2010–2019
A ti‘a mai na i ni‘a e a anaana mai na
Eperera 2012


A ti‘a mai na i ni‘a e a anaana mai na

Te hoê o te mau rave‘a rahi no tatou ia ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai, o te haapa‘oraa ïa i te mau faaueraa a te Atua.

E haamaitairaa teie no’u ia amui mai ia outou i teie aru‘i. I te mau Tenuare atoa, e ieie noa vau i te faaararaa o te tumu parau no te faaoaoaraa a te Feia Apî. Teie nei râ, e rave atoa vau i te tahi taime no te hi‘opo‘a e, ua apo anei au i te mau haapiiraa no te tumu parau o te matahiti i ma‘iri.

Rave na tatou i te tahi taime, e hi‘o tatou i te mau tumu parau tahitô : « Ia faaunauna noa te taiata ore i to outou mau feruriraa i te mau taime atoa »1, « Ia tamau maite outou ma te aueue ore, ia rahi â te rave i te ohipa maitatai »,2 « Ei haapa‘oraa râ oe na tei faarii ra »,3 « E faaetaeta, e ia itoito roa »,4 e te hiro‘a faaroo ahuru ma toru : « Te tiaturi nei matou e, e mea ti‘a i te taata ia ora ma te parau-tia, ma te haavare ore, ma te viivii ore, ma te aau maitai, ma te haapa‘o maitai e ma te hamani maitai i te mau taata atoa ».5

Ua riro te tuatapaparaa e te faatumuraa i ni‘a i teie mau papa‘iraa mo‘a, no te hoê matahiti taatoa, ei rave‘a no te faaô roa te reira i roto i to tatou aau, i to tatou varua, e i to tatou iteraa papû ho‘i. Te ti‘aturi nei matou e, e tamau noa â outou i te pee i to te reira arata‘iraa a faatumu ai tatou i teie nei i ni‘a i te tumu parau no te matahiti 2012, o te itehia i roto i Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau.

Te haamaramarama nei te upoo parau no te tuhaa 115 e, tei te matahiti 1838 ra, i te vahi ra no Far West i Missouri. Te faa‘ite ra Iosepha Semita i « te hinaaro o te Atua no ni‘a i te faatupuraa mai o te reira vahi, e no te Fare o te Fatu ». Ua anaanatae e ua itoito roa te peropheta. I te irava 5, i reira taua tumu parau no te matahiti, te parau ra te Fatu ia’na, « Oia mau te parau atu nei au ia outou paatoa : A ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na, ia riro to outou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa ».

Eaha te mana‘o e tae mai ia faaroo outou i te parau a ti‘a mai na? No’u nei, e tae mai te mana‘o no outou—te feia apî hui arii o te Ekalesia. E tae mai te hoho‘a no outou, te ti‘a ra outou mai to outou ro‘i i te po‘ipo‘i atoa no te haapiiraa evanelia. Te ite nei au ia outou, te ti‘a ra outou e ua oti ta outou pure tuturi. Te feruri nei au i to outou itoito no te ti‘a atu i ni‘a no te faa‘ite i to outou iteraa papû e no te faa‘ite i ta outou mau faatureraa. E mana‘ona‘oraa no’u to outou taamuraa i te evanelia e to outou hi‘oraa maitai. E rave rahi o outou tei farii a‘ena i teie titauraa ia ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai, e ia ite outou, ua riro to outou anaana ei faaitoitoraa no vetahi ê.

Te hoê o te mau rave‘a rahi no tatou ia ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai, o te haapa‘oraa ïa i te mau faaueraa a te Atua. E haapii mai tatou i teie mau faaueraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, mai roto mai i te mau peropheta no teie tau, e i roto atoa i te buka iti No te Puai o te Feia Apî. E mea ti‘a ia vai ta outou iho buka iti. I roto i ta’u nei buka, ua tapa‘o omino vau i te mau parau no e oe, mai tei haapiihia mai e te tahi hoa maitai. Ua riro te reira ohipa ohie ei faahamana‘oraa ia’u e, e ere teie mau faatureraa i te arata‘iraa rahi noa—ua faataa-taa-ê-hia te reira no’u nei. Te ti‘aturi nei au e, e tapa‘o omino outou i teie mau parau i roto i ta outou iho buka iti e e tai‘o outou mai te haamataraa e tae atu i te api hopea, e te iteraa te Varua ia faa‘ite papû mai e te mau faatureraa no outou atoa.

Te vai ra paha te tahi i rotopu ia outou o te mana‘o ra, eiaha e haapa‘o e aore râ e vaiiho noa i te mau faatureraa i roto i te No te Puai o te Feia Apî. E hi‘o noa paha ratou i te buka iti e parau atu ai, « A hi‘o na e mama, aita te buka e parau ra no te [faaî e te tahi fifi] ». E aore râ, e parau paha ratou e, « Aita ta’u raveraa i te mea ino. Mea ino a‘e paha ta mea [a papa‘i i te i‘oa o te hoê hoa e aore râ te tahi taata matau] ».

