2010–2019
Ua tapa‘ohia tatou paatoa
Atopa 2011


Ua tapa‘ohia tatou paatoa

Te ani nei au i te mau tane atoa, te mea apî e te mea paari, o tei mau nei i te autahu‘araa ma te hoê reo puai e te itoito a‘e â… e reo râ no te maitai, e reo no te evanelia, e reo no te Atua.

Na roto i te varua o teie himene faahiahia e te peepee, e te pure nehenehe a Elder Richard G. Hinckley i roto i to’u aau, te hinaaro nei au e parau afaro atu i teie pô, e te mau taea‘e, e te amui ato‘a nei au i roto i teie parau mau te mau feia apî tane o te Autahu‘araa a Aarona.

Ia paraparau ana‘e tatou i te hanahana o te Orama Matamua a Iosepha Semita, aita tatou e faahiti rahi nei i te aroraa ri‘ari‘a tei tupu na mua noa‘e i te orama, te hoê aroraa tei opuahia no te haamou i te tamaiti iti aore râ no te tape‘a i te heheuraa tei fatata i te horo‘ahia’tu ia’na. Eita tatou e paraparau rahi no ni‘a i te enemi, e aita roa vau e au i te paraparau no ni‘a ia’na, tera râ te ohipa i tupu i te tamaiti apî ia Iosepha, te faahaamana‘o mai nei ïa ia tatou e e ti‘a i te mau tane atoa, e tae noa’tu i te mau taure‘are‘a tane atoa i roto i teie amuiraa, ia haamana‘o.

A tahi, e mea mau o Satane aore râ Lucifero aore râ te Metua o te mau Haavare—a pii ia’na i te i‘oa ta outou e hinaaro—te faahoho‘araa mau o te ino i te tino nei. Mea ino ana‘e ta’na mau opuaraa i te mau taime atoa, e e rurutaina oia i mua i te maramarama faaora e ia feruri ana‘e oia i te parau mau. A piti, e pato‘i oia e amuri noa’tu i te here o te Atua, te Taraehara a Iesu Mesia, e te ohipa no te hau e te faaoraraa. E aro oia i teie mau mea i te mau taime e i te mau vahi atoa e nehenehe ia’na. Ua ite oia e eita oia e manuïa e e ti‘avaruhia oia i te pae hope‘a, ua faaoti râ oia i te haamou e rave rahi o te pee ia’na.

Eaha ia te tahi o te mau raveraa a te diabolo i roto i teie aroraa e fifi ai te ora mure ore ? Te haapii faahou mai nei te ohipa tei tupu i roto i te Uru raau Mo‘a no ni‘a i te tahi o te mau raveraa a te diabolo. Ua papa‘i Iosepha i te reira no te tamata i te pato‘i i te mau mea atoa e tupu mai i mua, ua faaohipa Lucifero i « te puai o taua mana ra i nia iho ia’u, ua tapea-roa-hia to’u arero e aita ta’u e nehenehe ia parau faahou ».1

Mai ta te Peresideni Boyd K. Packer i haapii mai i teie po‘ipo‘i, eita ta satane e nehenehe e rave ti‘a i te hoê ora. Terâ te hoê o te mau mea e rave rahi eita e nehenehe ia’na ia rave. Tera râ, ia hi‘ohia, e mea manuïa roa ta’na tutavaraa no te tape‘a i te ohipa, na roto noa i te tape‘araa i te arero o te feia haapa‘o maitai. E te mau taea‘e, mai te mea te reira ihoâ, te imi nei ïa vau i teie pô i te mau tane, te mea apî e te mea paari o te mana‘ona‘o nei no ni‘a i teie aroaraa i rotopu i te maitai e te ino ia tapa‘o i to outou i‘oa e ia parau mai. Tei roto tatou i te tama‘i, e no te mau minuti i mua nei, e riro vau ei taata tihepu i te taata no teie tama‘i.

E ti‘a anei ia’u ia himene i te tahi nota no « Tei roto tatou i te nuu faehau » ? Ua ite outou, te irava « Te tiai nei tatou i teie nei i te mau faehau ; o vai ïa o te haere mai ? »2 Te mea faahiahia o teie piiraa ia haere e aro eita ïa matou e ani i te feia no te pupuhi aore râ no te taora i te hoê ofa‘i tupita. Eita roa ia, te hinaaro nei râ matou i te mau nuu faehau o te rave ei mauhaa na ratou « te mau parau atoa no roto mai i te vaha o te Atua ».3 No reira te imi nei au i teie pô i te mau misionare o te ore roa e tape‘a i to ratou arero, e na roto i te varua e te mana o to ratou autahu‘araa, e hamămă ratou i to ratou vaha e e faatupu i te mau semeio. E mai ta te mau taea‘e matamua i parau i te hoê taime, o taua parau ra tei riro ei rave‘a i tupu ai « te mau ohipa puai o te faaroo e o te tamau â i te ravehia ».4

