2010–2019
ʻOkú Ne ʻOfa Moʻoni ʻIate Kitautolu
ʻEpeleli 2012


ʻOkú Ne ʻOfa Moʻoni ʻIate Kitautolu

Koeʻuhí ko e sīpinga fakalangi ʻo e fāmilí, ʻoku mahino lelei ange ai kiate kitautolu e ʻofa tatau mo kakato ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú.

ʻOku ou saiʻia he feohi mo e kau faifekau taimi kakató. ʻOku lahi ʻenau tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa moʻoní. ʻOku tatau e meʻa ʻoku nau aʻusia he ngāue fakafaifekaú mo e meʻa ʻoku hoko kotoa he moʻuí ka ʻoku hoko pē ia he māhina ʻe 18 ki he 24. ʻOku nau hangē ha fanga kiʻi laumālie valevalé ʻi heʻenau hū mai ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú mo ha holi moʻoni ke ako pea nau foki atú ko ha kakai lalahi, kuo nau matuʻotuʻa mo mateuteu nai ke ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te nau fehangahangai mo ia. ʻOku ou ʻofa foki he kau faifekau mateaki matuʻotuʻá, ʻoku lahi ʻenau kātakí, potó, mo e loto falalá. ʻOku nau omi mo ha meʻafoaki ʻo e mapuleʻí mo e ʻofá ki he ivi longomoʻui kei talavou ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú. ʻOku hoko ʻa e kau faifekau kei talavoú mo e kau faifekau mali matuʻotuʻá ko ha fuʻu mālohi lahi ki he leleí, ʻo nau fakahoko fakataha ha liliu lahi ʻi heʻenau moʻuí mo kinautolu ʻoku nau tokoniʻí.

Ne u toki fanongo ki hano fakamatalaʻi ʻe ha ongo faifekau kei talavou ʻena aʻusiá mo e ngāué. Naʻá na manatu mo fakakaukauloto ki he niʻihi fakafoʻituitui naʻá na fetuʻutaki ki ai he ʻaho ko iá, pea tali lelei ʻe ha niʻihi kae ʻikai tali ʻe ha niʻihi. ʻI heʻena fakakaukau ki he ngaahi tūkungá, naʻá na fehuʻi, “ʻE anga fēfē haʻata tokoniʻi e fakafoʻituituí ke ne maʻu ha holi ke fie ʻilo lahi ange ki he Tamai Hēvaní? Te ta tokoniʻi fēfē ke nau ongoʻi Hono Laumālié? ʻE anga fēfē haʻata tokoniʻi ke nau ʻilo ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu?”

ʻOku ou fakakaukau atu ki he ongo talavoú ni ʻi he hili ha taʻu ʻe tolu pe fā mei heʻena ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou fakakaukau loto atu ki heʻena maʻu hona hoa taʻengatá pea ngāue he kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe akoʻi ha kau talavou. ʻOku ʻikai ke na toe fakakaukau ʻeni ki heʻena kau fiefanongó, ka ʻokú na fai e fehuʻi tatau ʻo kau ki he kau mēmipa heʻena kōlomú pe kau talavou ne ui ke na tokoniʻi ke nau tupulakí. ʻOku ou sio ki he founga ʻe fakaʻaongaʻi ai e meʻa naʻá na aʻusia he ngāue fakafaifekaú ko ha sīpinga ki hono ohi hake e niʻihi kehé he toenga ʻo ʻena moʻuí. ʻI he foki ʻa e kau ākonga angatonú ni mei heʻenau ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi fonua lahi he māmaní, ʻoku nau hoko ai ko ha kakai tokoni mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu e ngāue ʻa e Siasí.

