2010–2019
ʻIloʻi Kitautolu: Ko e Sākalamēnití, Temipalé mo e Feilaulau ʻi he Tokoní
ʻEpeleli 2012


ʻIloʻi Kitautolu: Ko e Sākalamēnití, Temipalé, mo e Feilaulau ʻi he Tokoní

ʻOku tau toki ului mo fakafalala fakalaumālie pē kiate kitautolu ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he faʻa lotu.

Naʻe folofola e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻo kau ki ha foha naʻe mavahe mei heʻene tamai koloaʻiá ki ha fonua mamaʻo ʻo fakamoleki ‘ene koloa tukufakaholó. ʻI he tō mai ʻa e hongé, naʻe fai ʻe he talavoú ni ʻa e ngāue māʻulalo ko e fafanga e puaká. Naʻá ne fuʻu fiekaia ko ia naʻá ne kai e meʻakai ʻa e fanga monumanú.

Ne mamaʻo e talavoú ni mei ʻapi, mei he feituʻu naʻá ne fakaʻamu ke ʻi aí, pea ʻi heʻene tukuhausiá, naʻe hoko ai ha meʻa he moʻui ʻa e talavoú ni naʻe taʻengata hono mahuʻingá. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “pea kuo poto ia.”1 Naʻá ne manatuʻi ko hai ia peá ne fakatokangaʻi hake meʻa kuo mole mei heʻene moʻuí pea kamata leva ke ne fakaʻamua e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu taʻetotongi he fale ʻo ʻene tamaí.

ʻI heʻetau moʻuí, ʻo tatau pē pe ko e taimi ʻo e fakapoʻulí, faingataʻá, mamahí pe faiangahalá, te tau ongoʻi hono fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine moʻoni kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani tokanga, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku tau fakaʻamua e ngaahi tāpuaki toputapu ko Ia tokotaha pē te Ne lava ʻo foaki maí. ʻOku totonu ke tau feinga he ngaahi taimi peheé ke tau poto pea tau foki mai ki he maama ʻo e ʻofa hotau Fakamoʻuí.

Ko e ngaahi tāpuaki ʻeni ia ʻoku totonu ke maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e fakaʻamu ko ia ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení, ʻo kau ai ʻa e moʻui fiefia mo nēkeneká, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu takitaha. Naʻe akonaki mai e palōfita ko ʻAlamaá ʻo pehē, “Kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu.”2

ʻI he tupulaki ʻetau ngaahi holi fakalaumālié, ʻoku tau fakafalala fakalaumālie ai pē kiate kitautolu. Ko e hā leva ʻa e founga te tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, kitautolu mo hotau fāmilí ke fakatupulaki e holi ke muimui ki he Fakamoʻuí mo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí? ʻOku tau fakamālohia fēfē e holi ke fakatomalá, moʻui tāú pea mo kātaki ki he ngataʻangá? Te tau tokoniʻi fēfē hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau fakatupulaki e holi ko ʻení kae ʻoua kuo nau ului pea hoko ko ha [kau] tangata māʻoniʻoni [moʻoni] ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí”?3

ʻOku tau ului mo moʻui fakapotopoto fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he faʻa lotú—ʻo fakafou ʻi hono maʻu moʻui taau ʻo e sākalamēnití, taau ke maʻu ha lekomeni temipale pea mo e feilaulau ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ke maʻu moʻui taau ʻa e sākalamēnití, tau manatuʻi muʻa ko ʻetau fakafoʻou ia ʻa e fuakava ne tau fai ʻi he papitaisó. Ke hoko ʻa e sakalamēnití ko ha aʻusia ʻokú ne fakamaʻa fakalaumālie kitautolu he uike takitahá, ʻoku fie maʻu ke tau teuteuʻi kitautolu kimuʻa pea tau toki omi ki he houalotu sākalamēnití. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki ʻetau tuku ʻetau ngāue fakaʻahó mo e fakafiefiá pea mo hono tukuange atu ʻo e ngaahi fakakaukau mo e hohaʻa fakaemāmaní. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakaʻatā ai ha potu ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó maʻá e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau mateuteu leva ai ke fakalaulauloto ki he Fakaleleí. ʻOku ʻikai ko haʻatau fakakaukau pē ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ne hoko he mamahi mo e pekia ʻa e Fakamoʻuí, ka ʻoku tokoni ʻetau fakalaulaulotó ke tau ʻiloʻi ʻoku fakafou ʻi he feilaulau ne fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ʻetau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, faingamālié, mo e ivi ke fakahoko ai ha ngaahi liliu moʻoni mo fakamātoato ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI heʻetau hivaʻi e himi sākalamēnití, kau atu ki he ongo lotu sākalamēnití mo maʻu e fakafofonga ʻo Hono sinó mo e taʻataʻá, ʻoku tau fekumi ai ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá mo e tōnounoú. ʻOku tau fakakaukau ki he ngaahi talaʻofa ne tau fai mo tauhi he uike kimuʻá pea tau fai ha ngaahi tukupā fakafoʻituitui makehe ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he uike hono hokó.

