2010–2019
Ua here mau Oia ia tatou
Eperera 2012


Ua here mau Oia ia tatou

No te ra‘i mai te hoho‘a o te utuafare, e rahi atu ïa to tatou maramarama i te here rahi mau o to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘itahi.

E mea au roa na’u ia parahi i piha’i iho i te mau misionare rave tamau. E mau taata faaroo teie, e te tia’i papû e te aroha mau. E au ta ratou ohipa misionare mai te hoê oraraa taatoa i roto i te roaraa 18 e tae atu i te 24 ava‘e. Te tae mai nei ratou mai te tamarii varua ra te huru i te hiaairaa i te haapii mai e ia ho‘i atu ei mau taata paari, ua ineine no te aro i te mau huru tamataraa atoa i tuuhia i mua ia ratou. E mea au atoa na’u te mau misionare paari faaipoipohia, tei î roa i te faaoroma‘i, te paari, e te hau. Te afa‘i mai nei ratou i te horo‘a o te vai-papû-raa e te here i roto i te feia apî puai. Ia amuihia ratou ua riro ïa ei puai paruru no te maitai, e o te haaputapû nei i to ratou oraraa e i to te feia ta ratou e tavini nei.

Aita i maoro a‘e ua faaroo vau e piti o teie mau misionare apî faahiahia a hi‘ohi‘o faahou ai raua i te mau ohipa tei tupu e ta raua mau tautooraa. I roto i taua taime mana‘ona‘oraa ra ua feruri raua i te mau taata i farereihia i taua mahana ra, te tahi pae o te reira e mea farii maitai a‘e i te tahi atu. Ua ui raua e, « Nahea e ti‘a ai ia taua ia tauturu i te taata tata‘itahi ia faahotu i te hinaaro ia rahi atu te ite no ni‘a i te Metua i te Ao ra ? Nahea taua i te tauturu ia ratou ia farii i To’na Varua ? Nahea e ti‘a ai ia taua ia tauturu ia ratou ia ite e, ua here taua ia ratou ? »

I roto i to’u feruriraa, ua ti‘a ia’u ia ite i teie na misionare apî e toru e aore râ, e maha matahiti i muri a‘e i ta raua misioni. Ua feruri au ia raua ua itehia to raua hoa mure ore e te tavini ana‘e ra i roto i te pŭpŭ peresibutero e aore râ, te haapii ra i te hoê pŭpŭ tamaroa. I teie nei, aita raua e feruri faahou no ta raua mau melo ore, te uiui nei râ raua i teie mau uiraa nei â no ni‘a i te mau melo o ta raua pŭpŭ autahu‘araa e aore râ, o te mau tamaroa i piihia raua ia haapa‘o. Ua ite au i to raua mau iteraa misionare i te faaohipa-raa-hia ei rave‘a no te utuutu ia vetahi ê i roto i te roaraa o te toe‘a o to raua oraraa. A ho‘i ai te nuu o te mau pĭpĭ parau ti‘a na roto atu i ta ratou misioni i roto i te mau fenua e rave rahi ati a‘e te fenua nei, te riro nei ratou ei mau tauturu faufaa i roto i te ohipa no te faati‘araa i te Ekalesia.

E riro e, ua feruri atoa te peropheta Lehi no te Buka a Moromona i teie nei â mau uiraa mai teie na misionare a faaroo ai oia i te pahonoraa a ta’na mau tamaiti i te arata‘iraa e i te orama tei horo‘ahia mai ia’na: « Ua na reira Lamana raua Lemuela, o raua hoi na tamaiti paari a‘era, i te ohumu mai i to raua metua. E te ohumu noa ra raua, no te mea aore raua i ite i te ohipa a te Atua o teie hamani ia raua ra » (1 Nephi 2:12).

