2010–2019
Pea ʻe Tataki ʻa Kinautolu ʻe ha Tamasiʻi Siʻi
ʻEpeleli 2012


Pea ʻe Tataki ʻa Kinautolu ʻe ha Tamasiʻi Siʻi

ʻOku totonu ke mahino ki he husepānití mo e uaifí ko hona ʻuluaki fatongiá—he ʻikai toe toʻo meiate kinauá—ko ʻena fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi ha pō momoko ʻi ha tauʻanga lēlue ʻi Siapani, ne u fanongo ki hano tātaaʻi mai e sioʻata ʻo e lēlué. Ne tuʻu mai ha tamasiʻi mokosia naʻe mahaehae hono soté pea haʻi ʻaki hono kaungao ne laveá ha konga tupenu likoliko. Ne papala hono ʻulú. Naʻá ne pukepuke ha ngeʻesi kapa mo ha sēpuni ʻumeʻumea, ko e fakaʻilonga ʻo ha taha paea mo kolekole. ʻI heʻeku feinga ke fakaava e matapaá ke ʻoange ha sēniti ki aí, ne lele e lēlué ia.

He ʻikai ke teitei ngalo ʻiate au e kiʻi tamasiʻi fiekaia ne tuʻu ʻi he momokó, ʻi heʻene puke hake ha ngeʻesi kapá. Pea he ʻikai lava ke ngalo ʻeku ongoʻi taʻe malava ke u fai ha meʻá ʻi he kamata ke mavahe māmālie mai ʻa e lēlué ka ne tuʻu pē he tauʻanga lēlué.

Ne ma ʻi ha houalotu sākalamēniti mo ʻEletā A. Fiatoa Tātola he ngaahi taʻu kuo hilí ʻi Kasikou, ko ha kolo he feituʻu māʻolunga ʻo e ‘Anitesí ʻi Pelū, pea ko e loki naʻe lōloa mo fāsiʻi ʻo matapā ki hala. Ne poʻuli pea lolotonga e lea ʻa ʻEletā Tātolá, ne ʻasi mai ha kiʻi tamasiʻi taʻu ono ʻi he matapaá. Ne mahaehae hono soté pea naʻe lōloā hifo ia ʻo aʻu ki hono tuí.

Ne tuku e peleti mā ki he sākalamēnití ʻi ha kiʻi tēpile ki homa tafaʻaki toʻohemá. Ne sio e tamasiʻi paea fiekaia ko ʻení ki he maá peá ne pikipiki māmālie atu he holisí ke aʻu ki ai. Naʻá ne mei aʻu ki he tēpilé mo hono fakatokangaʻi ia ʻe ha fefine. Naʻe kalokalo atu e fefiné mo tuli ia ki tuʻa ki he fakapoʻulí. Ne u toʻe loto pē.

Ne toe foki mai e kiʻi tamasiʻí kimui. Naʻá ne pikipiki mai he holisí, mo tauhila pē ki he maá pea kiate au. ʻI heʻene ofi ki he feituʻu ʻe toe sio mai ai e fefiné ki aí, ne u hapai atu hoku nimá, peá ne lele mai kiate au. Ne u fakatangutu ia ʻi hoku fungá.

Pea hangē ha fakaʻilongá, ne u fakatangutu ia he sea ʻo ʻEletā Tātolá. Hili e lotu tukú, ne lele atu ʻa e kiʻi tamasiʻi fiekaiá ia ki he fakapoʻulí.

ʻI heʻeku foki ki ʻapí, ne u fakamatalaʻi kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo e meʻa ne hokó. Naʻe ongo ʻaupito ki ai peá ne talamai kiate au, “Naʻá ke huki ha puleʻanga ʻi ho fungá.” Naʻá ne toutou talamai, “ʻOku mahulu ange e ʻuhinga ʻo e meʻa naʻá ke aʻusiá ʻi he meʻa ko ia te ke ʻiló.”

Kuo meimei tuʻo 100 ʻeku ʻaʻahi ki he ngaahi fonua ʻo ʻAmelika Latiná, mo ʻeku fakasio e fofonga ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻi he kakaí. ʻOku toki mahino kiate au e meʻa ne ʻuhinga ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló.