ʻE ngaahi mātuʻa mo e kau taki, ʻe lava ke mou tokoni ke aʻusia ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi tāpuaki taʻe-hano-tatau ʻo e sākalamēnití ʻaki hono ʻoange ha ngaahi faingamālie makehe moʻonautolu ke nau ako, talanoaʻi mo ʻiloʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e Fakaleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻAi ke nau fekumi ʻi he folofolá mo feakoʻiʻaki ʻiate kinautolu pē mei he ngaahi meʻa kuo nau aʻusiá.

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tamaí, kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e kau palesitenisī ʻo e ngaahi kōlomú, ha fatongia makehe ke tokoniʻi e kau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau teuteu fakamātoato ke fakahoko honau ngaahi fatongia toputapu ʻi he sākalamēnití. ʻOku fakahoko e teuteu ko ʻení ʻi he uiké kakato ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taimi ʻoku teuteuʻi, tāpuakiʻi mo tufaki ai ʻe he kau talavoú ʻa e sākalamēnití ʻi he moʻui taau mo e ʻapasiá, ʻoku nau muimui tonu ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí4 pea nau hoko ai ʻo hangē ko Iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he sākalamēnití kiate kitautolu ha faingamālie ke tau poto ʻo ʻiloʻi kitautolu pea tau aʻusia ha “fuʻu liliu lahi” ʻo e lotó5—ke manatuʻi ko hai ʻa kitautolu pea mo e meʻa ʻoku tau fakaʻamua lahi tahá. ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau fuakava ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻoku tau maʻu ai e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke taki kitautolu ke tau toe foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Tā neʻineʻi ke fekauʻi mai kitautolu ke tau “faʻa fakataha ke maʻu ʻa e maá mo e [vaí]”6 pea maʻu ʻa e sākalamēnití ki hotau laumālié.7

ʻOku fakautuutu ange ʻetau fie foki ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau moʻui taau ko ia ke maʻu ha lekomeni temipalé, ʻo tānaki atu ia ki hono maʻu e sākalamēnití. ʻOku tau hoko ʻo taau ʻi heʻetau talangofua maʻu ai pē ki he ngaahi fekaú. ʻOku kamata ʻa e talangofuá ni ʻi he kei tupu haké pea toe fakamālohia ange ia ʻi he ngaahi meʻa te tau foua ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Kau Finemuí lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e teuteú. Hili iá, ʻofa pē ʻe fokotuʻu ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Loumailé ha ngaahi taumuʻa ke teuteuʻi ai kinautolu ke maʻu honau ʻenitaumení mo sila ʻi he temipalé.

Ko e hā e tuʻunga moʻui ʻoku fie maʻu ki he kau maʻu lekomení? Naʻe fakamanatu mai ʻe he Tangata Sāmé:

“Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí]? Pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní?

“Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoní.”8

ʻOku hanga ʻe he moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipalé ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ivi ke tauhi ʻaki ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé. ʻOku tau maʻu fēfē leva ʻa e ivi ko iá? ʻOku tau feinga ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ki hono moʻoni ʻo e Fakaleleí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku tau poupouʻi hotau kau takí, angaʻofa ki hotau fāmilí, tau tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí, maʻu e ngaahi fakataha ʻa e Siasí, fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, fakahoko hotau ngaahi fatongia fakaemātuʻá pea moʻui angamaʻa. Mahalo te ke pehē ʻoku tatau pē ia mo e hoko ko ha mēmipa moʻui faivelenga ʻo e Siasí! ʻOkú ke moʻoni ai. ʻOku ʻikai fuʻu māʻolunga e tuʻunga moʻui ki he kau maʻu lekomeni temipalé ke pehē ʻoku tau taʻe lava ʻo fakahoko ia. Ko hono ʻai faingofua tahá, ke tau moʻui faivelenga ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea muimui ki he kau palōfitá.

Pea ʻi heʻetau hoko ko ia ko ha kau maʻu lekomeni temipale ʻosi maʻu ʻenitaumení, ʻoku tau tā ai ha sīpinga ʻo e moʻui faka-Kalaisí. ʻOku kau heni ʻa e talangofuá, feilaulau ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, feʻofaʻakí, fakakaukau maʻa mo angamaʻá pea mo hono foaki ʻetau koloá ke langa ʻaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e muimui ki he ngaahi tefitoʻi sīpinga ko ʻeni ʻo e moʻui faivelengá, ʻa ʻetau maʻu ʻa e “mālohi mei ʻolungá”9 ke talia ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku tau fie maʻu e mālohi fakalangí ni he ʻahó ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi. Ko e mālohi ia ʻoku tau toki maʻu pē ʻo fakafou he ngaahi ouau fakatemipalé. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi feilaulau ʻoku tau fai ke maʻu ʻaki e ngaahi ouau fakatemipalé, ʻoku tuha pē ia mo e ngāue kotoa ʻoku tau faí.

