2010–2019
O Aiga ua Osi Feagaiga
Aperila 2012


O Aiga ua Osi Feagaiga

E leai se isi mea e taua atu e oo mai pe o le a oo mai i lou aiga nai lo faamanuiaga o le faamauga.

Ou te talisapaia le potopoto faatasi ma outou i lenei sauniga lea ua valaaulia uma ai ē umia le perisitua a le Atua i le lalolagi. Ua faamanuiaina i tatou i le pulefaamalumalu ai o Peresitene Thomas S. Monson. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, o ia le tamalii e toatasi ua nafa ma ki lea e faamau ai aiga ma na sauniga uma faaleperisitua talafeagai e maua ai le ola e faavavau, le meaalofa sili o meaalofa uma a le Atua.

O loo i ai se tama o loo faafofoga mai i le po nei ua toe toaga o ia i le lotu ona ua manao o ia i le faamautinoaga a lena meaalofa [o le faamauga] ma lona loto atoa. E alolofa i la’ua ma lona toalua i le la fanau laiti e toalua, o le tama ma le teine. E pei foi lava o isi matua, e mafai ona ia mafaufauina le fiafia faalelagi pe a ia faitauina upu nei: “Ma o lea lava mafutaga ua i ai ia te i tatou iinei o le a i ai ia te i tatou iina, ae o le a na ona faatasia ma le mamalu e faavavau, o se mamalu e le o ia i tatou i le taimi nei.”1

O lena tama o loo faafofoga faatasi ma i tatou i le po nei ua iloa le ala e tau atu i lena taunuuga mamalu. E le faigofie. Ua uma ona ia silafia lena mea. Sa manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo moni, ma se suiga i lona loto lea na o mai faatasi ma se epikopo lelei na fesoasoani ia te ia ia lagonaina le faamagaloga agaalofa a le Alii.

Sa faaauau ai pea suiga matagofie ina ua ia malaga i le malumalu paia mo se faaeega paia lea na faamatala atu e le Alii ia i latou o e na faamanaina i totonu o le uluai malumalu i lenei tisipenisione. O iina i Katelani, Ohaio. Na fetalai mai le Alii e faatatau i lena mea:

“O le mea lea, o le pogai lenei na Ou tuu atu ai ia te outou se poloaiga ia outou o atu i Ohaio ma o iina o le a Ou tuu atu ai ia te outou la’u tulafono; ma o iina o le a faaeeina ai outou i le mana mai luga;

“Ma mai iina, … ona ua ia te A’u se galuega tele ua teuina, ona o le a laveaia Isaraelu, ma o le a Ou taitaia i latou i soo se mea Ou te loto i ai, ma e leai se mana e taofia lo’u lima.”2

Mo la’u uo e lei leva ona toe toaga mai ma mo le au perisitua atoa, o se galuega sili o loo i luma atu o le taitaia lea o le laveaiina o le vaega o Isaraelu lea e nafa pe o le a nafa ma i tatou, [o lona uiga] o o tatou aiga. Sa silafia e la’u uo ma lona faletua o le laveaiina o le aiga e manaomia ai le faamauina i le mana o le Perisitua Mekisateko i totonu o se malumalu paia o le Atua.

Sa ia talosagaina pe mafai ona ou faia le faamauga. Sa mananao i la’ua ma lona toalua ina ia faia i le vave e mafai ai. Ae i le vaitaimi pisi o le tulalata mai o le konafesi aoao, sa ou tuu atu ai i le ulugalii ma lo la epikopo e galulue ma la’u failautusi e saili se aso e sili ona talafeagai.