Ne u fetaulaki mo ha tamasiʻi mokosia ʻe taha he ngaahi hala ʻo Sōleki Sití. Ko ha pō momoko pea kuo fuoloa e poʻulí. Ne ma toki omi mei ha maʻu meʻatokoni efiafi faka-Kilisimasi ʻi ha hōtele. Ne longoaʻa ha tamaiki tangata ʻe toko ono pe valu he halá. Ne totonu ke nau nofo kotoa ʻi ʻapi he naʻe momoko.

Ne ʻi ai ha tamasiʻi ʻe taha ne ʻikai ke ʻi ai hano kote. Naʻá ne ngaungaue holo ko e feinga ke māfana. Naʻá ne puli atu he veʻehalá, mahalo ki ha kiʻi fale mo ha mohenga ne ʻikai feʻunga e kafú ke ne māfana ai.

ʻI heʻeku fusi hake hoku kafú he poʻulí, ʻoku ou lotua ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai siʻanau mohenga māfaná.

Ne u ʻi ʻOsaka ʻi Siapani he taimi ne ʻosi ai e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Ne haveki e koló, pea fonu e halá he pilikí, vevé mo e luoluo mei he pomú. Neongo ne mei ʻosi kotoa e ʻuluʻakaú, ka ne kei tuʻu pē hanau niʻihi kuo motumotu honau ngaahi vaʻá mo e sinó pea kei ʻi ai pē hanau lau.

Ne femoʻuekina ha kiʻi taʻahine naʻá ne tui ha kimono lanu kehekehe mo mahaehae ʻi hono tānaki e ngaahi lauʻiʻakau lanu engeengá ʻo haʻi fakataha. Ne hangē ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻe ia e ʻauha hono ʻātakaí ʻi heʻene puna holo he vevé ʻo tānaki e lauʻiʻakau foʻoú. Kuó ne maʻu e meʻa fakaʻofoʻofa taha ne toe ʻi hono māmaní. Mahalo ʻoku totonu ke u pehē ko ia ʻa e konga fakaʻofoʻofa ʻo hono māmaní. Ne tupulaki ʻeku tuí heʻeku fakakaukau kiate iá. Ne maʻu ʻe he kiʻi taʻahiné ni ʻa e ʻamanaki leleí.

Ne akoʻi mai ʻe Molomona “ʻoku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi”1 pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau fakatomala.

Ne ngāue ha ongo faifekau ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli kimuʻá, ʻi he ʻotu moʻunga he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá na sio hifo ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he moʻungá ki ha kakai ʻoku fakatahataha hake ki ha loto ʻataʻatā. Ne ʻikai ke faʻa ʻi ai ha kakai ke na malanga ki ai, ko ia naʻá na hifo leva ki he loto ʻataʻataá.

Ne teu ke fai e meʻafakaʻeiki ʻo ha kiʻi tamasiʻi ne melemo. Ne ʻosi kole ʻe he ongo mātuʻá e faifekaú ke “malangaʻi” e meʻa fakaʻeiki hona fohá. Ne tuʻu pē e ongo faifekaú mei mui kae hanga atu e faifekaú ki he tamaí mo e faʻeé ʻo kamata ʻene malangá. Kapau ne ʻamanaki e ongo mātuʻá ke maʻu ha fakafiemālie mei he faifekaú, ne hala ʻena maʻú.

Naʻá ne tafuluʻi kakaha kinaua ko e ʻikai ke papitaiso e kiʻi tamasiʻí. Ne lahi ʻena femoʻuekiná ʻo fakatoloi ai e papí, ka kuo fuʻu tōmui. Naʻá ne tala hangatonu ange kuo ʻi heli ʻena kiʻi tamasiʻí. Ko hona foʻui pē. ʻE tukuakiʻi kinaua he mamahi taʻe ngata hona fohá.

Hili e malangá pea tāpuni e faʻitoká, ne aʻu atu e ongo ʻeletaá ki he ongo mātuʻa loto-mamahí. Naʻá na talaange ki he faʻeé, “Ko ha ongo tamaioʻeiki kimaua ʻa e ʻEikí, pea ʻokú ma omi mo ha pōpoaki maʻamoua.” Ne fanongo e ongo mātuʻa loto-mamahí ki hono lau ange ʻe he ongo ʻeletaá e ngaahi fakahaá mo fai ʻena fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai e ngaahi kī ki hono huhuʻi fakatouʻosi e kakai moʻuí mo e kau pekiá.

