2010–2019
Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: Tuʻu Hake ʻo Fakaʻaongaʻi e Mālohi ʻo e ʻOtuá
ʻEpeleli 2012


Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: Tuʻu Hake ʻo Fakaʻaongaʻi e Mālohi ʻo e ʻOtuá

ʻOku fie maʻu ke ngāue ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí kae lava ke fakahoko ha lelei. ʻOku ui kimoutolu ke mou “tuʻu hake pea ulo atu,” kae ʻikai fufuuʻi hoʻomou māmá ʻi he fakapoʻulí.

Ne u ʻi Saute ʻAfilika kimuí ni mai pea mo Tapusio ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kōlomu ʻa e taulaʻeiki ʻi he Uooti Kakisoó, ʻo ma ʻaʻahi ki ha ʻapi. Ne lotua ʻe Tapusio mo ʻene pīsopé, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi pea maʻu e ngaahi kī ʻo e kōlomú ʻa e kau māmālohi ʻo e kōlomú, pea ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie ki he niʻihi ke ʻaʻahi ki aí mo e founga ke tokoniʻi ai kinautolú. Naʻe ueʻi kinaua ke ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo Peteloó, pea naʻá na fakaafeʻi au ke mau ō.

ʻI heʻemau fakalaka atu he kulī leʻo fekaí, ne mau hū atu ʻo tangutu mo Petelō ʻi he loto falé, ko ha talavou loto hangamālie ne ʻikai toe maʻulotu ko ʻene femoʻuekina he ngaahi ngāue kehe he Sāpaté. Naʻá ne kiʻi hohaʻa kae fiefia ke tali lelei kimautolu peá ne toe fakaafeʻi hono fāmilí ke kau fakataha mai mo ia. Ne fakahaaʻi ʻe he pīsopé ʻa ʻene ʻofa ki he fāmilí mo ʻene fakaʻamu ke tokoniʻi kinautolu ke hoko ko ha fāmili taʻengata ʻaki hono silaʻi kinautolu ʻi he temipalé. Ne ongo ki honau lotó, pea mau ongoʻi kotoa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene tataki e lea mo e ongo kotoa pē.

Ka ko e ngaahi lea ʻa Tapusió naʻe hoko ai e liliu ʻi he ʻaʻahí. Ne hangē kiate au ne lea ʻa e taulaʻeiki kei talavoú ni ʻi he lea ʻa e kau ʻāngeló—ʻa e ngaahi lea ʻofa ʻe lava ke mahino kakato kiate kitautolu ka naʻe ongo moʻoni ia ki hono kaungāmeʻá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fiefia ʻaupito ke talanoa he taimi kotoa mo koe ʻi he lotú. ʻOkú ke lea ʻofa maʻu pē kiate au. Peá ke ʻilo ha meʻa, kuo ʻikai sai e timi soká ko e ʻikai ke ke kaʻú. ʻOku fuʻu sai ʻaupito hoʻo vaʻingá.”

Ne tali ange ʻe Petelō, “ʻOku ou kole fakamolemole atu. Te u foki mo kimoutolu.”

Naʻe pehē ʻe Tapusio, “Ko e meʻa lelei moʻoni ia. Pea ʻokú ke manatuʻi ʻeta faʻa teuteu ke ngāue fakafaifekaú? ʻE lava ke ta toe kamata fai ia?”

Ne toe pehē atu ʻa Petelō, “ʻIo. ʻOku ou fie foki atu.”

Mahalo ko e fiefia lahi taha kuó u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Talavoú, ko e mamata ko ia ki hono ngāue ʻaki ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone he māmaní ʻa e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ka ʻoku ou faʻa loto mamahi foki he mamata ki ha kau talavou tokolahi ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e faʻahinga lelei ʻe lava ke nau fai ʻaki e mālohi ʻoku nau maʻú.

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi mo e mafai tonu ia ʻo e ʻOtuá ke ngāue ʻo tokoni ki Heʻene fānaú. Pehēange mai naʻe lava ke mahino kakato ki he talavou kotoa, ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku maʻu ʻe honau lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Pehēange mai ne mahino kiate kinautolu ʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi ha founga mahino mo fakamātoato ʻe lava ke ongoʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e moʻoni taʻeveiveiua ko ia ʻo e folofola ʻa Kalaisí.

Siʻi kau talavou ʻo e Siasí, tuku ke u fai atu ha fehuʻi ʻoku ou ʻamanaki te ke mataʻikoloaʻaki ʻi he toenga hoʻo moʻuí. Ko e hā ha toe mālohi maʻongoʻonga ange ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke mou maʻu ʻi he māmaní? Ko e hā ha mālohi ʻe lahi ange ʻi he ivi ko ia ke tokoniʻi ʻa e fānau ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono liliu e moʻui homou kāingá, ke tokoniʻi kinautolu ʻi he hala ʻo e fiefia taʻengatá ʻaki hono fakamaʻa kinautolu mei he angahalá mo e faihalá?