Mahalo ne fakakaukau e palōfita ko Līhaí he Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi fehuʻi tatau ʻo hangē ko e kau faifekaú ni ʻi heʻene fanongo ki he tali ʻa hono ngaahi fohá ki he fakahinohino mo e vīsone ne fai ange kiate iá: “Pea naʻe pehē ʻa e lāunga ʻa Leimana mo Lēmiuela, ʻa ia naʻá na lalahí, ʻo kau ki heʻena tamaí. Pea naʻá na lāunga koeʻuhi ko e ʻikai te na ʻiloʻi ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e tangatá mo e ʻOtua ko ia naʻá ne fakatupu ʻa kinauá” (1 Nīfai 2:12).

Mahalo kuo tau ongoʻi e taʻefiemālie ne aʻusia ʻe Līhai ʻi hono ongo foha lalahí. ʻOku ongo moʻoni ki hotau lotó ʻo hangē ko Līhaí ʻa e vakai ki ha taha e fānaú ʻoku kamata ke mavahe atu mei he moʻoní, ha fiefanongo ʻoku teʻeki ke ne tukupā ke tali e ongoongoleleí, pe teuteu kaumātuʻa ʻoku ʻikai talangofua pea tau fehuʻi, “ʻe anga fēfē haʻaku tokoni ke nau ongoʻi pea fakaongoongo ki he Laumālié ke ʻoua te nau kau he ngaahi meʻa fakahē ʻo e māmaní”? ʻOku ʻi ai ha ongo potufolofola ʻoku ou manatuʻi lelei ʻe lava ʻo tokoni ke tau ʻilo e hala ke hao ai mei he ngaahi meʻa fakahē ko ʻení pea ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻomi ʻe Nīfai e kī ki he matapā ʻo e akó ʻo fou ʻi he meʻa naʻá ne aʻusia tonú: “Ko au, Nīfai, … naʻá ku maʻu foki ha holi lahi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, ko ia, naʻá ku tangi ai ki he ʻEikí; pea vakai, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate au, ʻo ne fakamolū hoku lotó peá u tui ai ki he ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí; ko ia naʻe ʻikai te u angatuʻu kiate ia ʻo hangē ko hoku ongo tokouá” (1 Nīfai 2:16)

ʻOku hanga ʻe heʻetau fakatupulaki e holi ke ako ha meʻá ʻo ʻai ke tau malava fakalaumālie ai ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e langí. Ko e fakaʻamu mo e fatongia ia ʻo kitautolu kotoa—ʻa e faifekau, mātuʻa, faiako, kau taki mo e kāingalotú, ke kumi ha founga ke fakatupulaki mo tanumaki ai e faʻahinga holi ko iá. ʻI heʻetau ongoʻi e tupulaki ʻa e fakaʻamu ko iá ʻi hotau lotó, ʻoku tau mateuteu leva ai ke ako ha meʻa lelei mei he potufolofola hono ua ʻoku ou fie lave ki aí.

ʻI hono fakahoko atu e uí ʻi Sune ʻo e 1831, ki he kau taki he kamakamata mai ʻa e Siasí, ne fakahā ai kia Siosefa Sāmita “ʻOku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá, pea ʻokú ne ʻalu atu ʻo kākaaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá.” Ke fakafepakiʻi e tākiekina fakahala ko ʻení, ne folofola e ʻEikí te Ne ʻomi kiate kitautolu “ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa [kitautolu]” (T&F 52:14).

Ko e sīpingá ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ki hano fai pe lavaʻi ʻo ha meʻa, fakahinohino, ngaahi sitepu ke toutou fakahoko, pe hala ke muimui ai he ʻoku fakatatau ia mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau muimui ki ai, te nau ʻai maʻu pē ke tau loto-fakatōkilalo, tokanga, pea lava ke tau ʻiloʻi e faikehekehe ʻo e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he ngaahi leʻo te ne fakaheeʻi kitautolú. Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, “Ko ia ia ʻoku tetetete ʻi hoku mālohí ʻe ngaohi ia ke mālohi, pea te ne fakahā ʻa e ngaahi fua ʻo e fakafetaʻí mo e potó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahā mo e ngaahi moʻoni kuó u foaki atu kiate kimoutolú” (T&F 52:17).

