2010–2019
Nofo ʻi he Tafaʻaki ʻa e ʻEikí!
ʻEpeleli 2012


Nofo ʻi he Tafaʻaki ʻa e ʻEikí!

Ko ʻetau fehuʻi fakaʻahó ʻeni, “ʻOku hanga nai ʻe heʻeku ngāué ʻo fokotuʻu au ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí pe ko e tafaʻaki ʻa e filí?”

Ne pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha kiʻi fakapulipuli te mou lava ʻo fua ʻaki ʻa e ngaahi fili ʻoku teu ke mou faí. ʻOku faingofua pē ke mou manatuʻi: ‘He ʻikai tonu ha meʻa hala ʻoku mou fai pea he ʻikai lava ke hala ha meʻa totonu ʻoku mou fai’” (“Ko e Ngaahi Hala ki he Haohaoá,” Liahona, Siulai 2002, 112). ʻOku faingofua pea ʻikai toe afe e kiʻi founga fakapulipuli ʻa Palesiteni Monisoní. ʻOku fakaʻaongaʻi ia he founga tatau pē mo ia ne ʻoange kia Līhaí. Kapau te tau tui pea faivelenga ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻe faingofua pē hono maʻu ʻa e fakahinohino totonu ke tau muimui ki aí, tautautefito ki he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi fili ʻoku tau fai fakaʻahó.

ʻOku faleʻi mai e ʻAposetolo ko Paulá ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e tūtuuʻi ʻi he Laumālié pea mo e tokanga ke ʻoua naʻa tau tūtuuʻi ʻi he kakanó. Naʻá ne pehē:

“ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; ʻoku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻa e ʻOtuá: he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki.

“He ko ia ʻoku tūtuuʻi ki hono kakanó, te ne utu ʻi he kakano ʻa e ʻauhá; ka ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻi he Laumālié, te ne utu ʻi he Laumālié ʻa e moʻui taʻengatá.

“Pea ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he faileleí: he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu totonú, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai” (Kalētia 6:7–9).

ʻOku ʻuhinga e tūtuuʻi ʻi he Laumālié kuo pau ke hanga ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú, leá mo e ngāue kotoa pē ʻo ʻohake kitautolu ki he tuʻunga faka-ʻOtua ʻo ʻetau ongomātuʻa fakalangí. Ka ʻoku fakamatala ʻa e folofolá ko e kakanó ko e natula fakaesino pe fakaekakano ia ʻo e tangatá, ʻokú ne fakaʻatā e kakaí ke tākiekina kinautolu ʻe heʻenau fie maʻu fakakakanó, holí, uʻá, pea mo e mālohi ʻo e kakanó kae ʻikai ke nau fekumi ki he ueʻi fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke hanga ʻe he ivi tākiekina ko iá fakataha mo e mālohi ʻo e kovi ʻi he māmaní, ʻo tataki kitautolu ke tau ohi mai ha ngaahi ʻulungaanga kovi mo taʻetokanga ʻe lava ke hoko ko ha konga ʻo ‘etau tōʻonga moʻuí. Ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ivi tākiekina kovi ko iá, kuo pau ke tau muimui ki he fakahinohino ne fai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he tūtuuʻi ʻi he Laumālié: “Ko ia, ʻoua naʻa mou fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (T&F 64:33).

Ke fakatupulaki hotau laumālié, ʻoku fie maʻu ia ke tau “tuku ke mamaʻo ʻiate [kitautolu] ʻa e loto kovi kotoa pē, mo e ʻitá, mo e lilí, mo e [fekaikailaʻakí], mo e lea fakakoví, mo e fakafasifasi kotoa pē” (ʻEfesō 4:31) pea “fakapotopoto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo [hotau] ʻahiʻahí pea toʻo meiate [kitautolu] ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa kotoa pē” (Molomona 9:28).

ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tuʻunga e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau talangofua mo poupouʻi e moʻui angatonú. Kuo pau ke fafanga ʻe he ngaahi talaʻofa ko iá ʻa hotau laumālié, pea ʻomi e ʻamanaki leleí ʻaki hono poupouʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻo aʻu ki he taimi te tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa fakaʻahó ʻi heʻetau moʻui ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke mole atu ai e ngaahi ʻulungaanga mo e tuʻunga moʻui tāú, kae fakaʻaiʻai e kakaí ke lahi ange ʻenau tūtuuʻi ʻi he kakanó. Ka te tau lava fēfē ke fakapapauʻi ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi filí ke tau tūtuuʻi ʻi he Laumālié kae ʻikai ko e kakanó?

Naʻe toe fai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa e faleʻi mei heʻene kuitangatá: “ʻOku ʻi ai ha laine fakangatangata kuo ʻosi fakamahinoʻi lelei mai ʻi he vahaʻa ʻo e tafaʻaki ʻa e ʻEikí mo e tafaʻaki ʻa e tēvoló. Kapau te mou nofo he tafaʻaki laine ʻa e ʻEikí, te Ne tākiekina kimoutolu pea he ʻikai haʻamou holi ke fai kovi; ka ʻo kapau te mou fakalaka ki he tafaʻaki laine ʻa e tēvoló ʻaki ha ʻinisi ʻe taha, ʻe maʻu kimoutolu ʻe he mālohi ʻo e tokotaha fakatauelé, pea kapau te ne lavaʻi kimoutolu, he ʻikai te mou lava ʻo fakakaukau lelei pe fai ha fakaʻuhinga lelei he kuo mole meiate kimoutolu e Laumālie ʻo e ʻEikí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita [2011], 205).

Ko ia ai, ko ʻetau fehuʻi fakaʻahó ʻeni, “ʻOku hanga nai ʻe heʻeku ngāué ʻo fokotuʻu au ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí pe ʻi he tafaʻaki ʻa e filí?”

