataʻangá kae ʻoua kuo kakato ʻa ʻEne moʻuí mo ʻEne misiona he moʻui matelié.10

ʻOku ou faʻa fifili, Ko e hā ʻoku hoko ai e ʻahiʻahí mo e faingataʻá ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo ʻEne kau palōfita māʻoniʻoní mo e Kāingalotu faivelenga kotoa pē, neongo ʻenau feinga ke fai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní? Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa aí, tautefito kiate kinautolú?

ʻOku ou fakakaukau kia Siosefa Sāmita, naʻe puke heʻene kei tamasiʻí pea fakatangaʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Pea hangē ko e Fakamoʻuí, naʻá ne kalanga, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?”11 Ka ʻi he taimi ne ngali tuenoa aí, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí ke fakaongoongo ki he ʻEikí pea fakahoko e finangalo ʻene Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fakakaukau ki heʻetau ngaahi kui paionia ne tuli mei Nāvū pea nau fononga atu he tokaleleí, fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ke nau muimui ki ha palōfita neongo ʻenau faingataʻaʻia he puké, masivá pea aʻu ʻo mate ha niʻihi. Ko e hā ne nau foua ai ha fuʻu mamahi peheé? Ko e hā hono ʻuhingá? Pea ko e hā hono taumuʻá?

ʻI heʻetau fai e ngaahi fehuʻí ni, ʻoku tau fakatokangaʻi ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui he māmaní ke tupulaki, fakalakalaka, pea fakamālohia kitautolu ʻe he meʻa ʻoku tau aʻusiá. ʻOku founga fēfē ʻetau fai ʻení? ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha tali ʻi ha kupuʻi lea faingofua: ʻoku tau “tatali ki he ʻEikí.”12 ʻOku tau maʻu kotoa e ʻahiʻahí mo e faingataʻá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi faingataʻa fakamatelié ni ʻo ʻai ke tau vakai angé mo ʻetau Tamai Hēvaní pe te tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke muimui ki Hono ʻAló. ʻOkú Ne ʻosi afioʻi, pea ʻoku tau maʻu e faingamālie ke ako, neongo pe ko e hā e faingataʻa hotau tūkungá, “ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó [maʻatautolu], pea ʻaonga kiate [kitautolu].”13

ʻOku ʻuhinga nai ia pe ʻe mahino maʻu pē kiate kitautolu hotau faingataʻaʻiá? He ʻikai nai haʻatau ʻuhinga ke tau fehuʻi ai, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?”14 ʻIo! ʻI he taimi ʻoku mate ai e malí, ʻe fifili e hoá. ʻI he taimi ʻoku faingataʻaʻia fakapaʻanga ai ha fāmili, ʻoku fehuʻia ia ʻe he tamaí. ʻI he taimi ʻoku hē ai e fānaú mei he halá, ʻe kalanga loto mamahi ha tamai mo ha faʻē. ʻIo, “ka ʻi ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí.”15 Ka ʻi he kamata ke tupulaki ʻetau tuí mo e mahinó, ʻoku tau tuʻu hake pea fili ke fakaongoongo ki he ʻEikí mo pehē, “Ke Fai pē Ho finangaló.”16

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tatali ki he ʻEikí? ʻOku pehē ʻe he folofolá ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e tatalí ko e ʻamanaki, fakatetuʻa pea mo falala. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻamanaki mo e falala ki he ʻEikí ʻa e tuí, kātakí, loto fakatōkilaló, anga maluú, kātaki fuoloá, tauhi e ngaahi fekaú mo kātaki ki he ngataʻangá.

ʻOku ʻuhinga e tatali ki he ʻEikí ki hono tō e tenga ʻo e tuí pea tanumaki ia “ʻaki e faivelenga lahi, mo e faʻa kātaki.”17

ʻOku ʻuhinga ia ke lotu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí—ki he ʻOtua, ko ʻetau Tamai Hēvaní—ʻi Heʻene pehē, “Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló.”18 Ko ha lotu ia ʻoku tau ʻohake ʻaki ʻa e kotoa hotau laumālié, ʻi he huafa hotau Fakamoʻuí, ko Sīsū Kalaisi.