Mafaufau i lo’u te’i ma le fiafia ina ua tau mai e le tama ia te au i le lotu o le faamauga ua seti mo le aso 3 o Aperila. O le aso lena i le 1836 na auina mai ai ia Elia, le perofeta ua liua, i le Malumalu i Katelani e tuu atu le mana faamau ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Ua i ai na ki i le Ekalesia i aso nei ma o le a faaauau pea ona i ai e oo i le iuga o taimi.3

O le pule lava lea e tasi na tuu atu e le Alii ia Peteru e pei ona Ia folafola atu: “Ou te avatu foi ia te oe ki o le malo o le lagi; o se mea e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi; o se mea foi e te tālā i le lalolagi, e tatalaina foi lea i le lagi.”4

O le toe foi mai o Elia ua faamanuiaina uma ai i latou o ē e umia le perisitua. Sa faamanino mai e Elder Harold B. Lee lena mea a o ia lauga atu i le konafesi aoao na sii mai ai le saunoaga a Peresitene Iosefa Filitia Smaita. Faalogo lelei: “O loo ou umia le perisitua; ua umia e outou o i ai iinei le perisitua; ua tatou mauaina le Perisitua Mekisateko—lea na umia e Elia ma isi perofeta faapea ai ma Peteru, Iakopo ma Ioane. Ae e ui ua tatou maua le pule e papatiso ai, e ui ua tatou maua le pule e faaee ai lima mo le meaalofa o le Agaga Paia ma faauu ai isi ma faia ai isi mea uma nei, ae a aunoa ma le mana faamau e leai lava se mea e mafai ona tatou faia, aua o le a leai se aoga o na sauniga sa tatou faia.”

Sa faaauau le saunoaga a Peresitene Samita:

“O sauniga maualuluga, o faamanuiaga silisili ia e taua i le faaeaga i le malo o le Atua, ma ua na o ni nofoaga patino e mafai ona maua ai, e leai se tagata ua i ai se aia tatau e faatino ai sei vagana ua ia mauaina le pule e fai ai mai le tagata o loo umiaina ia ki. …

“… E leai ma se tagata i lenei lalolagi atoa ua i ai le aia tatau e alu atu ai ma faatautaia soo se sauniga o lenei talalelei vagana ua faatagaina o ia e le Peresitene o le Ekalesia, lē o loo umiaina ia ki. Ua ia tuuina mai ia i tatou le pule, ua ia tuuina le mana faamau i la tatou perisitua ona o loo ia umiaina na ki.”5

O lena lava faamautinoaga e tasi na sau foi mai ia Peresitene Boyd K. Packer ina ua ia tusiaina e uiga i le mana faamau. O le iloaina e moni nei upu o se faamafanafanaga lea ia te au, e pei o le a oo ai foi le aiga o le a ou faamauina i le aso 3 o Aperila: “Sa tatau ona umia e Peteru ia ki. Sa tatau ia Peteru ona umiaina le mana faamau, … e fusifusia ai pe faamau ai i le lalolagi po o le tatala i le lalolagi ma faapena foi ona tatalaina ai i le lagi. O na ki e umia e le Peresitene o le Ekalesia—e le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. O lena mana faamau paia o loo i ai i le Ekalesia i le taimi nei. E leai se mea e tusa ma le paia sili o mafaufauga o i latou e iloaina le taua tele o lenei pule. E leai se mea e sili atu ona malupuipuia. E toalaiti lava ni alii e umiaina lenei mana faamau i luga o le fogaeleele i soo se taimi lava—i malumalu taitasi o loo i ai ni uso ua uma ona tuu atu i ai le mana faamau. E leai se tasi e mafai ona mauaina vagana mai le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ma o le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”6

I le oo mai ai la o Elia, sa le gata na tuu mai ai le mana i le perisitua ae faapena foi le liliu ai o loto: “O le agaga, mana, ma le valaauga o Elia lea ua outou maua ai le mana e umia ai le ki o faaaliga, sauniga, afioga, mana ma faaeega paia o le atoaga o le Perisitua Mekisateko ma o le malo o le Atua i le lalolagi; ma ia maua ai, ausia, ma faatino ai sauniga uma e faatatau i le malo o le Atua, e oo lava i le liliuina o loto o tama i fanau, ma loto o fanau i tama, e oo lava ia i latou o loo i le lagi.”7

O lena lagona o le liliu o lona loto ua oo mai i la’u uo ma lona aiga. Atonu foi e oo atu ia te oe i lenei sauniga. Atonu e te mafaufauina i lou mafaufau, e pei ona ou faia, foliga o lou tama po o lou tina. Pe atonu foi o se tuafafine po o se uso. Pe atonu foi o se afafine po o se atalii.