Ne fakatokanga mai ʻa e palōfita ko Molomoná ki hono kakaí ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e malava ko ia ke fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví:

“Ko ia, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá; pea ko e meʻa ʻoku koví ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko e tēvoló ko ha fili ia ki he ʻOtuá, pea ʻokú ne fakafili kiate ia maʻu ai pē, pea ʻokú ne fakaafeʻi mo fakataueleʻi ke faiangahala, pea ke fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku koví maʻu pē.

“Kae vakai, ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻokú ne fakaafeʻi mo poupouʻi ke fai lelei maʻu ai pē” (Molonai 7:12–13).

Kuo pau ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Maama ʻa Kalaisí mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi pe ko ʻetau tōʻonga moʻuí ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí pe ʻikai. Kapau ʻoku lelei ʻetau tōʻonga fakakaukaú, ko e ueʻi fakalaumālie ia mei he ʻOtuá, he ko e meʻa lelei kotoa pē ʻoku mei he ʻOtuá. Ka ʻo kapau ʻoku kovi ʻetau tōʻonga fakakaukaú, ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he filí he ʻokú ne fakaʻaiʻai e tangatá ke fai kovi.

Kuo ongo ki hoku lotó e kakai ʻAfiliká ko ʻenau vilitaki mo faivelenga ke nofo he tafaʻaki ʻa e ʻEikí. Neongo e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e moʻuí, ka ʻoku hoko e niʻihi ʻoku nau tali e fakaafe ke omi kia Kalaisí, ko ha maama ki māmani. ʻI he ngaahi uike kuohilí, naʻá ku ʻaʻahi ai ki ha uooti ʻi Saute ʻAfilika, pea ne u maʻu ha faingamālie ke ʻaʻahi mo ha ongo taulaʻeiki kei talavou, ʻena pīsopé pea mo e palesiteni fakasiteikí ki he kau talavou māmālohi ʻo ʻenau kōlomú. Ne u tanganeʻia ʻi he lototoʻa mo e loto fakatōkilalo ne hā mei he ongo taulaʻeiki ko iá ʻi heʻena fakaafeʻi ʻa e kau talavou māmālohí ke nau foki mai ki he Siasí. Lolotonga ʻena talanoa mo e kau talavou māmālohi ko iá, ne u fakatokangaʻi ne hā mei hona fofongá ʻa e maama ʻo e Fakamoʻuí, pea ʻi he taimi tatau, ne fakafonu maama ʻa kinautolu kotoa ne ʻi aí. Naʻá na fakahoko hona fatongia ki he ʻOtuá ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (T&F 81:5). Naʻe hanga ʻe he tōʻonga fakakaukau ʻa e ongo taulaʻeikí ni ʻo fokotuʻu kinaua ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, peá na hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻi heʻena fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau pē.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, ʻoku akoʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻuhinga ke tūtuuʻi ʻi he Laumālié mo e meʻa ʻokú ne tuku kitautolu ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko ʻení: fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, tau omi mo ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, ʻo fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e Siasí ʻoku tau fakatomala moʻoni mei heʻetau ngaahi angahalá, toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, vilitaki ke tauhi kiate Ia ki he ikuʻangá, fakahaaʻi ʻi heʻetau ngāué kuo tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí, mo tali kitautolu ʻi he papitaiso ki Hono Siasí. ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻi heʻetau vilitaki ko ia ke fakahoko e ngaahi fuakavá ni ke tau nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko ha niʻihi kuo hakeakiʻi. Kuo pau ke hanga ʻe hono manatuʻi ʻo e ngaahi fuakavá ni ʻo tataki ʻa hotau ʻulungāngá ʻi heʻene fekauʻaki mo hotau fāmilí, fengāueʻaki mo e niʻihi kehé, kae tautautefito ki hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga ʻo e ʻulungaanga haohaoa ʻe lava ke tau langa ai ʻa ʻetau tōʻonga fakakaukaú ke tau lava ʻo fakahoko e ngaahi fuakava toputapú ni. Ne siʻaki ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene moʻuí ha faʻahinga ivi tākiekina pē te ne lava ke tohoakiʻi ʻEne tokangá mei Hono misiona fakalangí, tautautefito ki he taimi ne ʻahiʻahiʻi ai ia ʻe he filí pe ko Hono kau muimuí lolotonga ʻEne ngāue he māmaní. Neongo ne ʻikai ke Ne faiangahala, ka naʻá Ne maʻu ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, pea fonu ʻi he ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ki he kakai kotoa pē. Naʻá Ne loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, fakafisingaʻi ʻa Hono finangaló ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí ʻi he meʻa kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ne aʻu pē ki he momeniti ko ia ʻo e mamahi fakaesino mo fakalaumālié, ʻi Heʻene fataki e hia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea tafe ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa ʻo Hono kilí, naʻá Ne kei folofola pē ki he Tamaí, “Kae ʻoua naʻá ku faʻiteliha au, ka ko koe pē” (Maʻake 14:36).

ʻE kāinga, ko ʻeku lotú ia, ʻi heʻetau fakakaukau atu ko ia ki heʻetau ngaahi fuakavá, ke tau mālohi ʻi hono fakafepakiʻi e “ngaahi ngahau vela ʻa e filí” (1 Nīfai 15:24), ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí kae lava ke tau tūtuuʻi ʻi he Laumālié pea nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí. Tau manatuʻi muʻa ʻa e founga ʻa Palesiteni Monisoní: ‘He ʻikai tonu ha meʻa hala ʻoku mou fai pea he ʻikai lava ke hala ha meʻa totonu ʻoku mou fai.’” ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.