Hangē ko ha toe mālohi pē, ʻoku fie maʻu ke ngāue ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí kae lava ke hoko ha lelei. ʻOku ui kimoutolu ke mou “tuʻu hake pea ulo atu” (T&F 115:5, kae ʻikai fufuuʻi hoʻomou māmá ʻi he fakapoʻulí. Ko kinautolu pē ʻoku lototoʻá ʻe lau ʻi he niʻihi kuo filí. ʻI hoʻo ngāue ʻaki e mālohi homou lakanga fakataulaʻeiki toputapú, ʻe tupulaki hoʻomou lototoʻá mo e loto falalá. Kau talavou, ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku mou fai homou lelei tahá ʻi hoʻomou ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku mou fiefia taha pē ʻi he taimi ʻoku mou kau atu ai ki ha ngāue leleí. Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e mālohi ʻo homou lakanga fakataulaʻeikí ʻaki hoʻomou moʻui maʻa mo tāú.

ʻOku ou toe fie tānaki atu hoku leʻó ki he ui ne fai atu ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani mei he tuʻunga malangá ni kiate kimoutolu he māhina ʻe ono kuo ʻosí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou kumi ha kau talavou mo ha kau tangata, kei talavou mo matuʻotuʻa, ʻoku nau tokanga moʻoni ki he fepaki ko ʻeni ʻa e leleí mo e koví, ke nau kau mai mo lea hake. ʻOku tau lolotonga kau ki ha feinga tau.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, [ʻOku ou kolea] ha leʻo ʻoku mālohí mo mateaki ange, ha leʻo ʻoku ʻikai ngata ʻi heʻene fakafepakiʻi e koví … , ka ko ha leʻo maʻá e leleí, ha leʻo maʻá e ongoongoleleí, ha leʻo maʻá e ʻOtuá” (“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Liahona, Nōvema 2011, 44, 47).

ʻIo, ʻe kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone, ʻoku tau kau atu ki ha feingatau. Pea ʻi he feingatau ko ʻení, ko e founga lelei taha pē ke maluʻi ai kitautolu mei he koví ko hono poupouʻi mālohi ʻa e moʻui angatonú. He ʻikai lava ke ke fanongo ki ha ngaahi lea kovi ka ke fakangalingali pē ʻo hangē ʻoku ʻikai te ke fanongo ki aí. He ʻikai lava ke ke sio, toko taha pe fakataha mo ha niʻihi kehe ʻi he ngaahi ʻata fakalieliá ka ke fakangalingali pē ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ke sio aí. He ʻikai lava ke ke ala ki ha meʻa taʻe maʻa peá ke pehē ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia. He ʻikai lava ke ke mūnoa he ʻoku feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa ia ʻoku lelei mo haohaoá. Ka ke tuʻu hake ʻi he lototoʻa ʻo taukaveʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní! ʻI he taimi ʻokú ke fanongo pe sio ai ki ha meʻa ʻokú ne maumauʻi e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, manatuʻi ko hai koe—ko ha sōtia koe ʻi he kau tau ʻa e ʻOtuá, kuo fakaivia koe ʻaki Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. ʻOkuʻikai ha toe meʻatau lelei ange ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e filí, ʻa e tamai e ngaahi loí, ka ko e moʻoni ko ia ʻe haʻu mei ho ngutú ʻi hoʻo ngāue ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE fakaʻapaʻapaʻi koe ʻe he tokolahi ho toʻu meʻá ko hoʻo lototoʻá mo hoʻo angatonú. ʻE fai pehē ha niʻihi. Ka ʻoku ʻikai mahuʻinga ia. Te ke maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa mo e falala ʻa e Tamai Hēvaní he kuó ke ngāue ʻaki Hono mālohí ke lavaʻi ʻEne ngaahi taumuʻá.

ʻOku ou kole ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu kotoa ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke toe hiki hake e fuka ʻo e tauʻatāiná pea fokotuʻutuʻu mo taki hoʻo kau taú. Ngāue ʻaki ho mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻaki hoʻo fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo fou ʻi he fakatomalá mo e papitaisó. Kuo mou maʻu ʻa e fekaú pea mo e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní ke fai ia.

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, ne u ʻaʻahi ai ki Silei peá u mālieʻia ʻia Taniela ʻOilate, ko ha talavou ne faʻa ʻalu holo mo e kau faifekaú. Ne u kole ange ke faitohi mai, pea kuó ne fakangofua mai ke u lau atu ha konga ʻo ʻene ʻī-meili fakamuimuitahá: “Ne toki hoko hoku taʻu 16, pea naʻe fakanofo au ko ha taulaʻeiki he Sāpaté. Naʻá ku papitaiso ʻi he ʻaho tatau pē haku kaungāmeʻa; ko hono hingoá ko Kalolaine. Naʻá ku akoʻi kiate ia e ongoongoleleí, pea naʻá ne maʻulotu ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono pale ʻi he Fakalakalaka Fakatāutahá, ka naʻe ʻikai fakangofua ia ʻe heʻene ongomātuʻá ke papitaiso kae ʻoua kuo mau maheni peá na falala mai kiate au. Naʻá ne loto ke u papitaiso ia, ne pau ai ke ma tali ʻi ha māhina ʻe taha ki he Sāpaté, ke hoko ai hoku taʻu 16. ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻi he lava ke u tokoniʻi ha tokotaha lelei pehē ke papitaisó, peá u fiefia ʻi he lava ke u papitaiso iá.”