Ua ite paha tatou tata‘itahi i te ahoaho ta Lehi i farii na roto i teie na tamarii paari ta’na. Ia û ana‘e tatou i te hoê tamarii e hinaaro ra e na te hiti i te e‘a te haere, te hoê melo ore aore â i farii i te evanelia, e aore râ, i te hoê taea‘e e au ei peresibutero aita e haapa‘o mai i te parau, e oto to tatou aau mai ia Lehi ra, e e ui tatou e nahea e ti‘a ai ia’u ia tauturu ia ratou ia farii e ia faaroo i te Varua ia ore hoi ratou ia topa i roto i te mau faanevanevaraa o te ao nei ? E piti teie nau irava e hiti nei i roto i to’u feruriraa o te nehenehe e tauturu ia tatou ia iteahia to tatou haere‘a i roto i teie mau faanevanevaraa e e itehia te mana no To’na here.

Te horo‘a mai nei o Nephi i te hoê taviri no te uputa o te haapiiraa no roto mai i to’na iho oraraa: « Vau, o Nephi… e e hinaaro rahi hoi i te ite i te mau parau aro a te Atua ra, i pii hua’tu ai au i te Fatu ra, e inaha ua fa maira oia ia’u ra, e ua haamărû hoi i tau aau ; e ua faaroo ihora vau i te mau parau atoa i parauhia e to’u ra metua ; e no reira, aore atura vau i mârô i to’u metua, mai ta to’u ra na tuaana » (1 Nephi 2:16).

Ia faaara ana‘e tatou i te hinaaro e haapii i te hoê mea, na te reira e horo‘a ia tatou i te aravihi i te pae varua ia faaroo i te reo o te ra‘i. Te iteraa i te hoê rave‘a no te faaara ia tatou e no te faahotu i taua hinaaro ra, o te tutavaraa ïa e te hopoi‘a a te misionare, te metua, te orometua, te taata faatere e te melo tata‘itahi. Ia rahi ana‘e taua hiaai ra i roto i to tatou aau, ua ineine ïa tatou ia farii i te haapiiraa no roto mai i te pitiraa o te papa‘iraa mo‘a.

I te ava‘e Tiunu 1831, a piihia ai te mau feia faatere matamua o te Ekalesia, ua parauhia ia Iosepha e « ua haere noa Satani na te fenua nei, e te haere noa’tura oia ma te haavareraa’tu i te mau nunaa ra ». No te pato‘i i teie mana faanevaneva, ua parau mai te Fatu e, e horo‘a mai Oia ia tatou i « te hoe hoho‘a i te mau mea atoa, ia ore [tatou] ia haavarehia » (PH&PF 52:14).

Te mau hoho‘a o te mau hi‘oraa ïa, te mau arata‘i, e te mau taahiraa na ni‘a iho noa, e aore râ, te mau e‘a ta te hoê taata e pee no te vai-piri-noa i te opuaraa a te Atua. Mai te mea e haapa‘ohia te reira hoho‘a, e vai haehaa noa ïa tatou, e te araara noa, e te ite i te reo o te Varua Mo‘a i rotopu i te mau reo o te faanevaneva e o te arata‘i ê ia tatou. No reira, te haapii mai nei te Fatu ia tatou, « O oia o te rurutaina i raro a‘e i to’u nei mana ra e haapuaihia ïa oia, e e faatupu mai ïa i te hoturaa no te haamaitai e te paari, mai te au i te mau heheuraa e te mau parau mau ta’u e horoa’tu ia outou na » (PH&PF 52:17).

Na te haamaitairaa o te pure haehaa, tei pupuhia ma te aau tae mau, e faati‘a i te Varua Mo‘a ia faaûru i to tatou aau e ia tauturu ia tatou ia haamana‘o i te mau mea ta tatou i ite hou a fanauhia mai ai tatou i roto i teie oraraa tahuti nei. Ia rahi ana‘e to tatou maramaramaraa i te faanahoraa a to tatou Metua i te Ao ra no tatou, e haamata ïa tatou i te ite i ta tatou hopoi‘a ia tauturu ia vetahi ê ia haapii mai e ia maramarama i Ta’na faanahoraa. Te hoê mea tei fatata roa i te tautururaa ia vetahi ê ia haamana‘o, o te huru ïa no to tatou oraraa e te huru no ta tatou faaohiparaa i te evanelia i roto i to tatou iho oraraa. Mai te mea e, e ora tatou i te evanelia mai te au i te hoho‘a ta Iesu Mesia i haapii mai, e rahi atu ïa to tatou ti‘araa ia tauturu ia vetahi ê. Teie te hoê ohipa tei tupu e o te riro ei hi‘oraa no ni‘a i te huru o te tereraa o teie parau tumu.