Ko e tāpuaki ʻo e lotu ʻi he loto fakatōkilaló, ʻi hono fai he loto fakamātoató, ko e malava ko ia ke ueʻi hotau lotó ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi e meʻa ne tau ʻiloʻi kimuʻa pea toki fanauʻi mai kitautolu ki he moʻui fakamatelié. ʻI he mahino lelei kiate kitautolu e palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku kamata leva ke tau ʻiloʻi hotau fatongiá mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ako pea mahino ʻEne palaní. ʻOku fekauʻaki vāofi hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau manatuʻí, mo e founga ko ia ʻoku tau moʻui fakatāutaha ʻaki ai e ongoongoleleí mo fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau moʻui moʻoni ʻaki e ongoongoleleí ʻi he sīpinga ne akoʻi mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tupulaki leva ʻetau malava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e meʻa ko ʻeni ne hokó ko ha sīpinga ia ʻo e founga ʻe lava ke ngāue ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ne tukituki atu ha ongo faifekau kei talavou ʻi ha ʻapi, mo e ʻamanaki ke maʻu ha taha ke fanongo ki heʻena pōpoakí. Ne ava mai e matapaá, pea tuʻu mai ha tangata sino lahi ʻo fakalea mai ʻi ha leʻo ʻafungi. “Pehē ʻe au ne u ʻosi talaatu ke ʻoua naʻá mo toe haʻu ki ʻapí ni. Ne u ʻosi fakatokanga atu kapau te mo toe foki mai, te mo sio ki hoʻomo totongi. Mo mavahe leva.” Naʻá ne tāpuniʻi fakavave e matapaá.

ʻI he mavahe atu ʻa e ongo ʻeletaá, ne puke mai ʻe he faifekau matuʻotuʻa mo taukei angé hono hoa faifekau kei siʻí ʻo fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi ia. Ne ʻikai ke na ʻilo ne fakasio atu e tangatá he matapā sioʻatá ke ne ʻiloʻi pe ʻoku mahino lelei koā kiate kinaua e meʻa naʻá ne talá. Naʻá ne ʻamanakí te na kakata mo fakakataʻaki ʻene anga taʻe fakaʻapaʻapa ki heʻena ʻaʻahí. Ka ʻi heʻene vakai atu ki he feʻofoʻofani ʻa e ongo faifekaú, ne molū ai hono lotó. Naʻá ne toe fakaava atu e matapaá peá ne ui e ongo faifekaú ke na foki ange ʻo vahevahe ʻena pōpoakí.

ʻI he taimi ʻoku tau fakavaivai ai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea moʻui ʻaki ʻEne sīpingá, te tau ongoʻi ai Hono Laumālié. Ne akonaki e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35). Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e feʻofaʻakí mo hono fakatupulaki ʻetau malava ke fakatefito ʻetau fakakaukaú, leá, mo e tōʻongá ʻia Kalaisí, ʻoku mahuʻinga fau ia ki heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisí mo ha kau faiako ʻi Heʻene ongoongoleleí.

ʻOku hanga ʻe hono fakatupulaki e holi ko ʻení ʻo teuteuʻi ai kitautolu ke tau vakai ki he ngaahi sīpinga ne talaʻofa maí. ʻE hanga ʻe heʻetau fekumi ki he ngaahi sīpingá ʻo tataki kitautolu ki he tokāteline ʻo Kalaisi ne akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfita ne takí. Ko e sīpinga ʻe taha ʻo e tokāteline ko ʻení ko e kātaki ki he ngataʻangá: “Pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻe feinga ke ʻomi ʻa hoku Saioné ʻi he ʻaho ko iá, he te nau maʻu ʻa e foaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea kapau te nau kātaki ki he ngataʻangá ʻe hiki hake ʻa kinautolu ʻi he ʻaho fakaʻosí, pea ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi he puleʻanga taʻengata ʻo e Lamí” (1 Nīfai 13:37).