Ko Tanielá ko e taha pē ia ʻo e kau talavou tokolahi ʻi he māmaní ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau mo e mālohi kuo fakafalala ange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. Ko Luisi Fenanitoó, ko ha tokotaha mo ia mei Honitula, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku fononga atu hono kaungāmeʻá ʻi ha hala fakatuʻutāmaki peá ne vahevahe ange leva ʻene fakamoʻoní, pea ko e moʻoni ne fakahaofi ai ʻe ʻene moʻuí (vakai, “A Change of Heart,” lds.org/youth/video). Ko ʻOilavoó mei Palāsila, ko ha toe sīpinga mo ia ʻe taha. Ko ha faifekau lelei moʻoni ʻa ʻOilavo ʻi hono ʻapí (vakai, T&F 84:111), pea naʻá ne fakalotoa ʻene fineʻeikí ke toe mālohi ʻi he Siasí (vakai, “Reunited by Faith,” lds.org/youth/video). ʻE lava ke ke maʻu e ngaahi talanoá ni mo ha ngaahi talanoa lahi ʻo hangē ko kinautolú ʻi he uepisaiti ʻa e toʻu tupu ʻa e Siasí, youth.lds.org. Ko e ʻInitanetí, ngaahi mītia fakasōsialé, mo e ngaahi tekinolosia kehé ko ha ngaahi meʻangāue ia kuo tuku ʻe he ʻEikí ki ho nimá ke tokoni atu ke ke fakahoko ai ho ngaahi fatongia fakataulaʻeikí pea mo fakatupulaki ai e ivi tākiekina ʻo e moʻoní mo e angamaʻá.

Siʻi kau talavou, ʻi he taimi ʻoku mou ngāue ʻaki ai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he founga kuó u fakamatalaʻí, ʻoku mou teuteuʻi ai kimoutolu ki he ngaahi fatongia ʻi homou kahaʻú. Ka ʻoku mou fai ha meʻa lahi ange ai. Hangē ko e tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone faʻifaʻitakiʻanga lelei ko Sione Papitaisó, ʻoku mou teuteu foki ʻa e hala ʻo e ʻEikí mo fakatonutonu Hono ngaahi ʻalungá. ʻI hoʻo fakahaaʻi lototoʻa ʻa e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaisó, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sioné, ʻoku mou teuteuʻi ai e kakaí ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí (vakai, Mātiu 3:3; T&F 65:1–3; 84:26–28). ʻOku faʻa fakamatalaʻi atu ʻa e meʻa maʻongoʻonga te mou malavá. Sai, ko e taimi ʻeni ke fakahoko ai e meʻa te mou malavá, ke fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá ke faitāpuekina ʻaki e niʻihi kehé, pea ʻomi kinautolu mei he kakapú ki he māmá pea mo teuteuʻi e hala ʻo e ʻEikí.

Kuo ʻoatu ʻe he Siasí kiate kimoutolu ʻa e kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá ko ha maʻuʻanga tokoni ke tokoni ʻi hono ako mo fakahoko homou ngaahi fatongiá. Ako maʻu pē ia. Tūʻulutui, mamaʻo mei he ngaahi meʻa fakatekinolosiá, pea feinga ke maʻu e tataki ʻa e ʻEikí. Pea tuʻu hake ʻo ngāue ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu te ke maʻu mei he Tamai Hēvaní e ngaahi tali ki he founga ke ke moʻui aí pea mo e founga ke tokoniʻi ʻaki e niʻihi kehé.

Te u lau atu e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻOua te mou taʻetokaʻi e meʻa ʻe malava ʻe hoʻomou fakamoʻoní. … ʻOku mou lava ke fakatokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku liʻekiná. ʻI he taimi ʻoku mou maʻu ai ʻa e mata ke mamatá, telinga ke fakafanongó, mo e loto ʻoku ongoʻi moʻoní, ʻe lava ke mou ala atu ai pea fakahaofi ha niʻihi kehe ʻi homou toʻú” (“Ke Mou Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona, Mē 2005, 112).

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku maʻu ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ngāue ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí. Kuó u mamata ki he toutou fakahoko ha ngaahi mana ʻe ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone. Kuó u mamata ki he mālohi ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono lea ʻaki ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone faivelengá e ngaahi lea ʻo e Laumālié ʻoku fonu ʻi he ʻamanaki leleí, pea fakaava ai e loto ʻo ha taha ʻokú ne fie maʻu ʻa e māmá mo e ʻofá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEiki, mo hotau takimuʻa pea mo hotau Fakamoʻuí, ʻēmeni.