ʻOku ou ʻofeina e tangata malanga ko iá. Naʻá ne siʻi fai pē hono lelei tahá ʻo fakatatau ki he maama mo e ʻilo naʻá ne maʻú. Ka ne ʻi ai ha meʻa lahi ange naʻá ne mei foaki. Ko e kakato ʻo e ongoongoleleí.

Ne omi e ongo ʻeletaá ko ha fakafiemālie, faiako, tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, mo ha ongo faifekau kuo fakamafaiʻi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fānau ko ʻeni ne u lau ki aí e fānau kotoa ʻetau Tamai Hēvaní. “Ko e fānaú ko e tofiʻa mei [he ʻEikí]: ʻoku … monūʻia ʻa e tangata ʻoku fonu ʻene hōfangahaú ʻiate kinautolú.”2

Ko e fatongia maʻongoʻonga ʻo e mātuʻa malí ko hono fakatupu e moʻuí. Ko e pole e moʻui fakamatelié ke hoko ko ha mātuʻa tokanga mo taau. He ʻikai lava ke fakafanau toko taha pē ha tangata pe fefine. Ne ʻuhinga e fānaú ki ha ongo mātuʻa—ko e tamai mo ha faʻē. He ʻikai lava ha sīpinga pe toe founga kehe ʻo fetongi ʻeni.

Ne tangi ha fefine ʻo talamai kiate au naʻá ne fai ha fehalaaki lahi mo hono kaumeʻá heʻene kei ako he kolisí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he tamasiʻí ke toʻo e pēpeé. Naʻe ʻosi ʻena akó peá na mali ʻo maʻu ha fānau tokolahi. Naʻá ne talamai kiate au ʻene faingataʻaʻia heʻene sio ki hono fāmilí, mo ʻene fānau fakaʻofoʻofá, kae sioloto atu pē ki he feituʻu ne mei nofo ai ʻa e kiʻi tokotaha ne molé.

Kapau ʻe mahino pea fakaʻaongaʻi ʻe he ongo mātuʻá e Fakaleleí, te na ʻilo ʻe lava ke toʻo atu e meʻa ne hokó mo e mamahi ʻoku fekauʻaki mo iá. ʻOku ʻikai ha mamahi ʻe tolonga ʻo taʻe ngata. ʻOku ʻikai ke faingofua, ka naʻe ʻikai ʻuhinga e moʻuí ia ke faingofua pe lelei. ʻE mahuʻinga maʻu pē e fakatomalá mo e ʻamanaki lelei ʻe ʻomi ʻe he fakamolemolé.

Ne fakamatala loto-mamahi mai ʻe ha ongo mātuʻa kei talavou ne talaange ‘e he toketaá he ʻikai lava ke fanau. Naʻá na fuʻu loto-mamahi he ongoongo ko iá. Naʻá na ʻohovale heʻeku talaange ʻokú na monūʻiá. Naʻá na fifili pe ko e hā ʻoku ou talaange ai ha meʻa peheé. Ne u talaange ʻoku lelei ange hona tuʻungá ʻi ha ongomeʻa mali ʻokú na lava ke fanau ka ʻokú na siokita ʻo siʻaki mo fakaʻehiʻehi mei he fatongia ko iá.

Naʻá ku talaange kiate kinaua, “Koloa pē ne mo holi ke maʻu ha fānau, pea ʻe kau lelei e holi ko iá kiate kimoua ʻi hoʻomo moʻui fakamatelié pea ope atu ai he te ne ʻoatu ha fakavaʻe mālohi fakalaumālie mo fakaeloto. Ko e taupotu tahá, te mo ʻi ha tuʻunga lelei ange he naʻá mo fie maʻu ha fānau ka naʻe ʻikai lava ke maʻu ia, ʻi hono fakafehoanaki atu kiate kinautolu ne lava ke fanau kae ʻikai ke nau fai iá.”

ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻoku nofo taʻe mali pea ʻikai leva ke maʻu ha fānau. ʻOku ʻohake ʻe ha ngaahi faʻē pe tamai teʻeki mali ha fānau tuʻunga he ngaahi tūkunga ne ʻikai ke nau pule ki ai. Ko e ngaahi tūkunga fakataimi pē ʻeni. ʻE fakahoko e ngaahi fakaʻamu mo e fakaʻānaua ʻoku māʻoniʻoní—ʻi he fokotuʻutuʻu taʻengatá—ka ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ia he matelié.