ʻOku ʻuhinga e tatali ki he ʻEikí ke fakalaulauloto pea “maʻu [e] Laumālie Māʻoniʻoní” ke tau lava ke ʻilo “ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu [ke tau] faí.”19

ʻI heʻetau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku “tupu mei he mamahi ʻa e faʻa kātakí”20 pea ʻoku tau ako ke “fai atu ai pē ʻi he faʻa kātakí kae ʻoua ke fakahaohaoaʻi [ʻa kitautolu].”21

ʻOku ʻuhinga e tatali ki he ʻEikí ke “tuʻu maʻu”22 pea “vivili atu ki muʻa” ʻi he tui, “pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa.”23

ʻOku ʻuhinga ia ke “falala taha pē ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisí”24 pea “ʻi he tokoni mai ʻa [ʻEne] ʻaloʻofá [ke tau pehē]: Ke fai pē ʻa ho finangaló, ʻe ʻEiki kae ʻikai ko homau lotó.”25

ʻI heʻetau tatali ki he ʻEikí, ʻoku tau “tuʻu taʻe-faʻa-ueʻi [ai] ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekaú,”26 ʻo ʻilo te tau “mālōlō mei [heʻetau] ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē.”27

Pea ʻoua naʻa “siʻaki [ʻetau] tuí”28 pea ʻe “fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa [kitautolú] koeʻuhí [ko ʻetau] leleí.”29

ʻE hoko mai e ngaahi fakamamahi ko iá he founga mo e tuʻunga kehekehe. Naʻe fakamanatu mai ʻe he meʻa ne aʻusia ʻe Siopé ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau kātakiʻí. Naʻe mole e koloa kotoa ʻa Siopé, kau ai hono kelekelé, falé, mo e monumanú; hono fāmilí; hono ongoongó; moʻui lelei, pea aʻu ki heʻene ʻatamai leleí. Ka, naʻá ne kei tatali pē ki he ʻEikí mo fai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui mālohi. Naʻá ne pehē:

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí:

“Pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá.”30

“Neongo ʻene tamateʻi aú, te u falala pē kiate ia.”31

Pea neongo e ngaahi sīpinga fisifisimuʻa ʻa Siopé, kau palōfitá pea mo e Fakamoʻuí, ka ʻe kei faingataʻaʻia pē ke tau tatali ki he ʻEikí, tautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke mahino kakato ai kiate kitautolu ʻEne palani mo e taumuʻa maʻatautolú. ʻOku ʻomi ʻa e mahinó ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, [mo e ] akonaki ki he akonaki.”32

Ne u ako heʻeku moʻuí he ʻikai te u faʻa maʻu ha tali ki ha lotu koeʻuhí ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku teʻeki ai ke u mateuteu. ʻI he taimi ʻokú Ne tali mai aí, ʻoku faʻa “siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena”33 he ko e meʻa pē ia te u lava ke kātakiʻí pe mo ia kotoa ʻoku ou loto ke faí.

ʻOku faʻa lahi ʻetau lotu ke tau faʻa kātaki, ka ʻoku tau fie maʻu pē ia he taimí ni! Naʻe lotu ʻa Palesiteni Tēvita ʻO. Makei ʻi heʻene kei talavoú ke maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Sikotilaní, naʻá ne toki maʻu ai e fakamoʻoni ko iá. Naʻá ne tohi ki mui, “Ko ha fakamoʻoni ia kiate au ʻoku tali ʻa e lotu fakamātoató ʻi ha ʻfaʻahinga taimi pea ʻi ha feituʻu pē.’”34

Mahalo he ʻikai ke tau ʻilo e taimi pe founga ʻoku tali ai ʻe he ʻEikí e lotú, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻe maʻu mai ʻEne talí ʻi Hono taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻana. ʻOku ʻi ai e ngaahi tali ʻe toki maʻu he hili ʻa e moʻuí ni. ʻOku malava ke moʻoni ʻeni ʻi ha ngaahi talaʻofa ʻe niʻihi ʻi hotau tāpuaki fakapēteliaké pea pehē foki ki he ngaahi tāpuaki maʻá e kau mēmipa hotau fāmilí. ʻOua naʻa tau fiu he tatali ki he ʻEikí. ʻOku taʻengata ʻEne ngaahi tāpuakí ka ʻoku ʻikai ke fakataimi pē.

