2010–2019
ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní
ʻOkatopa 2011


ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní

ʻOku ou kolea ki he tangata talavou mo e matuʻotuʻa maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ke ke maʻu ha leʻo ʻoku mālohi mo mateaki ange … ha leʻo maʻá e leleí, ha leʻo maʻá e ongoongoleleí, ha leʻo maʻá e ʻOtuá.

ʻI heʻeku ongoʻi ʻa e laumālie vēkeveke ʻo e himi ko iá pea mo e lotu ongo mālohi ne fakahoko ʻe ʻEletā Lisiate G. Hingikelií, ʻoku ou fie lea hangatonu ai he pooni ngaahi tokoua, pea ʻoku ou fakakau ai e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻI heʻetau talanoa ki he fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku ʻikai ke tau faʻa talanoa ai ki he fefaʻuhi naʻe hoko kimuʻa aí, ʻa ia ko ha fefaʻuhi naʻe fakataumuʻa ke ne fakaʻauha e tamasiʻí mo taʻofi e fakahā ne teu ke hoko maí. ʻOku ʻikai ke tau talanoa lahi ange kau ki he filí pea ʻoku ʻikai ke u fie lea au ki ai, ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he meʻa ne hoko ki he talavou ko Siosefá, ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke manatuʻi ʻe he tangatá, kau ai e talavou kotoa pē ʻi he haʻofangá ni.

ʻUluakí, ʻoku ʻi ai e tokotaha ko Sētane, pe Lusifā, pe ko e tamai ʻa e ngaahi loí—faʻiteliha koe pe te ke ui ia ko hai—ka ʻokú ne ʻi ai, pea ko e ʻata moʻoni ia ʻo e koví. ʻOku kākā ʻene ngaahi taumuʻa kotoa pē pea ʻokú ne tekelili ʻi he hā mai ʻa e maama ‘o e huhuʻí, mo e fakakaukau ki he moʻoní. Uá, ʻokú ne fakafepakiʻi taʻengata e ʻofa ʻa e ʻOtuá, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ngāue ʻo e melinó mo e fakamoʻuí. ʻOkú ne fakafepakiʻi e ngaahi meʻá ni he taimi mo e feituʻu kotoa pē te ne lava aí. ʻOkú ne ʻiloʻi te ne ulungia pea ʻe kapusi ia he ngataʻangá, ka ʻokú ne fakapapauʻi te ne ʻauha fakataha mo e tokolahi taha te ne ala lavá.

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he tēvoló ʻi he fepaki ko ʻeni ke fakaʻauha ai e moʻui taʻengatá? ʻOku toe akoʻi heni kitautolu ʻe he meʻa ne hoko ʻi he aʻusia ʻo e Vaoʻakau Tapú. Naʻe hiki ʻe Siosefa ʻo pehē, ʻi he feinga ko ia ʻa Lusifā ke ne fakafepakiʻi e meʻa kotoa ne teu ke hokó, naʻe “pehē fau ʻeku ofo ʻi hono mālohí, naʻe taʻofi ai hoku ʻeleló ke ʻoua naʻá ku lava ʻo lea.”1

Hange ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka he pongipongi ní, he ʻikai lava ʻe Sētane ʻo toʻo fakahangatonu ha moʻui. ʻOku kau ia he ngaahi meʻa he ʻikai ke ne lava ʻo faí. Ka ʻe ola lelei ʻene feinga ke taʻofi e ngāué ʻo kapau te ne taʻofi ke ʻoua naʻa lea ʻa e kau faivelengá. ʻE ngaahi tokoua, kapau ʻoku pehē, ʻoku ou kumi he pooni ha kau talavou mo ha kau tangata, kei talavou mo matuʻotuʻa, ʻoku nau tokanga moʻoni ki he fepaki ko ʻeni ʻa e leleí mo e koví, ke nau kau mai mo lea hake. ʻOku tau lolotonga kau ki ha fetauʻaki, pea ʻi he ngaahi miniti siʻi ka hokó, ʻoku ou fie ʻilo pe ko hai ʻe kau mai ki he fetauʻaki ko ʻení.