Te ani taaê nei au i te feia apî no te Autahu‘araa a Aarona ia parahi maitai e ia faaroo maitai mai. No outou, e faaohipa ïa vau i te hoê faaauraa i te ohipa tu‘aro. E aroraa no te paruru i te ora teie e te aro nei tatou i te hoê enemi o te au ore ia outou e i teie ohipa, no reira e ti‘a’tu vau i mua noa ia outou, te ihu e te ihu, e te auahi i roto i to’u reo no te faaanaanatae ia outou—te huru ta te mau taata faaineine e rave mai te mea e mea fifi te ha‘utiraa e e mea faufaa rahi hoi te upooti‘araa. E no te mea ho‘i e ti‘a ia outou ia upooti‘a i teie ha‘utiraa, teie ïa ta teie taata faaineine e parau ia outou, no te ha‘uti i teie ha‘utiraa e ti‘a i te tahi o outou ia riro ei mea hau atu i te mâ. I roto i teie aroraa i rotopu i te maitai e te ino, eita e nehenehe ia outou e ha‘uti i te pae o te enemi i te taime e tae mai te faahemaraa, e ia tapiri atu i te pae o te Faaora i te taime no te haere i te hiero e te misioni mai te mea râ aita roa te hoê mea i tupu. Eita e nehenehe ia outou, e to’u mau hoa apî, ia na reira. Eita te Atua e faaoohia.

No reira tei roto tatou i te hoê fifi. Te vai nei e rave rahi tauasini feia apî no te Autahu‘araa a Aarona i roto i te mau buka a teie Ekalesia o te nehenehe e riro mai ei mau misionare i te mau mahana i mua nei. Te fifi râ o te tape‘araa i teie mau diakono, mau haapii e mau tahu‘a ia vai itoito noa e te parau-ti‘a ia faatoro‘ahia ei mau peresibutero e ia tavini ei misionare. No reira te hinaaro nei matou i te feia apî tane tei roto a‘ena i te pŭpŭ ia faaea noa i roto e ia faaea i te ha‘uti na rapae au i te taime mau ua hinaaro matou ia ratou ia tomo mai i roto i te ha‘utiraa e ia ha‘uti ma to ratou puai atoa ! Fatata i roto i te mau tata‘uraa tu‘aro atoa ta’u i ite, te vai nei te mau reni tei hutihia i ni‘a i te tahua e i roto i te reira e tia‘i ai te mau taata ha‘uti atoa ia ti‘a mai no te tata‘u. Ua huti atoa te Fatu i te mau reni no te parau-ti‘a no te feia tei piihia no te ohipa na muri Ia’na i roto i teie ohipa. Aore roa e misionare e nehenehe e ani i te tahi atu mau taata ia tatarahapa i ta ratou mau hara morare aore râ i te mata‘ita‘iraa i te mau hoho‘a faufau mai te mea aita oia iho i tatarahapa i taua iho mau hara ra. Aita e ti‘a ia outou ia na reira. Eita te Varua e parahi mai i piha‘iho ia outou e e mau te mau parau i roto i to outou arapo‘a a parau ai outou. Aita outou e nehenehene e haere i te mea ta Lehi i pii te « e‘a au ore »5 e ia arata‘i atoa ho‘i ia vetahi ê i ni‘a i te e‘a « titiaifaro e te pirihao »6 aita roa’tu.

Te vai nei râ te hoê rave‘a no outou ia haavî i ta outou mau hara, no te mea te vai ra ato‘a ra te hoê rave‘a na te hoê melo ore ta outou e haapii atu no te haavî i ta’na ra mau hara. Noa’tu e o vai outou e eaha te mea ta outou i rave, e nehenehe ta outou mau hara e faaorehia. E nehenehe ta outou te feia apî tane e vaiiho i muri i te hoê hara o ta outou paha e aro nei. O te semeio ïa no te faaoreraa hara ; o te semeio no te Taraehara o Fatu ra o Iesu Mesia. Eita râ e nehenehe ia outou ia na reira mai te mea aita e fafauraa itoito i te evanelia, eita e nehenehe ia outou ia rave i te reira ma te ore e tatarahapa i te vahi hinaarohia. Te ani atu nei au ia outou te feia apî tane ia itoito e ia vai mâ noa. Mai te mea e titauhia, te ani nei au ia outou ia vai itoito e ia vai mâ noa.