Ko e hā e founga taupotu taha te tau lava ke fiefia ai he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e mālohi ko ia ʻoku maʻu ʻi he hoko ko e ākonga faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ʻetau ʻofa kiate Ia mo hotau kāingá. Ne fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí e sīpinga ʻo e ʻofá ʻi Heʻene akoʻi kitautolú, “ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, Koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu” (Sione 13:34).

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻene pehē: “Ko e ʻofa ki he ʻEikí ʻoku ʻikai ko ha faleʻi ʻataʻatā pē; ʻoku ʻikai ko ha talamonū. Ko ha fekau ia. … Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ko e tupuʻanga ia ʻo e angalelei kotoa pē, mo e lelei kotoa pē, mo e mālohi ʻo e ʻulungaanga kotoa pē, mo e holi kotoa pē ke fai ʻa ia ʻoku totonú” (Ngaahi Lea ʻa e Palōfita Moʻuí,” Liahona, Tīsema 1996, 8)

Ne fakahaaʻi mai ʻe he palani ʻa e Tamaí e sīpinga ki he fāmilí ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ako, fakaʻaongaʻi, mo mahino e mālohi ʻo e ʻofá. ʻI he ʻaho ne faʻu ai hoku fāmilí, ne u ʻalu mo hoku ʻofaʻanga ko ʻAné ki he temipalé ʻo fai e fuakava ʻo e malí. Ne u fakakaukau ne u ʻofa lahi ʻiate ia he ʻaho ko iá, ka ko e toki kamata pē ia ke u sio ki he vīsone ʻo e ʻofá. ʻI he hoko mai ʻema fānaú mo e makapuná ki heʻema moʻuí, ne toe fakalahi atu ai ʻema ʻofá ke tatau mo kakato pē kiate kinautolu. Hangē ʻoku ʻikai hano ngataʻanga e tupulaki ʻa e malava ke tau ʻofá.

ʻOku hangē ʻetau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ko e fusi ʻa e kalāvité mei he langí. ʻI heʻetau toʻo atu e ngaahi meʻa fakahē ʻokú ne fusi kitautolu ki he māmaní pea fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fekumi kiate Iá, ʻoku fakaava ai hotau lotó ki ha mālohi fakasilesitiale ʻokú ne fusi kitautolu kiate Ia. Ne fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻoku aʻu hono olá “ki heʻene makupusi kotoa [hono] sinó” (22 Nīfai 4:212). Ko e mālohi tatau pē ʻeni ʻo e ʻofá naʻá ne ʻai ʻa ʻAlamā ke ne hivaʻi ha “hiva ʻo e ʻaloʻofa huhuʻí” (ʻAlamā 5:26; toe vakai, veesi 9). Ne ongo moʻoni ia kia Molomona ʻi ha founga naʻá ne faleʻi ai kitautolu “ke lotu … ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo hotau lotó,” kae lava ʻo fakafonuʻaki kitautolu ʻEne ʻofá (Molonai 7:48).

ʻOku fonu e folofola he kuonga muʻá mo onopooni ʻi ha ngaahi fakamanatu ʻo e ʻofa taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku toutou mafao mai e toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo mateuteu ke fāʻofua kiate kitautolu kotoa pea folofola mai ki he taha kotoa ʻi he leʻo siʻi, mo mahuhuhuhu ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.”

ʻOku mahino lelei ange e ʻofa tatau mo kakato ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú, tuʻunga ʻi he sīpinga fakalangi ʻo e fāmilí. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Kuó Ne ʻomi ha vīsone ki Hono ʻafioʻanga toputapú peá Ne ui ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke nau akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e sīpinga te tau toe foki hake ai kiate Iá. ʻI heʻetau feinga ke fakaake ʻa e holi ke ʻiloʻi pē ʻiate kitautolu pea ‘i he niʻihi kehé pea ʻi heʻetau moʻui ʻaki e sīpinga ʻoku tau ʻiló, te tau toe ofi ange ai kiate Ia. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsuú ko e ʻAlo moʻoni Ia ʻo e ʻOtuá, ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga, mo hotau Huhuʻi ʻofeiná Ia, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.