ʻE fie maʻu nai ke u ngūnguuʻi atu ha ngaahi laine ʻo e hiva ko e “[Kau Kotoa Mai ki he Ngāué”]? Manatuʻi e fakalea ʻoku pehē “[ʻOku mau tatali ki ha kau sōtia; ko hai ʻe fie kau mai?”2 Ko e meʻa lelei fekauʻaki mo e uki tau ko ʻení, he ʻoku ʻikai ko ʻemau ukí ha tokoni ki hano fana ʻo ha meʻafana pe lī ʻo ha pomu. ʻIkai, ʻoku mau fie maʻú ha konga kau ko ʻenau meʻataú ʻa e “folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.”3 Ko ia ʻoku ou kumi he pooni ha kau faifekau he ʻikai ke nau longo pē, ka ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí mo e mālohi ʻo honau lakanga fakataulaʻeikí, te nau fakaava honau ngutú pea lea ʻaki ha ngaahi meʻa mana. Naʻe pehē ʻe he kau fuofua takimuʻá, ko e faʻahinga lea ko iá, ʻa e founga kuo “fakahoko ʻaki e ngaahi ngāue kāfakafa taha”4 ʻo e tuí.

ʻOku tautautefito ʻeku kolé ki he kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau tangutu tonu hake mo tokanga mai. Tuku ke u ʻoatu ha kiʻi tala fakatātā fakasipoti maʻamoutolu. ʻE kau talavou, ʻoku tau feʻauhi ki he moʻui pe ko e maté pea te u ʻunuʻunu atu ʻo lea mahino ke ke ongoʻi e vivili ʻo e fie maʻú, ke ke ongoʻi ʻeku hohaʻá ʻi hoku leʻó—ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau faiako sipotí he taimi ʻoku vāvāofi ai e kaí pea fie maʻu ke mālohí. Pea ʻi he tuʻu taʻe mahino ʻa e vaʻingá, ʻoku talaatu ai ʻe he faiako ko ʻení kuo pau ke toe moʻui maʻa ange hamou niʻihi kae lava ke nau kau ki he vaʻingá. ʻI he tau ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví, he ʻikai lava ke ke kau mo e filí he taimi kotoa pē ʻoku hoko mai ai e fakatauvelé, peá ke ʻamanaki ke ke toki tafoki hake ʻo tui teunga maʻá e Fakamoʻuí ʻi he temipalé mo e ngāue fakafaifekaú ʻo hangē pē naʻe ʻikai hoko ha meʻá. ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, he ʻikai lava ke mou fai ia. He ʻikai manukia e ʻOtuá.

Ko ia ai ʻoku ʻi ai leva haʻatau palopalema he pooni. ʻOku laui afe ha kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻi he lekooti ʻa e Siasí te nau ala kau ki heʻetau faʻahi ʻo e kau teu ngāue fakafaifekaú. Ko e polé leva ko hono pukepuke ke kei mālohi mo taau ai pē ʻa e kau tīkoní, kau akonakí mo e kau taulaʻeiki ko iá ke fakanofo kinautolu ko ha kaumātuʻa ke nau hoko ko ha kau faifekau. Ko ia ʻoku tau fie maʻu e kau talavou kuo ʻosi kau he timí ke nau nofo maʻu ai pea ʻoua ʻe toe fehopokaki holo he taimi ʻoku fie maʻu ai ke mou vaʻingá pea mou vaʻinga ki he lelei tahá! ʻI he meimei feʻauhi sipoti kotoa pē ʻoku ou ʻiló, ʻoku ʻi ai ha ngaahi laine fakangatangata kuo tā ʻi he malaʻé pea kuo pau ke nofo ʻi loto ai e tokotaha vaʻinga kotoa ʻoku kau he feʻauhí. Ko ia ai, kuo tā mai ʻe he ʻEikí e ngaahi laine ʻo e moʻui tāú maʻanautolu ʻoku ui ke kau fakataha mo Ia ʻi he ngāué ni. He ʻikai lava ke ʻikai fakatomala ha faifekau mei he maumaufono fakasekisualé pe lea kapekapé pe moʻui ponokālafí ka ne hanga atu ʻe ia ʻo fakatukupaaʻi e niʻihi kehé ke nau fakatomala kinautolu mei he meʻa tonu pē ko ia ʻokú ne faí! He ʻikai lava ke mou fai ia. He ʻikai nofoʻia koe ʻe he Laumālié pea te ke faingataʻaʻia ʻo kapau te ke lea ʻaki e ngaahi lea ko iá. He ʻikai te ke lava ke fonongaʻia e hala ne ui ʻe Līhai ko e “ngaahi hala tapú” 5 pea ʻamanaki ke fakahinohinoʻi e niʻihi kehé ki he “hala fāsiʻi mo lausiʻí”6, he ʻikai lava ia.

