2010–2019
Ngaahi Fāmili Kuo Fakafuakavaʻí
ʻEpeleli 2012


Ngaahi Fāmili Kuo Fakafuakavaʻí

ʻOku ʻikai pea he ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻe lava ke hoko mai ki ho fāmilí ka ko e ngaahi tāpuaki ʻo e faisilá.

ʻOku ou fiefia ke fakataha mo kimoutolu heni, kuo fakaafeʻi ki ai e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku tau monūʻia ke tokangaʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ko ia pē ʻa e tangata moʻui ʻokú ne fatongia ʻaki ʻa e ngaahi kī ʻokú ne silaʻi e fāmilí pea mo e ngaahi ouau kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai ha tamai ʻoku fanongo mai he pooni kuó ne toe foki mai mei he māmālohí ko ʻene fie maʻu ʻaki hono lotó kotoa e fakapapau ʻo e meʻaʻofa ko iá. ʻOkú ne ʻofa mo hono hoá ʻi heʻena ongo kiʻi fānau īkí, ko ha kiʻi tamasiʻi mo ha kiʻi taʻahine. Hangē ko e ngaahi mātuʻa kehé, ʻokú ne lava ʻo tomuʻa vakai ki ha fiefia fakalangi ʻi heʻene lau ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Pea ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení, ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá, ʻa ia ko e nāunau ʻoku ʻikai ke tau fiefia ai ʻi he taimí ni.”1

ʻOku ʻiloʻi ʻe he tamai ko ia ʻoku kau he fanongo maí ʻa e hala ki he ikuʻanga nāunauʻia ko iá. ʻOku ʻikai ke faingofua. ʻOkú ne ʻosi ʻiloʻi pē ia. Naʻe fie maʻu ki ai e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala moʻoní, pea mo ha liliu ʻi hono lotó, fakataha mo ha pīsope angalelei naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ʻa e fakamolemole angaʻofa ʻa e ʻEikí.

Ne hokohoko atu e ngaahi liliu fakaʻofoʻofá ʻi heʻene hū ʻi he temipale toputapú ke maʻu e fakakoloa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu naʻá Ne fakamafaiʻi ʻi he fuofua temipale ʻi he kuonga fakakosipelí ni. Naʻe hoko ia ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he meʻa ko iá ʻo pehē:

“Ko ia, ko hono ʻuhinga ʻeni naʻá ku fai ai ʻa e fekau kiate kimoutolu ke mou ʻalu ki ʻOhaioó; pea te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ʻa ʻeku fonó; pea ʻe fakakoloaʻi kimoutolu ai ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga;

“Pea ʻe ʻalu atu mei ai, … he ʻoku ʻi ai ha ngāue lahi ʻaʻaku kuo teuteu, koeʻuhí he ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli, pea te u tataki ʻa kinautolu ki he feituʻu kotoa pē te u loto ki aí, pea ʻe ʻikai taʻofi ʻe ha mālohi ʻa hoku nimá.”2

ʻOku ʻi ai ha ngāue lahi ʻoku hanganaki mai maʻa hoku kaungāmeʻa ne toki fakamālohiá pea ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē, ke nau taki ʻi hono fakahaofi ʻa e konga ʻo ʻIsileli ʻoku taú pe te tau fatongia ʻakí, ʻa ia ko hotau fāmilí. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá mo hono uaifí ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e mālohi faisila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi ha temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

Naʻá ne kole mai ke u fakahoko e silá. Naʻá ne fie maʻu mo hono uaifí ke fakahoko ia ʻi he vave tahá. Ka ʻi he ofi ko ia ʻa e taimi femoʻuekina ʻo e konifelenisi lahí, ne u tuku ki he ongomeʻa malí ni pea mo ʻena pīsopé ke ngāue mo ʻeku sekelitalí ke maʻu e ʻaho lelei tahá.

