2010–2019
Maʻu ʻa e Vīsone ke Ngāué
ʻEpeleli 2012


Maʻu ʻa e Vīsone ke Ngāué

Kapau ʻoku fie maʻu ke tau tupulaki kae ʻoua ʻe ʻauha kuo pau ke tau maʻu ha vīsone kiate kitautolu ʻoku fenāpasi mo e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

Hangē ko e mātuʻa lelei kotoa pē, naʻe loto ʻa ʻeku mātuʻá ke maʻu ʻe heʻena fānaú ha kahaʻu lelei. Naʻe ʻikai siasi ʻa ʻeku tamaí, pea tupu mei he ngaahi tūkunga makehe ne hoko ʻi he taimi ko iá, naʻe loto ʻeku mātuʻá ke mavahe hoku ngaahi tokouá, tuofāfiné mo au foki mei homau motu tupuʻanga ko Haʻamoa ʻAmeliká, ʻi he Pasifiki Sauté, ʻo mau folau ki he ʻIunaiteti Siteití ke mau lava ʻo ʻalu ki he akó.

Naʻe faingataʻa ki heʻeku mātuʻá ʻa e fili ko ia ke mavahe meiate kimautolú kae tautautefilo ki heʻeku faʻeé. Naʻá na ʻilo ʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa taʻeʻiloa ʻi he taimi te mau ʻi ha feituʻu foʻou aí. Ka neongo iá, naʻá na fakahoko ʻena palaní ʻi he tui mo e mateaki.

Koeʻuhí ko hono ohi hake ʻeku faʻeé ʻi he Siasí, naʻá ne maheni ai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaukaí mo e lotú, pea naʻe ongoʻi ʻe heʻeku mātuʻá naʻá na fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke tokoni ki heʻena fānaú. Pea ʻi he holi ko iá, naʻá na vaheʻi ai ha ʻaho ʻi he uike kotoa ke ʻaukai mo lotu maʻamautolu. Ko ʻena vīsoné ke teuteuʻi ʻena fānaú ki ha kahaʻu lelei. Naʻá na ngāueʻi ʻa e vīsoné, pea fakaʻaongaʻi ʻena tuí ʻaki ʻena fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. Naʻá na maʻu ʻa e fakapapau, fiemālie mo e nonga ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakafou ʻi he lotú mo e ʻaukaí.

ʻE founga fēfē haʻatau maʻu e mahino ʻoku fie maʻu ke fai ʻa e ngaahi meʻa te tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí? ʻI he talanoa ki he vīsoné, ʻoku akoʻi mai ʻi he tohi Lea Fakatātaá ʻa e moʻoni ko ʻení: “ʻO ka ʻikai ʻi ai ha kikite ʻoku malaʻia ʻa e kakaí” (Lea Fakatātā 29:18). Kapau ʻoku fie maʻu ke tau tupulaki kae ʻoua ʻe ʻauha, kuo pau ke tau maʻu ha vīsone kiate kitautolu pē ʻoku fenāpasi mo e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku lelei ange ʻa e kau tangata toutai anga fakatōkilalo naʻá Ne ui ke muimui ʻiate iá, ʻi he anga ʻenau fuofua fakakaukau kiate kinautolu peé; naʻá Ne maʻu ha vīsone ki he tuʻunga te nau malava ke aʻusiá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻenau leleí mo e meʻa te nau malavá, peá Ne ui leva kinautolu. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai ke nau maʻu ha taukei, ka ʻi heʻenau muimui kiate Iá, naʻa nau mamata ki Heʻene sīpingá, ongoʻi ʻEne ngaahi akonakí pea hoko ko ʻEne kau ākonga. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe mavahe ai ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá meiate Ia koeʻuhí naʻe faingataʻa kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau fanongo ki aí. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe Sīsū naʻe ʻi ai e niʻihi kehe naʻe mavahé, naʻá Ne fehuʻi ai ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” (Sione 6:67). ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he tali ʻa Pitá ʻa e founga kuó ne liliu aí mo maʻu ʻa e vīsone pe ko hai tonu ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne tali ʻo pehē, “Te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:68).