Atonu o loo latou i ai i le lalolagi o agaga po o ni konetineta e mamao mai ia te oe. Ae o le olioli e oo mai i se lagona o sootaga ma i latou ua mautinoa ona ua faamau i ai oe pe mafai foi ona faamau i ai oe ia i latou e ala i sauniga o le perisitua ia o le a faamamaluina e le Atua.

O tama o e o umiaina le Perisitua Mekisateko i aiga ua faamauina ua uma ona aoaoina i mea e tatau ona latou fai. E leai se isi mea e taua atu e oo mai pe o le a oo mai i lou aiga nai lo faamanuiaga o le faamauga. E leai se isi mea e taua atu nai lo le faamamaluina o le faaipoipoga ma feagaiga faaleaiga ua uma ona e osia pe o le a e osia i malumalu o le Atua.

Ua manino lava le ala e fai ai lena mea. O le Agaga Paia o le Folafolaga, e ala i lo tatou usiusitai ma le ositaulaga, e ao ona [Ia] faamauina a tatou feagaiga faalemalumalu ina ia mafai ai ona aloaia i le lalolagi a sau. Sa faamalamalama mai e Peresitene Harold B. Lee le uiga o le faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga, i le siiina mai o le saunoaga a Elder Melvin J. Ballard: “Atonu tatou te faaseseina tagata ae e le mafai ona tatou faaseseina le Agaga Paia, ma o a tatou faamanuiaga o le a le faavavau sei vagana ua faamauina e le Agaga Paia o le folafolaga. O le Agaga Paia o ia lea na te faitauina manatu ma loto o tagata ma tuu mai lana faamaoniga o le faamauga i faamanuiaga na fofogaina i o latou luga. Ona fusia ai lea, tauaogaina ma atoatoa le faamauga.”8

Ina ua faamauina i ma’ua ma Sister Eyring i le Malumalu o Logan Iuta, ou te lei malamalama atoatoa i le taua o lena folafolaga. O loo ou taumafai pea ia malamalama i lona uiga atoa, ae sa ma filifili ma lo’u toalua i le amataga o le ma faaipoipoga ua toeitiiti atoa le 50 tausaga ina ia valaaulia le Agaga Paia i le tele ma te mafaia ai i o ma olaga ma i lo ma aiga.

A o avea ai ma se tamā talavou, faamau i le malumalu ma faatasi ai ma lo’u loto na liliu atu i lo’u toalua ma se aiga talavou, sa ma feiloai ai ma Peresitene Iosefa Filitia Samita mo le taimi muamua lava. I le potu fono a le Au Peresitene Sili, lea sa valaaulia mai ai au, na oo mai ai se molimau maumaututu tonu ia te au a o fesili mai Peresitene Harold B. Lee ia te au, ma faasino ia Peresitene Samita, lea sa nofo i ona talaane, “E te talitonu e mafai ona avea lenei tamalii ma perofeta a le Atua?”

Sa faatoa ulufale atu lava Peresitene Samita i le potu ma e lei saunoa i se upu. Ou te faafetai e faavavau sa mafai ona ou tali atu ona o le mea sa oo mai i lo’u loto, “Ou te iloa [o le a avea o ia ma perofeta,]” ma sa ou iloaina ma le mautinoa sa susulu le la ona sa ia umiaina le mana faamau o le perisitua mo le lalolagi atoa.