“Kapau ʻoku ngata ʻi he moʻuí ni ʻetau ʻamanaki lelei kia Kalaisí, ko e malaʻia lahi taha pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē.”3

Ko e ngalu tuku ʻo e ngāue kotoa he Siasí ko e fiefia ʻa ha husepāniti mo hono uaifí mo ʻena fānaú ʻi ʻapi, maluʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fono ʻo e ongoongoleleí, pea silaʻi malu ʻi he ngaahi fuakava taʻe ngata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku totonu ke mahino ki he husepānití mo e uaifí ko hona ʻuluaki fatongiá—he ʻikai toe toʻo meiate kinauá—ko ʻena fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.

Ko e taha e ngaahi ʻilo maʻongoʻonga ʻo e tauhi fānaú ko ʻetau ʻilo mei heʻetau fānaú e meʻa ʻoku fuʻu mahuʻingá ʻo lahi ange ia ʻi hono ʻilo ia mei heʻetau mātuʻá. ʻOku tau fakatokangaʻi e foʻi moʻoni ko iá mei he kikite ʻa ʻĪsaiá “pea ʻe tataki ʻa kinautolu ʻe ha tamasiʻi siʻi.”4

ʻI Selusalemá, “Pea ui ʻe Sīsū ha tamasiʻi siʻi ke ʻalu ange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá,

“ʻO ne pehē, ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

“Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻí ni, ko ia pē ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí.”5

“Pea naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻOua ʻe taʻofi kae tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e langí.

“Pea hilifaki ʻe ia hono nimá kiate kinautolu, ka ka ʻalu mei ai.”6

ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he Maama Foʻoú. Naʻá Ne fai fakamoʻui mo tāpuakiʻi e kakaí pea fekau ke ʻomi e fānau īkí kiate Ia.

Ne hiki ʻe Molomona, “Naʻa nau ʻomi ʻenau fānau īkí ʻo tuku ʻa kinautolu ʻi he funga kelekelé ʻo takatakai ʻiate ia, pea naʻe tuʻu ʻa Sīsū ʻi honau lotolotongá; pea naʻe tuʻu ʻatā ʻa e kakaí kae ʻoua kuo ʻomi ʻa kinautolu kotoa pē kiate ia.”7

Naʻá Ne fekau ki he kakaí ke nau tūʻulutui. Ne tūʻulutui e Fakamoʻuí ʻo fai ha lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo ʻātakaiʻi Ia ʻe he fānaú. Hili e lotu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne tangi, “pea naʻá ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, takitaha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení naʻá ne toe tangi.”8

ʻOku mahino pē kiate au e ongo ne maʻu ʻe he Fakamoʻuí ki he fānaú. ʻOku lahi e meʻa ke ako mei Heʻene sīpinga ʻo hono fai ha lotú, tāpuakiʻi mo akoʻi “ʻa e fānau iiki ko iá.”9

Ko e fika 10 au he fānau ʻe toko 11. ʻOku ou manatuʻi ne ʻikai ʻi ai ha fatongia fakatakimuʻa ʻeku tangataʻeikí pe fineʻeikí ʻi he Siasí.

Ne ngāue faivelenga ʻemau ongo mātuʻá ʻi hona fatongia mahuʻinga tahá—ko e mātuʻa. Ne tataki ʻemau tangataʻeikí ʻi ʻapi ʻi he māʻoniʻoni, ʻo ʻikai ha ʻita pe fakailifia. Naʻe tokoni ki he sīpinga fakaʻofoʻofa ʻemau tangataʻeikí e faleʻi ʻofa ʻemau fineʻeikí. ʻOku hoko e ongoongoleleí ko ha tākiekina lelei ki he moʻui ʻa e taha kotoa pē ʻi he fāmili Pēká pea pehē ki he toʻu tangata kotoa pē ʻe hoko maí.

ʻOku ou fakaʻamu e lau ko ha tangata lelei au hangē ko ʻeku tangataʻeikí. Kimuʻa peá u fanongo ki he lea mei heʻeku Tamai Hēvaní, “kuó ke fai lelei,” ʻoku ou fakaʻamu ke u ʻuluaki fanongoa ia mei heʻeku tamai fakamatelié.