ʻI he vīsone ko iá, naʻe lava ai ʻa e kau ākonga faivelenga mo mateakí ni ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi heʻenau fononga holo ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo fokotuʻu ʻa e Siasí hili e mavahe atu ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe aʻu pē ki hano feilaulauʻi ʻe ha niʻihi ʻenau moʻuí koeʻuhí ko ʻenau fakamoʻoní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi sīpinga kehe ʻi he folofolá ʻo ha kakai naʻa nau maʻu ʻa e mahino ʻo e ongoongoleleí pea nau ʻalu atu ʻo ngāueʻi ʻa e vīsone ko iá. Naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAlamaá e mahinó ʻi heʻene fanongo ki he ako mo e fakamoʻoni mālohi ʻa ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá. Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻApinetaí peá ne ʻalu ʻo akoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akó, pea papitaiso ha tokolahi naʻa nau tui ki heʻene ngaahi leá (vakai, Mōsaia 17:1–4; 18:1–16). Lolotonga hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotu ʻi muʻá, naʻe fakaului ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he hala ki Tamasikusí peá ne ngāue leva ʻo akoʻi mo fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi (vakai, Ngāue 9:1–6, 20–22, 29).

ʻI he ngaahi ʻahó ni kuo tali ʻe ha kau talavou, houʻeiki fafine, mo ha ngaahi hoa mali matuʻotuʻa ʻa e fakaafe ko ia ʻa e Palōfita ʻa e ʻOtuá ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku nau tuku honau ʻapí mo e meʻa kotoa ʻoku nau angamaheni ki aí ʻi he tui mo e lototoʻa koeʻuhí ko ʻenau tui ki he lelei lahi te nau lava fakahoko ʻi haʻanau hoko ko ha kau faifekaú. ʻI heʻenau ngāueʻi e vīsone ko iá, ʻoku nau tāpuekina ai ha tokolahi pea ʻi he taimi tatau ʻe liliu ai mo ʻenau moʻuí foki. ʻI he konifelenisi kuo ʻosí, naʻe fakamālō mai ai ʻa Palesiteni Monisoni ki he ngāue ne tau fetokoniʻaki aí mo ne fakamanatu mai ʻa hotau fatongia ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻi hono tāpuekina ʻEne fānaú ʻi he māmaní (vakai, “Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Nōvema 2011, 108). ʻOku fakamāfana ʻa hono fakahoko ʻa e tukupaá ni, ʻi hono fakahoko ko ia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e vīsone ko ʻení.

Kimuʻa pea mavahe ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne pehē ʻi Heʻene ʻafioʻi te tau fie maʻu ha tokoní, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu” (Sione 14:18). Naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá, “Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú” (Sione 14:26). Ko e Laumālie Māʻoniʻoni tatau pē ʻeni te ne lava ʻo fakamālohia mo fakaʻaiʻai kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí mo e kau palōfita ʻo onopōní.

ʻI heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi akonaki ʻa hotau kau takí, ʻoku tau maʻu ai ha mahino loloto ange ki he vīsone ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻI he konifelenisi ko ʻení, kuo tau maʻu ai ha ngaahi akonaki fakalaumālie mei hotau kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Ako ʻenau ngaahi akonakí pea fakakaukauloto kiate kinautolu ʻi ho lotó lolotonga hoʻo fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke mahino ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he vīsone ko iá, fakaʻaongaʻi ki ai hoʻo tuí ʻi hoʻo ngāue ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi akonakí.

Fekumi pea ako ʻa e folofolá ʻaki ha ʻatamai ʻoku fie tali ha maama lahi ange mo ha ʻilo ki heʻenau pōpoaki kiate koé. Fakakaukauloto ki ai pea tuku ke nau ueʻi fakalaumālie koe. Peá ke ngāueʻi leva ʻa e ueʻi fakalaumālie ko iá.

ʻI heʻetau ako ko ha fāmilí, ʻoku tau ngāue ʻi he taimi ʻoku tau ʻaukai mo lotu aí. Naʻe lea ʻa ʻAlamā kau ki he ʻaukaí mo e lotú ko ha founga ʻo hono maʻu ha fakapapau ʻi heʻene pehē, “Kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au” (ʻAlamā 5:46). Te tau ʻilo e founga ke matuʻuaki ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí ʻi he ʻaukaí mo e lotú.