Ua haapii te peresideni Harold B. Lee, « Te faaueraa faufaa roa a‘e i roto i te mau faaueraa atoa a te Atua o te faaueraa ïa ta outou e fifi na i te haapa‘o i teie mahana ».6 Ua faataa te Arii Beniamina, « Aita e ti‘a ia’u ia faa‘ite atu i te mau mea e hope roa‘e e hapa’i outou ; ua rau te huru o te e‘a e te rave‘a, e tae atu hoi i te rahi e ore ïa e ti‘a ia’u ia tai‘o ».7 Mai te peu te fifi ra outou no te haapa‘o i teie mau faatureraa e faaueraa, te faaitoito nei au ia outou ia imi i te tauturu i roto i te evanelia. A tai‘o i ta outou mau papa‘iraa mo‘a. A hi‘o haere i te tahua itenati a te Ekalesia, te LDS.org, no te ite mai i te pahonoraa i ta outou mau uiraa. A paraparau i to outou na metua, to outou feia faatere o te Ekalesia, e ia ratou atoa e anaana maitai ra no te mea te ora ra ratou i te evanelia. A pure. A niinii hua’tu i to outou aau i mua i to outou Metua i te Ao ra, o te here nei ia outou. A faaohipa i te horo‘a no te tatarahapa i te mau mahana atoa. A tavini ia vetahi ê. E te mea hau atu, a faaroo e a haapa‘o i te muhumuhuraa o te Varua Maitai.

Teie te mau parau faaitoito a te peresideni Thomas S. Monson ia tatou paatoa : « E to‘u mau hoa taure‘are‘a e, ia puai noa outou e tia’i… Ua ite outou e eaha te mea maitai e eaha te mea ino; e aita roa hoê faaamuamuraa, noa‘tu to‘na aminamina, e nehenehe e taui i te reira… Mai te mea e, e tura‘i to outou mau hoa ia outou ia rave i te hoê mea ta outou i ite e, e mea ino, ia ti‘a outou no te parau-ti‘a, noa’tu e, o outou ana‘e ».8

Aita te Metua i te Ao ra e hinaaro nei ia tatou ia hi‘o i te ao nei e ia pee noa i te reira huru tauiui. Ua hinaaro Oia ia tatou ia hi‘o Ia’na e ia pee i Ta’na arata‘iraa papû. Ua hinaaro Oia ia tatou ia ora i te evanelia e ia arata‘i ia vetahi ê i reira na roto i te haamauraa i te mau faatureraa i te faito teitei roa‘e.

Te horo‘a nei te mau papa‘iraa mo‘a e rave rahi hi‘oraa no te faahoho‘a i te reira mana‘o. I roto i te buka a Te Mau Tavana i roto i te Faufaa Tahitô, te haapii nei tatou no Samasona. E puai rahi to Samasona i to’na fanauraahia. Ua fafauhia i to’na metua vahine, « Na’na e haamata i te faaora ia Iseraela i te rima o te Philiseti ».9 Are‘a râ, i to Samasona paariraa, ua hi‘o rahi oia i te mau faahemaraa o teie nei ao eiaha râ i te Atua. Ua rave oia i te tahi mau ma‘itiraa no te mea « ua au roa oia [i te reira] »10 eiaha râ no te mea e mea parau-ti‘a te reira. Pinepine roa, te mau papa‘iraa i te faaohipa te i te parau ra, « haere atura oia i raro »11 e parau te reira no te mau tere o Samasona, ta’na mau ohipa, e ta’na mau ma‘itiraa. Ahani a‘e pai ua ti‘a mai i ni‘a e ua anaana mai no te faahope i to’na faito puai rahi, aita ïa, ua upooti‘a te ao i ni‘a ia’na, ua mo‘e to’na puai no ô mai i te Atua ra, e ua pohe ino, i to’na noa apîraa.

I te tahi pae, te horo‘a atoa nei te mau papa‘iraa mo‘a i te hi‘oraa a Daniela. Ua fanauhia Daniela e te faito puai rahi. I roto i te buka a Daniela ra, i te pene 6, te tai‘o nei tatou, « Hau ê atura taua taata nei o Daniela i te mau auvaha, e te mau tavana, no te mea ua hau ê to’na aau ».12 I te taime ua tae mai te mau faahemaraa o te ao nei ia Daniela ra, aita oia i hi‘o i raro i te ao nei—ua ti‘a mai oia i ni‘a e ua hi‘o i te ra‘i. Aita oia i pee i te parau mana tahuti a te arii, eiaha e pure i te tahi taata maori râ i te arii noa no na 30 mahana, ta Daniela i rave, « ua haere noa’tura i roto i to’na fare ; e te haamămă noa ra te mau haamaramarama o to’na piha i te pae au i fariu ti‘a i Ierusalema, ua tuu ihora oia i ta’na turi i raro e a toru tuuraa i te mahana hope, e ua pure ihora e ua haamaitai i ta’na Atua, mai ta’na hoi i na reira i mutaa ihora ».13

Aita Daniela i haamata‘u ia ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai na roto i te peeraa i te mau faaueraa a te Atua. Noa’tu â ua taupupu rii to’na taotoraa i roto i te apoo liona, no te mea ua ti‘a oia no te parau-ti‘a, ua paruruhia e ua haamaitaihia oia no to’na haapa‘o-maitai-raa. I to te Arii Dariu iritiraa ia Daniela mai te apoo liona ra i te po‘ipo‘i a‘e, ua tuu oia i te hoê parau mana ia mata‘u te mau taata atoa i to Daniela Atua e ia pee ratou i te hi‘oraa haapa‘o maitai o Daniela. Oia mau, ua faa‘ite mai o Daniela ia tatou i te auraa mau ia riro ei reva no te mau nunaa e te faateiteiraa i ta tatou mau faatureraa i mua i te mau faahemaraa o te ao nei.