Ka ʻoku ʻi ai ha founga ke ikunaʻi ʻaki hoʻo angahalá ʻo hangē ko e founga ko ia te mou akoʻi ki he fiefanongó. Tatau ai pē pe ko hai koe mo e feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi koe. ʻE lava ʻe he talavou kotoa pē ʻo siʻaki ha faʻahinga maumaufono ʻokú ke fefaʻuhi mo ia. He ko e mana ia ʻo e fakamolemolé; ko e mana ia ʻo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ka he ʻikai ke mou lava ʻo fai ia kae ʻoua ke mou mālohi ʻi he ongoongoleleí, pea he ʻikai lava ia kae ʻoua kuo mou fakatomala. ʻOku ou kole atu kau talavou ke mou mālohi he Siasí mo maʻa. Kapau ʻe fie maʻu, ʻoku ou kole atu ke mou hoko ʻo mālohi he Siasí pea hoko ʻo maʻa.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku mau lea mālohi atú he ʻoku ʻikai ongo e lea vaivai atú. ʻOku mau lea mālohí he ʻoku fakamoʻomoʻoni pē feinga ia ʻa Sētane ke fakaʻauha kimoutolu pea ʻoku mou fehangahangai mo hono ivi tākiekiná ʻi ha taʻu kei iiki ange. Ko ia ʻoku mau puke mai koe ʻo kaila atu he leʻo lahi taha te mau lavá:

Fanongo! ʻoku ongo leʻolahi mo mahino mai e taú;

Haʻu ke tau kau! Haʻu ke tau kau!7

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku tau fie maʻu ha kau faifekau ʻe laumano ʻi he ngaahi māhina mo e taʻu ʻoku hanga maí. Kuo pau ke tokolahi ange e haʻu ʻa e kau faifekaú mei he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke fakanofo kinautolu pea nau mālohi, maʻa mo taau ke ngāue.

Ko kimoutolu ko ia kuo ngāue pe lolotonga ngāué, ʻoku mau fakamālō atu ko e ngaahi lelei kuo mou faí pea mo e moʻui kuo mou tokoniʻí. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu! ʻOku mau ʻiloʻi foki ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau fakaʻamua maʻu pē ke ngāue fakafaifekau, ka koeʻuhí ko ʻenau mahamahakí pe koeʻuhí ko ha ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau pule ki ai, ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fai ia. ʻOku mau salute atu kiate kimoutolu he ʻao ʻo e kakaí ni. ʻOku mau ʻiloʻi hoʻomou ngaahi fakaʻamú pea mo fakahikihikiʻi hoʻomou līʻoá. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku mou “kau ʻi he timí” pea te mou kau maʻu pē ki ai, neongo hono fakaʻatā fakalangilangi kimoutolu mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ka ʻoku tau fie maʻu e toengá!

Sai, kiate kimoutolu ngaahi tokoua maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoua ʻe malimali mo tangutu fiemālie pē ho nofoʻangá. ʻOku teʻeki ʻosi ʻeku leá. ʻOku tau fie maʻu ha mātuʻa mali ʻe laui afe ke ngāue fakafaifekau ʻi he Siasí. ʻOku kole mai ʻe he palesiteni fakamisiona kotoa pē ʻene fie maʻu kimoutolú. Ko e feituʻu kotoa pē ʻoku ngāue fakafaifekau ai ʻetau mātuʻa malí, ʻoku nau ʻomi ai ha matuʻotuʻa ki he ngāué he ʻikai lava ke ʻomi ia ʻe ha niʻihi taʻu 19, neongo ʻenau leleí.

Ke poupouʻi ke tokolahi ange ʻa e mātuʻa mali ke ngāué, kuo fai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ha taha ʻo e ngaahi meʻa lahi mo fakaʻatuʻi taha kuo fai ʻi he ngāue fakafaifekaú he taʻu ʻe 50 kuohilí. ʻI Mē ʻo e taʻu ní, naʻe maʻu ai ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha tohi ʻe tokoni e Siasí ki hono totongi e nofoʻanga ʻo e mātuʻa malí (pea ʻoku mau ʻuhingá ki he nofoʻangá) ʻo tokoni ki ai mei he paʻanga faifekau ʻa e Siasí ʻo kapau ko e fakamole ki aí ʻe hulu hake ia ʻi he lahi tukupau kuo fokotuʻu ki he māhiná. Ko ha tāpuaki moʻoni ia! Ko ha tokoni ʻeni mei langi ki he fakamole lahi taha ʻoku fehangahangai mo ʻetau mātuʻa malí ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú. Kuo fakapapauʻi foki ʻe he Kau takí ʻe lava ke ngāue pē ʻa e mātuʻa malí ʻi ha māhina pē ʻe 6 pe 12, pe ko e māhina ʻe 18 pe 23 angamahení. ʻOku toe ʻi ai ha meʻa lelei ʻe taha, kuo fakangofua ki he mātuʻa malí ke nau foki taimi nounou ki honau ʻapí ʻo ka hoko ha meʻa matuʻaki mahuʻinga, ka nau fua pē ʻenau fakamolé. Pea tuku hoʻomou hohaʻa pe te mou tukituki he ngaahi ʻapí pe tauhi e taimi-tēpile tatau ʻoku muimui ki ai e fānau taʻu 19! ʻOku ʻikai ke mau kole atu ke mou fai ia, ka ʻoku lahi fau ʻetau ngaahi meʻa te mou lava ʻo faí, pea mo e tauʻatāina ʻi hono fakahoko iá.