Ne lahi e taimi ne u fifili pe ko e hā e ʻuhinga ne ui ai au ko ha ʻAposetoló peá u hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá neongo ʻeku haʻu mei ha ʻapi ʻe lava ke pehē ne māmālohi pē ʻa e tamaí. ʻOku ʻikai ko au pē ʻa e mēmipa he Toko Hongofulu Mā Uá ne ʻi ha tūkunga peheé.

Ne faifai pea lava ke u vakai pea mahino ne ui aú koeʻuhí ko e tūkunga ko iá. Pea lava ke mahino kiate au e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa ʻoku tau fai he Siasí, pea ʻi heʻetau hoko ko e kau takí, ʻoku fie maʻu ke ʻoatu ha founga ke feohi ai ʻa e mātuʻá mo e fānaú ko ha fāmili. Kuo pau ke tokanga e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke anga fakakaumeʻa e ngaahi fāmili ʻi he Siasí.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ʻikai lava ʻo fua ʻaki ia e meʻa ʻoku lava ʻo laú pe hā he lekooti ʻo e maʻu lotú. ʻOku tau femoʻuekina he langa falé, patisetí, polokalamá mo e founga ngāué. ʻE malava ke liʻaki ai e laumālie totonu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono fai iá.

ʻOku faʻa haʻu ha taha ʻo pehē mai kiate au, “Palesiteni Peeka, ʻikai ʻe lelei nai kapau … ?”

ʻOku ou faʻa taʻofi kinautolu ʻo talaange, ʻikai koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ko e hoko maí ko ha ʻekitivitī pe polokalama foʻou ʻe hoko ko ha fakakavenga ki he taimi mo e meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí.

ʻOku toputapu e taimi maʻá e fāmilí pea ʻoku totonu ke maluʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ia. ʻOku mau kole ki hotau kāingalotú ke nau mateakiʻi honau fāmilí.

Ne ma loto heʻema fuofua malí ke tali lelei e fānau ʻe fāʻeleʻi mai kiate kimauá ʻaki hono tokangaʻi kinautolu ʻi honau fāʻeleʻi maí mo ʻenau tupu haké. Kuo ʻi ai ʻeni honau fāmili ʻonautolu.

Ne tuʻo ua ʻi heʻema nofomalí hano talamai ʻe he toketaá ʻi hono fāʻeleʻi ha toko ua ʻo ʻema tamaiki tangatá, “ʻOku ou tui he ʻikai moʻui e toko tahá ni.”

Ko ʻema tali he taimi ko iá te ma foaki ʻema moʻuí kae moʻui e kiʻi foha valevale ko ʻení. ʻI heʻema fie foaki ko iá, ne mahino kiate kimaua ko e faʻahinga mateaki tatau pē ia ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Ko ha fakakaukau ia ʻoku faka-ʻOtua.

ʻOku toki mahino peá ma fakamoʻoniʻi mo Sisitā Peeka heʻema motuʻá, ʻe lava ke taʻengata hotau fāmilí. ʻE maluʻi mo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú pea moʻui kakato ʻaki e ongoongoleleí. ʻOkú ma lotua ʻema fānaú mo e makapuna ʻuluakí mo e uá ke nau mateakiʻi tatau ʻenau fānau mahuʻinga ko iá.

Ngaahi tamai mo e faʻē, ko hoʻo toe fuofua pē ha pēpē foʻou ne toki fāʻeleʻi mai, te ke lava ʻo maʻu ai ha vīsone ki he meʻa lilo mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻE toe mahino lelei ange kiate koe e tuʻunga ʻoku ʻi ai e Siasí pea hoko ai e fāmilí ko e fokotuʻutuʻu mahuʻinga taha ia ki taimi mo e kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko e palani ʻo e huhuʻí, ʻa ia kuo ui ko e palani ʻo e fakamoʻuí, ko ha palani ia maʻá e ngaahi fāmilí. ʻOku ou lotua ke faitāpuekina e ngaahi fāmili ʻo e Siasí, ʻa e mātuʻá mo e fānaú, pea ke laka ki muʻa ʻa e ngāué ni ʻo hangē ko e finangalo ʻo e Tamaí. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.