Mou fakakaukau ki heʻeku ʻohovale mo fiefia ʻi he taimi ne talamai ai ʻe he tamaí ʻi he lotú, kuo fakapapauʻi ke fakahoko e silá ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpelelí. Ko e ʻaho ia ʻi he taʻu 1836 ne fekauʻi mai ai ʻa ʻIlaisiā, ko e palōfita kuo sino liliú, ki he Temipale Ketilaní ke foaki ʻa e mālohi ʻo e faisilá kia Siosefa Sāmita pea mo ʻŌliva Kautele. ʻOku ʻi he Siasí ʻa e ngaahi kī ko iá he ʻahó ni pea ʻe hokohoko atu ai pē ki he taʻengatá.3

Ko e fakamafai fakalangi tatau pē ia ne foaki ʻe he ʻEikí kia Pita ʻi Heʻene talaʻofa ʻo pehē: “Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí.”4

Ne faitāpuekina e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻe he toe foki mai ʻa ʻIlaisiaá. Ne fakamahinoʻi ia ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī ʻi heʻene lea ʻi ha konifelenisi lahi, ʻo ne fai e lea ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita. Fanongo lelei mai: “ʻOku ou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí; ʻoku maʻu ʻe kimoutolu kau tangata ʻoku ʻi hení ʻa e lakanga fakataulaʻeikí; kuo tau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí—ʻa ia ne maʻu ʻe ʻIlaisiā pea mo e kau palōfita kehé pea mo Pita, Sēmisi mo Sioné. Pea ʻi heʻetau maʻu e mafai ke papitaiso, hilifakinima ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakanofo ha niʻihi kehe ke fai e ngaahi meʻá ni kotoa, ka ʻikai e mālohi faisilá, he ʻikai lava ke tau fai ha meʻa, he kapau te tau fai ia, he ʻikai hano ʻaonga.”

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē:

“Ko e māʻolunga ange ʻa e ouaú, ko e maʻongoʻonga ange ia e ngaahi tāpuaki ʻoku fie maʻu ki he hākeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe toki lava pē ke maʻu ʻi ha ngaahi feituʻu pau, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha totonu ʻa ha tangata ke ne fakahoko ia kae ʻoua kuó ne maʻu e mafaí mei ha tangata ʻokú ne maʻu e ngaahi kií. …

“… ʻOku ʻikai ha tangata he funga māmaní ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke ʻalu atu pea fakahoko ha ouau ʻo e ongoongolelei ko ʻení tuku kehe kapau kuó ne maʻu ha ngofua ke fai ia, mei he Palesiteni ʻo e Siasí ʻokú ne maʻu e ngaahi kií. Kuó ne ʻomi kiate kitautolu e mafaí; kuó ne ʻomi ʻa e mafai ʻo e faisilá ʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí he ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ko iá.”5

Ne ʻomi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e fakapapauʻi tatau ʻi heʻene tohi ʻo kau ki he mālohi ʻo e faisilá. ʻOku hoko ʻeku ʻilo e ngaahi leá ni ko ha fakafiemālie kiate au,ʻo hangē ko ia ʻe hoko ki he fāmili te u silaʻi ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpelelí: “[Ne maʻu ʻe Pita e ngaahi kií. Ne maʻu ʻe Pita ʻa e mālohi ʻo e faisilá, … ke haʻi pe silaʻi pe vete ʻi māmani pea ʻe pehē ʻi he langí. Ko e ngaahi kī ia ʻoku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí—ki he palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá. ʻOku maʻu ʻe he Siasí ʻa e mālohi faisila ko iá he taimí ni. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe toe toputapu ange kiate kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e mafaí ni. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe tokangaʻi lelei ange. ʻOku siʻi ha kau tangata ʻoku nau maʻu e mālohi faisila ko ʻení ʻi he māmaní ʻi ha faʻahinga taimi pē—ʻoku ʻi he temipale kotoa ha kau tangata kuo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e faisilá. He ʻikai lava ʻe ha taha ke maʻu ia, tukukehe ʻo ka maʻu ia mei he palōfita, mo e tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā pea mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.]”6