ʻI he tupulaki ko ia ʻetau holi ke ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku fakanatula ai pē ʻetau fekumi ke fetokoniʻakí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Pita, “Pea ʻo ka ke ka liliu, ke ke [tokoniʻi ho] kāingá.”10 ʻOku ou fiefia ʻi hono maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻa e holi ke nau tokoniʻi mo faitāpuekina e niʻihi kehé—ke fakahoko ha ngaahi liliu ʻi he māmaní. ʻOku nau fakaʻamua foki ai e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ngāue tokoní.

Ka ʻoku faingataʻa ke mahino ki he toʻu tupú ʻa e founga ʻe hanga ai ʻe heʻenau tōʻonga he taimi ní, ʻo teuteuʻi pe fakataʻeʻaongaʻi kinautolu mei he ngaahi faingamālie ke nau fai ai ha tokoni he kahaʻú. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha “fatongia mahuʻinga”11 ke tokoniʻi hotau toʻu tupú ʻi heʻenau teuteu atu ki ha moʻui ngāue tokoni ʻaki ʻetau tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui fakapotopoto. Makehe mei he moʻui fakapotopoto fakalaumālie kuo tau fakamatala ki aí, ʻoku ʻi ai foki ha moʻui fakapotopoto fakatuʻasino, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hono maʻu ʻo ha tuʻunga fakaako māʻolunga angé pe ko ha ako fakangāue, feinga ke poto he ngāué pea moʻui pē ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú. ʻI heʻetau fakaʻehiʻehi ko ia mei he fakamoʻuá kae fakahū ha paʻanga he taimi ní, ʻoku tau teuteu atu ai ke tokoni taimi kakato ʻi he Siasí ʻi he kahaʻú. Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakapotopoto fakatuʻasino mo fakalaumālié, ke tau tuʻu ai ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange ka tau lava ke tokoni ki he niʻihi kehé.

Tatau ai pē pe ʻoku tau kei talavou pe motuʻa, ko e meʻa ko ia ʻoku tau fai he ʻaho ní, ʻe makatuʻunga mei ai ʻa e tokoni te tau lava ʻo fai mo fiefia ai ʻapongipongí. Hangē ko ia ʻoku fakamanatu mai ʻe he punaké, “ʻI he kotoa e ngaahi lea fakaʻofa kuo lea ʻaki pe tohí, ko e fakaʻofa tahá ʻeni: ‘Kapau pē ā muʻa!”12 ʻOua muʻa naʻa tau toki fakaʻiseʻisa koeʻuhí ko ha meʻa ne tau fai pe ʻikai ke tau fai!

Siʻi kāinga ʻofeina, naʻe foki ki ʻapi ʻa e talavou ko ia ne folofola ki ai e Fakamoʻuí, ʻa ē ʻoku tau ui ko e foha maumaukoloá. Naʻe ʻikai ke ne ngalo heʻene tamaí; naʻe kei tatali pē ki ai ʻene tamaí. Pea “ka ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupito [ʻa e fohá], naʻe mamata ʻa ʻene tamaí kiate ia, pea manavaʻofa, mo lele, pea … ʻuma kiate ia.”13 Ke fakalāngilangiʻi e toe foki mai ʻa hono fohá, naʻá ne ui ke ʻomi ha pulupulu, mo ha mama pea kātoangaʻi ʻaki ʻa e ʻuhikiʻi pulu sinó14 —ko e fakamanatu mai ia ʻoku ʻikai ha tāpuaki ʻe taʻofi meiate kitautolu ʻo kapau te tau kātaki faivelenga atu he hala ʻoku tau foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI heʻeku tukulotoʻi ko ia ʻEne ʻofá mo e ʻofa ʻa Hono ʻAló, ʻoku ou fakatukupaaʻi ai kitautolu ke tau muimui ki heʻetau ngaahi holi fakalaumālié pea tau poto ʻo ʻiloʻi kitautolu. Tau talanoa pē kiate kitautolu ʻi he sioʻatá pea tau fehuʻi, “Ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fuakavá?” ʻOku tau ʻi he hala totonú ʻo kapau te tau pehē, “ʻOku ou maʻu moʻui taau e sākalamēnití he uike kotoa pē, ʻoku ou taau ke maʻu ha lekomeni temipale ke u ʻalu ki he temipalé pea ʻoku ou feilaulau ke tokoniʻi mo faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé.”

ʻOku ʻoatu ʻeku fakamoʻoni makehe ʻoku ʻofeina fakatāutaha kitautolu ʻe he ʻOtua ko ia naʻá Ne “foaki mai ai hono ʻAlo tofu pē taha naʻe fakatupú”15 ke Ne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu pea ʻokú Ne tatali mai, neongo ʻetau kei mamaʻo mei ʻapí. ʻI heʻetau ngāueʻi ko ia e meʻa ʻoku tau fakaʻamuá pea tau poto ʻo ʻiloʻi kitautolú, te Ne “takatakaiʻi ai [kitautolu] ʻo taʻengata ʻi he toʻukupu ʻo ʻene ʻofá”16mo Ne talitali fiefia kitautolu ki ʻapi. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.