ʻE ngaahi tokoua, koeʻuhí ko ha ʻuhinga fakaemoʻui lelei, fakafāmili pe fakapaʻanga, ʻoku mau ʻiloʻi ʻe ʻi ai hamou niʻihi he ʻikai ke mou lava ʻo ʻalu he taimí ni pe ʻi he kahaʻú. Ka ʻe lava hamou niʻihi ʻo ʻalu ʻo ka fai ha palani.

ʻE kau pīsope mo e palesiteni fakasiteiki, aleaʻi e fie maʻu ko ʻení ʻi hoʻomou ngaahi fakataha alēleá mo e konifelenisí. Nofo mei muʻa ʻi hoʻomou ngaahi fakatahá peá ke vakai atu ʻi he faʻa lotu ki he haʻofangá ke ke ongoʻi ʻa e niʻihi ʻoku totonu ke uí. Peá ke talanoa leva mo kinautolu pea tokoni ke nau fokotuʻu ha ʻaho ke nau ngāue ai. ʻE kau tangata, ko ʻene hoko pē iá, talaange ki ho uaifí kapau te ke lava ʻo mavahe mei hoʻo moʻui fiemālié mo e sio TV ʻi ha ngaahi māhina siʻi, te ne lava foki mo ia ʻo mavahe mei he makapuná. ʻE sai pē ho ngaahi ʻofaʻangá pea ʻoku ou palōmesi atu te mou fai ha meʻa maʻanautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai hano ngataʻanga naʻe ʻikai mei malava ia kapau ne mou nofo pē ʻi ʻapi ʻo siofi kinautolu. Ko e hā mo ha toe meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ʻe lava ke foaki ʻe he ngaahi kuí ki honau hakó, ka ko ʻenau fakahā ange ʻi he lea mo e ngāue, “Ko e fāmili ngāue fakafaifekau ʻeni!”

ʻOku ʻikai ko e ngāue fakafaifekaú pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻi he Siasi lahi, fakamāmani lahi mo fakaʻofoʻofa ko ʻení. Ka ʻoku meimei ke fakafalala e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí ʻi he fuofua fanongo ʻa e kakaí ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea kau mai ki he Siasí. Ko hono ʻuhinga moʻoni ia e tukupā fakaʻosi ne fai ʻe Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá —ke “ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8 Pea ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke hoko mai ai e toenga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí—ʻa e maʻumaʻuluta ʻa e fāmilí, ngaahi polokalama ʻa e toʻu tupú, ngaahi talaʻofa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi ouaú ʻo aʻu ki he temipalé. Kae hangē ko e fakamoʻoni ʻa Nīfaí, he ʻikai lava ke haʻu ha taha kae ʻoua kuó ne “hū ʻi he matapaá.”9 Koeʻuhí ko e lahi fau e ngaahi meʻa ke fai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, ko ia ʻoku tau fie maʻu ai ha kau faifekau tokolahi ange ke nau fakaava e matapā ko iá mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hū ai.

ʻOku ou kolea ki he tangata talavou mo e matuʻotuʻa maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ke ke maʻu ha leʻo ʻoku mālohí mo mateaki ange, ha leʻo ʻoku ʻikai ngata heʻene fakafepaki ki he koví pea mo ia ʻokú ne fakafofongaʻi e koví, ka ko ha leʻo maʻá e leleí, ha leʻo maʻá e ongoongoleleí, ha leʻo maʻá e ʻOtuá. ʻE ngaahi tokoua ʻo e toʻu kotoa pē, veteange homou ʻeleló ka ke mamata ki ha ngāue fakaofo ʻe fai ʻe hoʻo ngaahi leá ʻi he moʻui ʻa kinautolu “ʻoku kei taʻofi mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”10

[Fakatovave ki he taú, fakatovave ki he ngāué;

ʻO tatā mo pā ʻaki e moʻoní, ko e paletuʻa makehé.

Mateakiʻi hotau fuká; ʻoku laukau ʻene vilingiá!

Pea tau laka atu ki ʻapi ʻi he nēkeneka mo e fiefiá].11

ʻI he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.