I teie nei, e te mau taea‘e, te parau hua atu nei matou ia outou no te mea e au ra aita te parau mărû e faatupu ra i te tauiraa i ni‘a ia outou. Te parau hua nei matou no te mea e taata mau Satane tei faaoti i te haamou ia outou e te aro ra outou ia’na i te hoê faito matahiti apî roa. No reira te haru nei matou ia outou e te tuo puai nei matou mai ta matou i ite i te tuo :

A faaroo ! i te reo o te aroraa e ta‘i puai nei e te papû ;

A apiti mai i te nuu ! A apiti mai i te nuu ! 7

E to’u mau hoa apî, te hinaaro nei matou e rave rahi atu â mau tauatini misionare i roto i te mau ava‘e e te mau matahiti i mua nei. E ia hau atu â te mau misionare no roto mai i te rahiraa feia apî no te Autahu‘araa a Aarona o te faatoro‘ahia, e o te vai itoito noa, e te mâ e te parau-ti‘a no te tavini.

Ia outou o tei tavini a‘ena aore râ o te tavini nei, te haamauruuru nei matou ia outou no te maitai ta outou e rave nei, e no te mau ora ta outou i haaputapû. Ia haamaitaihia outou ! Te ite atoa nei matou e, te vai ra te tahi o tei ti‘aturi, i te roaraa o to ratou oraraa, ia tavini i te misioni, aita râ i nehenehe i te tavini no te ma‘i anei aore râ no te tahi atu mau fifi eita e noaa ia ratou i te haavî. Te haapoupou nei e te faahiahia nei matou i teie pŭpŭ taata. Ua ite matou i to outou hinaaro, e te haapoupou nei matou i to outou itoito. Tei ia outou ra to matou here e to matou faahiahia. Tei roto outou « i te pŭpŭ » e e vai noa outou, noa’tu ua haapaehia outou i te taviniraa. Te hinaaro nei râ matou i te toe‘a o outou!

Teie nei, outou te mau taea‘e no te Autahu‘araa a Melehizedeka. Eiaha e ataata noa a parahi noa’i i roto i to outou mau parahiraa au maitai. Aitâ vau i oti atu ra. Aitâ vau i oti atu ra. Te hinaaro nei matou hau atu â i te tauasini mau tane e mau vahine faaipoipohia no te tavini i roto i te mau misioni a te Ekalesia. Te taparu mai nei te mau peresideni misioni atoa ia ratou. I te mau vahi atoa e tavini ratou, e afa‘i mai to tatou mau misionare tane e vahine faaipoipoihia i te hoê huru paari i te ohipa o ta te feia apî 19 matahiti e ore e nehenehe i te horo‘a noa’tu to ratou aravihi.

No te faaitoito e ia rahi atu â te mau tane e te mau vahine faaipoipohia no te tavini, ua rave iho nei te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i te hoê taahiraa hau roa‘e i te maitai tei itehia‘e nei i roto i te ohipa misionare i roto i na 50 matahiti i ma‘iri a‘enei. I te ava‘e Me no teie matahiti ua farii te feia faatere no te autahu‘araa i te hoê faaiteraa e e tauturuhia te moni tarahu fare na te mau tane e mau vahine faaipoipohia (e te parau nei matou no te moni fare noa) e te afata moni misionare a te Ekalesia mai te mea e hau atu te moni tarahu i te faito moni tei faaauhia no te mau ava‘e atoa. Auê ïa haamaitairaa e ! E tautururaa teie no te ra‘i mai i te haamau‘araa rahi roa‘e ta tatou mau misionare tane e vahine faaipoipohia e faaruru nei i roto i ta ratou misioni. Ua faaoti atoa te mau taea‘e e nehenehe te mau misioni na te mau tane e te mau vahine faaipoipo e haere e 6 aore râ e 12 ava‘e te roa, e 18 aore râ e 24 ava‘e te roa mai tei matauhia. Na roto i te tahi ê atu faanahoraa faahiahia ua faati‘a-atoa-hia te mau tane e te mau vahine faaipoipohia ia ho‘i poto noa’tu i te fare no te tahi mau oro‘a utuafare faufaa rahi e na ratou iho e aufau i to ratou tere. E a faaea na i te haape‘ape‘a e e haere outou e patoto haere i te mau opani aore râ e rave i te hoê â tabula ohipa e te mau misionare 19 matahiti te paari ! Eita matou e ani ia outou ia rave i te reira e rave rahi râ mau ohipa ê atu ta outou e nehenehe e rave, e e ti‘amâraa rahi to outou no te faaoti nahea i te rave i te reira mau ohipa.