ʻOku ʻomi ʻe he tatali ki he ʻEikí ha faingamālie matuʻaki mahuʻinga ke tau ʻiloʻi ʻoku lahi ha niʻihi ʻoku tatali mai kiate kitautolu. ʻOku tatali mai ʻetau fānaú ke tau fakahaaʻi e faʻa kātakí, ʻofá, mo ha mahino kiate kinautolu. ʻOku tatali mai ʻetau mātuʻá ke tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻiá mo e manavaʻofá. ʻOku tatali mai hotau tokouá mo e tuofāfiné ke tau faʻa kātaki, angaʻofa, mo faʻa fakamolemole. ʻOku tatali mai hotau hoá ke ʻofa ʻiate kinautolu hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú.

ʻI heʻetau kātakiʻi e faingataʻaʻia fakaesinó, ʻoku mahino leva kiate kitautolu ʻa e tokolahi e kakai ʻoku tatali ke tau tokoniʻí. ʻOku ou fie fakahā ʻa e houngaʻia ki ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá koeʻuhí ko e kau Mele mo e kau Māʻata pea mo e kau Samēlia lelei kotoa pē ʻoku ngāue ke tokoni ki he kau mahamahakí, tokoniʻi e vaivaí, mo tokangaʻi e kau faingataʻaʻia fakaʻatamai mo fakasinó. ʻOkú ke tatali ki he ʻEikí ʻi hoʻo ngāue faka-Kalaisi ʻoku fai fakaʻahó pea ʻi hono fai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. ʻOku mahino lelei ʻEne fakapapau kiate koé: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”35 ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo feilaulaú mo hoʻo mamahí. ʻOkú Ne fanongo ki hoʻo lotú. Te ke maʻu ʻEne nongá mo e fiemālié ʻi he hokohoko atu hoʻo tatali kiate Ia ʻi he tuí.

ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo mahulu ange ʻi he meʻa ʻoku malava ke mahino kiate kitautolú pe te tau fakakaukau ki aí. Tau feinga ke feangaʻofaʻaki pea angaʻofa ange kiate kitautolu. Tuku ke tau manatuʻi ʻi heʻetau tatali ki he ʻEikí, ʻoku tau hoko ai “ko ha [kau] tangata māʻoniʻoni ʻi he [Heʻene] fakaleleí, angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto fiemālie ke fakavaivaiʻi ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke [tau] faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivaiʻi ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.”36

Ko e faʻahinga fakavaivai ʻeni naʻe fai ʻe hotau Fakamoʻuí ki Heʻene Tamaí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Naʻá Ne kole ki Heʻene kau ākongá, “Mou leʻo mo au,” ka naʻe tuʻo tolu ʻEne foki mai ʻo ʻilo ʻoku nau māʻumohe.37 ʻI he ʻikai kei feʻao mo ʻEne kau ākongá kae tautefito ki Heʻene mavahe mei he ʻao ʻo ʻEne Tamaí, naʻe fili e Fakamoʻuí ke toʻo kiate Ia hotau “mamahi mo e faingataʻaʻiá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”38 Naʻe ʻomi ha ʻāngelo ke fakamālohia Ia,39 pea naʻe ʻikai ke Ne mamae ke inu mei he ipu koná.”40 Naʻá Ne tatali ki Heʻene Tamaí ʻo pehē, “Ke fai pē ʻa ho finangaló,”41 pea naʻá Ne loto-fakatōkilalo ʻo malamalaki tokotaha pē ʻa e tataʻoʻanga uainé.42 Pea ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku ou lotua ke fakamālohia kitautolu ke tau leʻo mo Ia pea tatali kiate Ia he kotoa hotau ngaahi ʻahó.

ʻOku ou houngaʻia he pongipongi Sāpate ko ʻení he ʻoku ʻikai ke tau tuenoa ʻi hotau ngaahi taimi faingataʻá.”43 ʻoku ʻikai ke tau tokotaha pē. Ko Ia ʻokú ne tokangaʻi kitautolú “ʻoku ʻikai ke tulemohe pe mohe.”44 ʻOku hanga ʻe heʻene kau ʻāngelo ʻi heni pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻo “takatakai hake mo poupou hake [kitautolu].”45 ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni makehe ʻoku moʻoni ʻEne talaʻofá: “Ka ko kitautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.”46 Tau tatali muʻa kiate Ia ʻaki ʻa e vivili atu kimuʻa ʻi he tui pea, ke tau lotu ʻo pehē, “Ke fai pē ho finangaló,”47 pea ke tau foki hake kiate Ia ʻi he lāngilangi. ʻI he huafa māʻoniʻoni hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.