ʻI he haʻu ʻa ʻIlaisiaá, naʻe ʻikai ngata ʻi hono foaki mai ʻo e mālohi ki he lakanga fakataulaʻeikí ka naʻe liliu ai mo e lotó: “Ko e laumālie, mālohi, mo e uiuiʻi ʻo ʻIlaisiaá ʻoku mou maʻu ai ʻa e mālohi ke maʻu e ngaahi kī ʻo e fakahaá, ngaahi ouaú, ngaahi mafaí, ngaahi mālohí pea mo e ngaahi fakakoloa ʻo e kakato ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní; pea ke tali, maʻu, mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ki hono liliu ʻo e loto ʻo e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku ʻi he langí.”7

Ko e ongo ko ia ʻo e liliu hono lotó ne hoko ia ki hoku kaungāmeʻá mo hono fāmilí. Mahalo ʻe hoko mai ia kiate koe lolotonga e fakatahá ni. Mahalo kuo mou fakakaukau atu ki ai, ki he fofonga ʻo hoʻo tangataʻeikí pe fineʻeikí ʻo hangē ko ia kuó u faí. Mahalo naʻa ko ha tuofefine pe tokoua. Mahalo pē naʻa ko ha ʻofefine pe ko ha foha.

Mahalo pē ʻoku nau ʻi he tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pe nofo ʻi ha konitinēniti mamaʻo meiate koe. Ka naʻe maʻu e fiefiá mei ha ongoʻi ʻoku pau e ngaahi fehokotaki mo kinautolú he kuó ke haʻi pe te ke haʻi koe kiate kinautolu ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá.

Kuo akoʻi ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa ia ko e ngaahi tamai ʻi ha fāmili kuo silaʻí, ʻa e meʻa kuo pau ke nau faí. ʻOku ʻikai pea he ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻe lava ke hoko mai ki ho fāmilí ka ko e ngaahi tāpuaki ʻo e faisilá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e nofomalí mo e ngaahi fuakava fakafāmilí ʻa ia kuó ke fai pe te ke fai ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá.

ʻOku mahino e founga ke fakahoko ʻaki iá. Kuo pau ke silaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, ʻa ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé ʻo fakafou ʻi heʻetau talangofuá mo e feilaulaú kae lava ke maʻu ia ʻi he maama kahaʻú. Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e ʻuhinga ʻo e silaʻi ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, ʻaki ʻene toʻo mai e lea ʻa ʻEletā Melevini J. Pālatí: “Te tau lava ke kākāaʻi ʻa e tangatá ka he ʻikai lava ke tau kākaaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea he ʻikai taʻengata hotau ngaahi tāpuakí kapau he ʻikai silaʻi foki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne lava ʻo tala e ngaahi fakakaukau mo e loto ʻo e tangatá pea ʻomi e fakaʻatā ʻo e mālohi faisilá ki he ngaahi tāpuaki kuo tuku ki honau ʻulú. ʻE toki haʻi, ʻaonga pea lava ke ngāue kakato leva ia.”8

ʻI he taimi ne silaʻi ai au mo Sisitā ʻAealingi ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá, ne ʻikai mahino kakato kiate au hono mahuʻinga ʻo e talaʻofa ko iá. ʻOku ou kei feinga pē ke mahino kakato kiate au hono ʻuhingá, ka ne u pehē mo hoku uaifí ‘i he kamataʻanga ʻema nofomalí he meimei taʻu ‘e 50 kuohilí, ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lahi taha te ma lavá, ki heʻema moʻuí pea ki homa fāmilí.

Ne u fuofua feʻiloaki mo Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita heʻeku hoko ko ha tamai kei talavou ne silaʻi ʻi he temipalé pea liliu hoku lotó ki hoku uaifí mo ha fāmili kei īkí. Ne u ʻi he loki alēleaʻanga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ne fakaafeʻi au ki aí, pea naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni pau ʻi hono fehuʻi mai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī mo tuhu kia Palesiteni Sāmita, ʻa ia ne tangutu ʻi hono tafaʻakí, “ʻOkú ke tui ko e tangata ko ʻení ko e palōfita ʻa e ʻOtuá?”

Ko e toki hū mai pē ia ʻa Palesiteni Sāmita ki he lokí pea ne teʻeki ke ne fai ha lea ʻe taha. ʻOku ou fakamālō taʻetūkua ne u lava ke tali ia mei hoku lotó: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia,” pea ne u ʻiloʻi pau ia ʻo hangē ko e ulo mai ʻa e laʻaá ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi faisila ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻá e māmaní kotoa.