O lena aafiaga na maua ai e ana upu le mana tele mo au ma lou toalua, i se sauniga o le konafesi i le aso 6 o Aperila, 1972, ina ua tuuina mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le fautuaga lenei: “O le finagalo o le Alii ia faamalosia ma faasaoina le iunite o le aiga. Matou te aioi atu i tamā ina ia tutu i o latou tulaga tonu i le avea ai ma ulu o le aiga. Matou te talosaga atu i tina ina ia lagolago ma fesoasoani i a latou tane ma ia avea ma ni faataitaiga i a latou fanau.”9

Sei ou fautua atu ni mea se fa e mafai ona e faia o se tamā faaleperisitua e siitia ma toe taitai atu ai lou aiga i le fale ia toe faatasi ma le Tama Faalelagi ma le Faaola.

Muamua, ia maua ma faatumauina se molimau mautinoa o loo i ai ia i tatou ia ki o le perisitua ma o loo umiaina e le Peresitene o le Ekalesia. Tatalo mo lena mea i aso uma. O le a oo mai le tali faatasi ma se faateleina o le naunautaiga e taitai lou aiga, i ou lagona o le faamoemoe, ma faatasi ai ma le fiafia tele i au auaunaga. O le a tele atu lou fiafia ma le faamoemoe, pe a avea ma se faamanuiaga sili mo lou toalua ma le aiga.

O le mea e manaomia lona lua, o le alofa lea i lau ava. E manaomia le faatuatua ma le lotomaualalo e tuu ai mea e fiafia ai o ia i luga atu o mea e te fiafia ai oe lava ia i faigata o le olaga. Ua ia te oe le tiutetauave e tausi ma faafailele le aiga faatasi ma ia a o e auauna atu i isi. O le faia o lena mea, o nisi taimi e mafai ona alu uma ai lou malosi. O le matua ma ma’i atonu e faateleina ai manaoga o lau ava. Afai e te filifili i lena taimi e faamuamua lona fiafia nai lo oe, ou te folafola atu ia te oe o le a faateleina lou alofa mo ia.

Lona tolu, talosagaina le aiga atoa ina ia alofa le tasi i le isi. Sa aoao mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

“I le mafaufau ai i le faavavau, o le faaolataga o se mataupu faaleaiga. …

“E sili atu i lo mea uma, e manaomia ona iloa ma lagonaina e le fanau o loo alofaina i latou, moomia, ma talisapaia. E manaomia ona faamautinoa atu ia i latou lena mea. E mautinoa lava, o le matafaioi lea a matua e tatau ona fai, ma o le tele lava o taimi e sili atu le faataunuuina e le tina.”10

Ae o se isi punavai taua mo lena lagona o le alofaina o le alofa lea mai isi o le fanau i le aiga. O le popole faifai pea o uso ma tuafafine mo le tasi ma le isi o le a pau le taimi e oo mai ai o taumafaiga faatauanau a matua ma le fesoasoani a le Atua. E te iloa e moni lena mea mai aafiaga i o outou lava aiga. Ma e faamautuina lava i taimi taitasi e te faitau ai i faafitauli faaleaiga na fetaiai ma Liae amiotonu ma lona toalua o, Sarai, i faamaumauga o le Tusi a Mamona.

O faamanuiaga sa la ausia ua maua ai se taiala mo i tatou. Sa matua lelei lo la aoaoina atu o le talalelei a Iesu Keriso ma le faatauanau lea na faamalūlūina ai loto o le fanau ma nisi o suli o augatupulaga i le Atua ma i le tasi ma le isi. Mo se faataitaiga, na tusia e Nifae ma isi na [latou] aapa atu i tagata o le aiga sa avea ma o latou fili. E faamalūlūina e le Agaga mai lea taimi i lea taimi ia loto o le faitau afe o tagata ma suitulaga ai e le alofa le ita.

O le tasi ala mo oe e toe maua ai le manuia o Tamā Liae o le auala tou te taitai ai tatalo faaleaiga ma taimi faaleaiga, e pei o afiafi faaleaiga. Tuu atu i fanau ni avanoa e tatalo ai pe a mafai ona latou tatalo, mo le tasi ma le isi i le li’o o loo manaomia ai faamanuiaga. Ia vave ona iloatino le amataga o feeseeseaiga ma iloa ia faatinoga o auaunaga le manatu faapito, aemaise lava i le tasi ma le isi. Pe a latou tatalo mo le tasi ma le isi ma feauaunaa’i, o le a faamalūlūina ia loto ma liliu atu i le tasi ma le isi ma o latou matua.