Ua patoto e piti na misionare taure‘are‘a i ni‘a i te hoê opani, ma te ti‘aturi e farerei raua i te hoê taata no te farii i ta raua parau poro‘i. Ua matara maira te opani, e ua ti‘a maira te hoê taata rahi tei farii mai ia raua na roto i te hoê reo au ore: « Ua mana‘o vau e, ua parau atu na vau ia orua eiaha e patoto faahou mai i to’u opani. Ua faaara a‘e na vau ia orua e, mai te mea e, e ho‘i faahou mai orua, eita ïa e riro ei ohipa maitai. I teie nei, a vaiiho mai ia’u o vau ana‘e ». E ua opani vitiviti maira i te opani.

A haere ê atu ai na misionare, te misionare paari a‘e, e te matau atoa a‘e i teie huru, ua tuu atura i to’na rima i ni‘a i te tapono o te misionare apî no te tamahanahana e no te faaitoito ia’na. Te hi‘o noa maira taua taata ra ia raua na roto i te haaramarama, ma to raua ite ore, no te haapapû maitai e, ua maramarama raua i ta’na parau. Ua mana‘o papû oia e, e ata teie na misionare i ta’na pahonoraa poto e te faatura ore i ta raua aniraa ia farerei ia’na. Area râ, a ite ai oia i te tapa‘o no te here i rotopu i teie na misionare, ua marû oioi roa to’na aau. Ua iriti faahou oia i te uputa e ua ani atura i na misionare ia ho‘i mai e ia faaite mai i ta ratou poro‘i ia’na.

Ia haapa‘o ana‘e tatou i To’na hinaaro e ia ora i te hoho‘a Ta’na i faaite mai, i reira tatou e farii ai i To’na Varua. Ua haapii mai te Faaora e, « O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pĭpĭ outou na’u, ia aroha outou ia outou iho » (Ioane 13:35). Teie parau tumu o te aroha te tahi i te tahi e te faahoturaa i to tatou ti‘araa ia faatumu i to tatou mana‘o, ta tatou parau, e ta tatou ohipa i ni‘a i te Mesia, ua riro ïa ei parau tumu faufaa rahi no te riroraa ei pĭpĭ na te Mesia e ei orometua no Ta’na evanelia.

Mai te mea e, e faaara tatou i teie hinaaro, na te reira e faaineine ia tatou ia imi i te hoho‘a i fafauhia mai. Ia imi ana‘e tatou i te hoho‘a, na te reira e arata‘i ia tatou i roto i te haapiiraa tumu a te Mesia mai tei haapiihia e te Faaora e Ta’na mau feia faatere peropheta. Hoê hoho‘a no teie parau haapiiraa o te rohi-tamau-raa ïa e tae noa’tu i te hopea ra: « E ao to ratou tei titau ia faatupu i to’u Ziona i taua mahana ra, no te mea e noaa te horoa e te mana o te Varua Maitai ia ratou ra: e mai te mea e tapea maite ratou e tae noa’tu i te hopea ra, e faateiteihia ratou i te mahana hopea ra, e e faaorahia i roto i te basileia mure ore o te Arenio » (1 Nephi 13:37).