ʻOku tau aʻusia he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻokú ne lava ke maumauʻi ʻetau vīsoné mo e tuí ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú. ʻOku tau faʻa femoʻuekina ʻo tau faʻa ongoʻi lōmekina ai pea ʻikai lava ke fai ha toe meʻa. ʻI he taimi tatau ʻoku kehekehe ʻa e taha kotoa, ʻoku ou loto fakatōkilalo ke pehē ʻoku pau ke nofotaha ʻenau vīsoné ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí. Ko e hā e meʻa naʻá Ne ʻilo ʻia Pita, Sēmisi mo Sione mo e Kau ʻAposetolo kehé naʻe ueʻi Ia ke Ne fakaafeʻi kinautolu ke muimui ʻiate Iá? Hangē pē ko ʻene maʻu ha vīsone kau kiate kinautolú, naʻe ʻi ai ha vīsone maʻongoʻonga ʻa e Fakamoʻuí ki he tuʻunga te tau lava ʻo aʻu ki aí. ʻE fie maʻu ʻa e tui mo e lototoʻa tatau naʻe maʻu ʻe he fuofua Kau ʻAposetoló ke tau lava ai ʻo tokanga taha ange ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ʻi hono ʻomi ʻa e fiefia mo e nekeneka tolonga mo tuʻuloá.

ʻI heʻetau ako ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí, ʻoku tau ʻilo ai ʻokú Ne akonaki, lotu, hiki hake mo fakamoʻui e kakaí. ʻI heʻetau muimui ʻi Heʻene sīpingá mo fai e ngaahi meʻa ʻoku tau mamata ʻokú Ne fakahokó, ʻoku kamata leva ke tau maʻu ha vīsone ki he tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá. ʻE tāpuekina koe ʻaki ha fakakaukau ke ke fai ha lelei lahi ange ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE kamata leva e liliú, pea te ke ʻomai ha fokotuʻutuʻu ʻoku kehe ki hoʻo moʻuí ʻa ia te ne tāpuekina koe mo ho fāmilí. Lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Kau Nīfaí, naʻá Ne pehē, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” Naʻá ne tali ʻo pehē, “Ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27). ʻOku tau fie maʻu ʻa ʻEne tokoní ke tau hoko ʻo tatau ange mo Ia, pea kuó Ne ʻosi fakahā mai ʻa e halá: “Ko ia, mou kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu; he ko ia ia ʻokú ne kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai 27:29).

ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau maʻu ha vīsone maʻatautolu ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻi heʻetau ngāueʻi ʻa e vīsoné, ʻe tāpuekina ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻe ʻamanekina. Koeʻuhí ko e vīsone ʻo ʻeku mātuʻá, naʻe ʻikai ngata pē hono tāpuekina ai ʻeku moʻuí ʻaki e ngaahi aʻusia faka-ʻatamaí, ka naʻá ku ʻi ha tūkunga ke u ʻilo mo moʻui ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí. Ka ko e meʻa tēpuú, naʻá ku ʻilo ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha mātuʻa lelei mo faivelengá. Ke toe faingofua angé, naʻe liliu ai ʻeku moʻuí ʻo taʻengata.

Hangē pē ko hono tataki ko ia ʻeku mātuʻá ʻe he vīsoné ke na ʻaukai mo lotu ki he lelei ʻa ʻena fānaú pea pehē ki he vīsone naʻá ne tataki ʻa e Kau ʻAposetoló ke nau muimui ʻi he Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e vīsone tatau ke ne ueʻi mo tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue. Kāinga, ko ha kakai kitautolu e hisitōlia ʻo e vīsoné mo e tuí mo e lototoʻa ke fai ha ngāué. Vakai ki he ngaahi meʻa kuo tau lavaʻí mo e ngaahi tāpuaki kuo tau maʻú! Tui te Ne lava ke tāpuekina koe ʻaki ha vīsone ʻi hoʻo moʻuí mo lototoʻa ke fai ha ngāue.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau ki he Fakamoʻuí mo Hono finangalo ke tau foki ange kiate Iá. Ke tau aʻusia iá, kuo pau ke tau tui ke fai ia—ke muimui ʻiate Ia pea hoko ʻo tatau ange mo Ia. Taimi lahi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku mafao mai Hono toʻukupú ʻo fakaafeʻi kitautolu:

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:29–30).

Hangē pē ko e ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ʻe malava ʻe Heʻene kau ākonga ʻi muʻá, ʻokú Ne ʻafioʻi foki ʻa e meʻa tatau pē ʻiate kitautolu. Tuku muʻa ke tau vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou lotua te tau maʻu ʻa e vīsone ko iá mo e tui mo ha lototoʻa ke fai ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.