Te mau taea‘e, te ite nei matou e te tahi o outou, no te mau tumu anei no te pae ea, te utuafare, aore râ no te moni anei, eita e nehenehe ia outou ia haere i teie nei aore râ peneia‘e e aita roa. Na roto râ i te hoê faanahoraa maite, e rave rahi ïa o outou o te nehenehe.

E te mau episekopo e te mau peresideni tĭtĭ a aparau i teie nei hinaaro i roto i ta outou mau apooraa e mau amuiraa. A parahi i ni‘a i roto i ta outou mau rururaa e a hi‘o atu ma te pure i roto i te amuiraa no te mau faaiteraa no ni‘a i te feia o te ti‘a ia farii i te hoê piiraa. I muri iho a aparau atu ia ratou e a tauturu ia ratou ia haamau i te hoê tai‘o mahana no te tavini ei misionare. E te mau taea‘e, ia tupu ana‘e te reira, a parau atu i ta outou mau vahine faaipoipo e mai te mea e nehenehe ta outou ia faaru‘e i to outou parahiraa roa e te pitopito no te afata teata no tau ava‘e poto noa, e nehenehe atoa ïa ta ratou e vaiiho i te mau mootua. E maitai ihoa taua mau mootua here ra, e te fafau atu nei au ia outou e e rave outou i te mau mea no ratou a tavini ai i te Fatu, i te mau ao hopea-ore-ra, o te ore roa e nehenehe ia outou e rave ahani e faaea outou i te fare no te faaea noa i piha‘iho ia ratou. Aita’tu ïa e tao‘a faufaa rahi a‘e ta te mau metua tupuna e nehenehe e horo‘a i ta ratou mau huaai maori râ ma te ohipa e ma te parau e « i roto i teie utuafare e tavini matou i te mau misioni ! »

E ere te ohipa misionare i te hoê ana‘e o te mau mea e ti‘a ia tatou ia rave i roto i teie Ekalesia rarahi e te faahiahia. Fatata râ te mau mea ê atoa ta tatou e ti‘a ia rave tei ni‘a ia i to te mau taata faaroo matamuaraa i te evanelia a Iesu Mesia e te amuiraa mai i teie ekalesia. E mea papû teie te tumu no teaha te faaueraa hopea a Iesu i te Tino Ahuru ma Piti i riro noa ai—« e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pĭpĭ, a bapetizo ati ai ia ratou i roto i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai ».8 I muri iho e i muri iho noa ana‘e e nehenehe ai i te toe‘a o te mau haamaitairaa o te evanelia e tae mai ai—te tahoêraa utuafare, te mau faanahonahoraa a te feia apî, te mau fafauraa no te autahu‘araa, e te mau oro‘a e arata‘i ti‘atu i te hiero. Mai ta Nephi râ i faaite papû, aore roa te reira e tupu mai e tae noa’tu « e tomo hoi te hoê na roto i te uputa ».9 No te mau mea e hinaarohia i te rave na ni‘a i te e‘a e tae atu i te ora mure ore, ua hinaaro rahi atu â ïa tatou i te mau misionare o te iriti i te uputa e o te tauturu ia vetahi ia haere atu na roto i te reira.

Te ani nei au i te mau taata atoa, te mea apî e te mea paari, o te mau nei i te autahu‘araa ma te hoê reo puai e te itoito a‘e â, eiaha no te aro noa i te ino e ia’na o tei riro ei faahoho‘araa no taua ino ra, e reo râ no te maitai, e reo no te evanelia, e reo no te Atua. E te mau taea‘e no te mau huru faito matahiti atoa, a haamatara i to outou mau arero e a hi‘o i ta outou mau parau i te faatupuraa i te semeio i roto i te oraraa o te mau taata « o tei faaerehia’tu i te parau mau no te mea ana‘e aita ratou i ite i te vahi i reira e itehia mai ai ».10

A haapeepee i te aroraa, a haapeepee i ni‘a i te tahua ;

Te parau mau to tatou taupoo, te hatua e te paruru.

A ti‘a i piha‘iho i to tatou reva, te tahirihiri noa ra

Te haere nei tatou i to tatou fare ma te oaoa, ma te oaoa.11

I te i‘oa o Iesu Mesia, to tatou Fatu, amene.

  1. Iosepha Semita—Aamu 1:15.

  2. « Tei roto tatou i te nuu faehau », Te mau Himene, no. 153.

  3. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 84:44; a hi‘o atoa Deuteronomi 8:3 ; Mataio 4:4.

  4. Lectures on Faith (1985), 74.

  5. 1 Nephi 8:28.

  6. 2 Nephi 31:18

  7. Te Mau Himene, no. 153.

  8. Mataio 28:19.

  9. 2 Nephi 33:9.

  10. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 123:12.

  11. Te Mau Himene, no. 153.