Ne hanga ʻe he meʻa ko ia ne hokó ʻo ʻomi ha mālohi lahi ki heʻene ngaahi leá maʻaku pea mo hoku uaifí ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi ha fakataha ʻo e konifelenisí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1972: “Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke fakamālohia pea tauhi ke tuʻuloa ʻa e ʻiuniti ʻo e fāmilí. ʻOku mau kōlenga atu ki he ngaahi tamaí ke nau tuʻu ʻi honau tuʻunga totonu ko e ʻulu ʻo e fāmilí. ʻOku mau kōlenga atu ki he ngaahi faʻeé ke nau tauhi pea poupouʻi honau husepānití pea hoko ko e maama ki heʻenau fānaú.”9

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha meʻa ʻe fā ʻe lava ke ke fai ʻi hoʻo hoko ko ha tamai maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke langaki pea tataki homou fāmilí ki ʻapi ke nau toe nofo mo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

ʻUluakí, maʻu pea tauhi ha fakamoʻoni pau ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi kī ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku maʻu ia ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. Lotua ia he ʻaho kotoa pē. ʻE maʻu ʻa e talí mo ha toe loto fakapapau ange ke taki ho fāmilí, ʻi hoʻo ongoʻi ʻamanaki leleí, pea mo e fiefia lahi ange ʻi hoʻo ngāue tokoní. Te ke fiefia ange pea maʻu ha loto fakatuʻamelie, ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ki ho uaifí mo e fāmilí.

Ko e meʻa mahuʻinga hono uá, ke ke ʻofa ʻi ho uaifí. ʻE fie maʻu ki ai ʻa e tuí mo e loto fakatōkilalo ke fakamuʻomuʻa ʻene ngaahi fie maʻú ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ke fekuki mo ia ʻi he moʻuí. ʻOkú ke maʻu e fatongia ke tokonaki pea lehilehiʻi e fāmilí fakataha mo ia lolotonga hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha meʻa ʻe fie maʻu ki ai ho taimí mo e mālohi kotoa ʻokú ke maʻú.ʻE lava ke toe lahi ange ʻa e ngaahi fie maʻu ho uaifí ʻi he fakaʻau ke taʻu motuʻa angé pea mahamahakí. Kapau naʻá ke fili ke fakamuʻomuʻa ʻa ʻene fiefiá ʻi hoʻo fiefiá, ʻoku ou palōmesi atu ʻe toe tupulaki ange hoʻo ʻofá.

Tolú, fakakau mai ʻa e fāmilí kotoa ke nau feʻofaʻaki. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni ʻo pehē:

“ʻI he tafaʻaki taʻengatá, ko e hakeakiʻí ko e meʻa fakafāmili. …

“Kae mahulu hake ʻi ha toe meʻá, ʻoku fie maʻu ke ʻilo pea ongoʻi ʻe he fānaú ʻoku ʻofaʻi, fie maʻu pea fakahoungaʻi kinautolu. ʻOku fie maʻu ke fakapapauʻi ange maʻu pē ʻeni kiate kinautolu. Ko hono moʻoní, ko e fatongia ʻeni ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he mātuʻá, pea ko e taimi lahi ʻoku faʻa fakahoko lelei taha ʻeni ʻe he ngaahi faʻeé.”10