O le avanoa lona fa e taitai ai lou aiga i le ala a le Alii e oo mai pe a manaomia le a’oaiga. E mafai ona tatou faafetaia’ia a tatou matafaioi e faasa’o i le ala a le Alii ma taitai a tatou fanau e agai atu i le ola e faavavau.

O le a e manatuaina ia upu, ae atonu e te lei vaaia lo latou mana i le olaga o sē umia le Perisitua Mekisateko o loo sauniaina lona aiga mo le ola ai i le mafutaga lava e tasi o le a latou maua i le malo selesitila. Tou te manatuaina ia upu. E masani ai lava:

“E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, na o i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni;

“Ia agalelei, ma le malamalama manino, lea o le a faalautele tele ai le agaga e aunoa ma le pepelo, ma aunoa ma le faa’ole’ole—

“E aoai atu i taimi e tatau ai ma le maatiati, pe a uunai ai e le Agaga Paia; ma ona faaali atu ai lea pe a mavae, o se alofa faateleina ia te ia o lē na e aoaiina, ne’i manatu o ia ia te oe o sona fili;

“Ina ia iloa ai e ia e sili atu le malosi o lou faamaoni i lo fusi o le oti.”11

Ma mulimuli ane e oo mai le folafolaga o le taui sili mo i tatou o ni tama i Siona: “O le a avea le Agaga Paia ma au soa e le aunoa, ma o lou tootoo o le a avea ma se tootoo le feliuliua’i o le amiotonu ma le upumoni; ma o lau puleaga o le a avea ma se puleaga tumau-faavavau, ma e aunoa ma se ala faamalosia, o le a tafe mai ia te oe e faavavau ma faavavau lava.”12

O se tulaga faatonuina maualuga lena mo i tatou, ae a tatou puleaina lo tatou ita i le faatuatua ma taofi lo tatou faamaualuga, e tuu mai e le Agaga Paia Lana faamaoniga, ma o le a mautinoa lava ia folafolaga paia ma feagaiga.

O le a faamanuiaina oe e ala i lou faatuatua aua na toe auina mai e le Alii ia ki o le perisitua ia ua i ai pea ia i tatou—faatasi ai ma se sootaga mautinoa o le alofa i lou toalua, faatasi ma le fesoasoani a le Alii i le liliuina o loto o lau fanau i le tasi ma le isi ma i o latou matua, ma faatasi ai ma le alofa e taialaina ai oe e faasa’o ma apoapoai i se ala lea e valaaulia ai le Agaga.

Ou te iloa o Iesu o le Keriso ma o lo tatou Faaola. Ou te molimau atu o Peresitene Thomas S. Monson o loo umia ma faagaoioia ki uma o le perisitua i le lalolagi i aso nei. Ou te alofa ia te ia ma lagolagoina o ia. Ou te alofa ma tatalo mo outou. I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:2.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32–33.

  3. Tagai i le Joseph Fielding Smith, Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (Jan. 12, 1971), speeches.byu.edu.

  4. Mataio 16:19.

  5. Joseph Fielding Smith, sii mai e Harold B. Lee, i le Conference Report, Oct. 1944, 75.

  6. Boyd K. Packer, “O Le Malumalu Paia,” Liahona, Oct. 2010, 34.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 11.

  8. Melvin J. Ballard, sii mai e Harold B. Lee, i le Conference Report, Oct. 1970, 111.

  9. Joseph Fielding Smith, “Counsel to the Saints and to the World,” Ensign, July 1972, 27.

  10. Ezra Taft Benson, “Faaolataga—o se Mataupu Faaleaiga,” Tambuli, Nov. 1992, 3, 4.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41–44.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:46.