Eaha te rave‘a hopea e ti‘a ai ia tatou ia fana‘o i te horo‘a e i te puai o te Varua Maitai ? O te puai ïa o te tae mai na roto i te riroraa ei pĭpĭ faaroo na Iesu Mesia. To tatou ïa here Ia’na e i to tatou taata tupu. Na roto i To’na here, i horo‘ahia ai te haamaitairaa o te Ti‘a-faahou-raa i te mau taata atoa. Na te Faaora iho i faataa mai i te hoho‘a no te here a haapii mai ai Oia ia tatou e, « E tuu atu vau i te parau apî na outou, e aroha outou ia outou iho, mai ia’u e aroha’tu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho » (Ioane 13:34).

Ua haapii mai te peresideni Hinckley ia tatou e: « Ia here i te Fatu, e ere ïa i te hoê parau a‘o noa, e ere i te hoê ohipa mea au ia rave. E faaueraa te reira… Te here i te Atua, o te tumu ïa no te viretu, no te mau maitai atoa, no te puai o te huru taata, no te hiaai ia rave i te maitai » (« Words of the Living Prophet », Liahona, Titema 1996, 8).

Ua faataa mai te faanahoraa a te Metua i te hoho‘a o te faanahonahoraa utuafare no te tauturu ia tatou ia haapii mai, ia faaohipa, e ia maramarama i te puai o te here. I te mahana a faanahohia ai to’u iho utuafare, ua haere ta’u here o Ann e o vau i te hiero e ua fafau maua i te fafauraa o te faaipoiporaa. Ua mana‘o vau i taua mahana ra e, e here rahi to’u ia’na, tera râ, ua haamata noa vau i te ite i te orama o te here. I te taeraa mai ta maua mau tamarii e te mau mootua i roto i to maua oraraa, ua aano to maua here no te here te tahi e te tahi ma te aifaito. Mai te huru ra e, aita e hopearaa to te tupuraa o te here.

Te mana‘o here no ô mai i to tatou Metua i te Ao ra ra, e au ïa mai te hutiraa no te ra‘i mai. Mai te mea e, e tatara tatou i te reira faanevanevaraa o te huti nei ia tatou i roto i te ao, e ia faaohipa i to tatou ti‘amâraa no te imi Ia’na, e iriti tatou i to tatou aau no te hoê puai no te ra‘i mai o te huti atu ia tatou Ia’na ra . Ua faataa mai o Nephi i teie puai mai teie te huru « e ia paruparu [to’na] nei tino » (2 Nephi 4:21). Na taua mana no te here i faahimene ia Alama i te hoê himene « te himene i te reo haamaitai o te aroha faaora » (Alama 5:26 ; a hi‘o atoa i te irava 9). « e pure atu… ma te puai hope o [to tatou] aau », e ia î tatou i To’na here (Moroni 7:48).

Ua î te papa‘iraa mo‘a tahito e to teie anotau, i te mau faahaamana‘oraa i te here mure ore o te Metua i te Ao ra no Ta’na mau tamarii. Te ti‘aturi nei au e, te vai mahora noa nei te rima o to tatou Metua i te Ao ra, ua ineine a‘e na no te tauahi ia tatou tata‘itahi e ia parau mai i te tahi e te tahi na roto i taua reo iti marû e te puta, « Ua here au ia oe ».

No te ra‘i mai te hoho‘a o te utuafare, e rahi atu ïa to tatou maramarama i te here rahi mau o to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘itahi. Te faaite papû nei au e parau mau te reira. Ua ite te Atua ia tatou e ua here oia ia tatou. Ua horo‘a mai Oia ia tatou i te hoê orama no To’na vahi mo‘a e ua pii i te mau peropheta e te mau aposetolo no te haapii i te mau parau tumu e te mau hoho‘a o te faaho‘i ia tatou i piha‘iho Ia’na. Mai te mea e tutava tatou ia faaara i te hinaaro ia ite no tatou iho e no vetahi ê, e mai te mea e pee tatou i te mau hoho‘a i faaitehia mai ia tatou, e nuu atu ïa tatou Ia’na ra. Te faaite papû nei au e, o Iesu te Tamaiti mau a te Atua, to tatou Hi‘oraa e te Faaora here, o ta’u ïa parau na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.