Ua haamaitaihia vau no te mea ua faaroo vau e rave rahi mau aamu no te feia apî o teie tau, mai ia outou ho‘i, o te ore e haamata‘u ra ia ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai ma te faati‘a i to ratou maramarama ia riro ei reva i te mata o to ratou mau hoa. Mai ia Joanna, o oia ana‘e o na e toro melo o te Ekalesia i ta’na fare haapiiraa tuarua e oia ana‘e te feia apî tamahine no ta’na paroisa. Ua faaoti papû oia ia’na iho e i mua i te Fatu eiaha e faahiti i te hoê parau ino. I te hoê taime, ua tuuhia oia e te tahi tamaroa no te rave i te hoê ohipa na te haapiiraa, aita râ teie taure‘are‘a i rave i te faaotiraa mai ia Joanna, ia faateitei i ta’na mau faatureraa. Ua ani o Joanna ia’na ia faatura e ia haapa‘o mai i ta’na mau parau tumu faufaa. I te roaraa o te tau, na roto i te tahi mau faahamana‘oraa mărû e te u‘ana atoa, ua rave mai to’na hoa i te tahi mau peu apî e te parau mâ. E rave rahi mau taata tei ite i te tauiraa, te papa iho o teie taure‘are‘a, tei haamauruuru roa ia Joanna no to’na riroraa ei faaûruraa maitai no ta’na tamaiti.14

I te hoê faataaraa i ma‘iri iho nei i te fenua Firipino, ua farerei au ia Karen, ua faa‘ite mai oia i te hoê ohipa tei tupu a riro ai oia ei Tarona e a titau ai oia i te parau tu‘ite no te ohipa hotela e te tiaauraa i te mau fare tamaaraa. Ua titau mai te tahi orometua ia haapii te mau piahi atoa ia hamani e ia tamata i te mau inu atoa e itehia i te fare tamaaraa. Te vai ra te tahi mau inu, e ava to roto, e ua ite Karen e, e ofati oia i te mau faaueraa a te Fatu ia tamata oia i te reira. I mua i teie ohipa fifi, ua faa‘ite Karen i te itoito no te ti‘a mai i ni‘a e no te anaana mai, e aita atura oia i rave i te reira mau inu.

Ua faataa mai Karen e: « Ua tapiri mai ta’u orometua e ua ani mai no te aha vau aita e inu ? Ua parau mai oia, ‘E Karen, nahea pai oe e ite ai i te huru o te mau inu e e manuïa ai i teie hi‘opo‘araa mai te peu aita oe e tamata i te mau inu ?’ Parau atura vau ia’na e, e melo vau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea Nei, e no reira, aita matou e inu nei i te mau inu e haamauiui nei i te tino. E noa’tu ta’na mau titauraa ia’u, noa’tu e, e topa roa te numera hi‘opo‘araa, ua taa roa ia’u i te reira, tera râ, e faateitei noa vau i ta’u mau faatureraa ».

Tere noa te mau hepetoma e aita faahou te tahi parau i faahitihia i tera mahana. I te hopearaa o te 6 ava‘e, ua mana‘o papû ihoa Karen e, e ino roa ta’na mau numera no to’na pato‘iraa ia tamata i te mau inu. Ua taiâ rii oia e haere e hi‘o i te mau numera, i to’na râ hi‘oraa, ua hiti mahuta oia e, na’na te mau numera teitei roa a‘e o te piha haapiiraa.

Ua parau mai oia e: « ua haapii mai au na roto i teie ohipa e, na te Atua… e haamaitai papû mai ia tatou ia pee tatou Ia’na. Ua haapii atoa vau e, ahani e, e numera ino roa ta’u i roaa, aita roa vau e tatarahapa i te mea ta’u i rave. Ua ite ho‘i au e, e ti‘a manuïa vau i te mata o te Fatu ia ma‘iti ana‘e vau ia rave i te mea tano, o ta’u i ite e mea ti‘a ».15

E te feia apî tamahine, ua fanauhia outou tata‘itahi e te faito puai rahi. E tamahine here outou na te Metua i te Ao ra. Ua ite Oia ia outou e ua Here Oia ia outou. Te ani manihini nei Oia ia outou ia « ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na » e te fafau nei Oia e, ia rave outou i te reira, Na’na e turu e e haamaitai ia outou. Te pure nei au ia ite outou tata‘itahi i te itoito no te farii i Ta’na aniraa e Ta’na mau fafauraa, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.