Ka ko ha toe maʻuʻanga mahuʻinga ʻe taha ʻo e ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kitá, ʻoku maʻu ia mei he ʻofa mei he fānau kehe ʻi he fāmilí. ʻE hoko pē ʻa e fetauhiʻaki ʻa e tuongaʻané mo e tuofāfiné ʻi he faifeinga maʻu pē ʻa e mātuʻá pea mo e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku mou ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo mou aʻusia ʻi homou fāmilí ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku fakapapauʻi mai ia ʻi he taimi kotoa ʻokú ke lau ai ʻo kau ki he ngaahi fepakipaki fakafāmili ne fehangahangai mo Līhai mo hono uaifi angatonu ko Selaiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Ne hoko ʻenau lavameʻá ko ha tataki kiate kitautolu. Naʻa nau akoʻi lelei mo taʻetūkua moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko ia ne fakavaivaiʻi ai e loto ʻo e fānaú pea aʻu pē ʻo laui toʻu tangata e niʻihi honau hakó ne fefakavaivaiʻaki honau lotó pea ki he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ne tohi ʻa Nīfai mo ha niʻihi pea tokoni ki ha niʻihi ʻo honau fāmilí ne hoko ko honau filí. ʻOku faʻa hanga ʻe he Laumālié ʻo fakavaivaiʻi e loto ʻo ha toko lauiafe pea fetongi ʻa e tāufehiʻá ʻaki ʻa e ʻofá.

Ko e taha e founga ke toutou maʻu e lavameʻa ʻo e Tamai ko Līhaí ko e founga ʻoku mou taki ʻaki e lotú mo e feohi fakafāmilí, ʻo hangē ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOange ki he fānaú ha ngaahi faingamālie ke lotu ʻi he taimi te nau lava ai ʻo lotú, pea lava ke nau lotua ʻa kinautolu he siakalé ʻa ia ʻoku nau fie maʻu e ngaahi tāpuakí. ʻAi ke ke ʻiloʻilo ki he taimi ko ia ʻoku faʻa kamata ai ʻa e fekeʻikeʻí pea ʻiloʻi e ngaahi tokoni taʻesiokitá, tautautefito ʻiate kinautolu peé. ʻI he taimi ʻoku nau felotuaʻaki mo fetokoniʻaki aí, ʻe fakavaivaiʻi mo liliu e lotó kiate kinautolu mo ʻenau mātuʻá.

Ko e faingamālie hono fā ke taki ʻaki ho fāmilí ʻi he hala ʻo e ʻEikí ʻoku maʻu ia ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻa e mapuleʻi kitá. ʻE lava ke tau feau hotau fatongia ke fakatonutonu ʻi he founga ʻa e ʻEikí pea taki ʻetau fānaú ki he moʻui taʻengatá.

Te ke manatuʻi e ngaahi leá, kae mahalo kuo teʻeki ke ke mamata ʻi honau mālohi ko ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻokú ne teuteuʻi hono fāmilí ke moʻui ʻi he faʻahinga nofo fakasosaieti te nau maʻu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku mou manatuʻi pē ʻa e ngaahi leá. ʻOku tau maheni pē mo kinautolu:

“ʻOku ʻikai lava pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki, angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi;

“ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe-ha-kākā—

“Pea valokiʻi hono taimí ʻi he lea māsila ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili ia ke toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke valokiʻí, telia naʻá ne lau koe ko hono fili;

“Koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻoku mālohi ange ʻa ho angatonú ʻi he ngaahi afo ʻo e maté.”11

Pea ʻoku ʻomi kimui ai ha talaʻofa mahuʻinga fau kiate kitautolu ko e ngaahi tamai ʻi Saioné: “ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.”12

Ko ha tuʻunga māʻolunga ia kiate kitautolu, ka ʻi he taimi te tau mapuleʻi ai ʻetau ʻitá ʻi he ʻofa pea taʻotaʻofi ʻetau loto hīkisiá, ʻoku ʻomi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻene fakangofuá pea hoko moʻoni leva e ngaahi palōmesí mo e fuakava toputapú.

Te ke lavameʻa ʻi hoʻo tui ne toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau kei maʻú—ʻaki ha haʻi pau ʻo e ʻofá mo ho uaifí, pea mo e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono liliu e loto ʻo hoʻo fānaú kiate kinautolu pea ki heʻenau mātuʻá, pea ʻi hono tataki koe ʻe he ʻofá ke ke fakatonutonu pea enginaki ʻi ha founga te ne fakaafeʻi mai e Laumālié.

ʻOku ou ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko hotau Fakamoʻuí Ia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu pea ngāue ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní he ngaahi ʻahó ni. ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ia. ʻOku ou ʻofa mo lotua kimoutolu. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.