2010–2019
Ke Fenāpasi mo e Tuí
ʻEpeleli 2012


Ke Fenāpasi mo e Tuí

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa. ʻOkú Ne finangalo ke nau toe foki ange kiate Ia. ʻOkú Ne finangalo ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e tuí.

ʻI he feʻiloaki ʻa e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí mo e kāingalotu ʻi he māmaní, ʻoku mau vakai tonu ai ki he hoko ʻa e Kāingalotú ko ha mālohi ki he leleí. ʻOku mau fakamālō atu ‘i he meʻa kotoa ʻoku mou fai ke faitāpuekina ai e kakaí.

ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe kitautolu ʻoku ngāue ʻi he tafaʻaki fetuʻutaki mo e kakaí, ʻoku toe fakautuutu ange hono aleaʻi ʻa e Siasí mo hono kāingalotú, ʻe he kau taki mohu fakakaukau mo e kau faiongoongo ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea ʻi he māmaní. Kuo hoko ai hano fakatahatahaʻi makehe ʻo ha ngaahi meʻa ke toe ʻiloʻi ange ai ʻa e Siasí.1

Kuo feinga moʻoni ha niʻihi tokolahi kuo nau tohi ha fakamatala fekauʻaki mo e Siasí ke nau maʻu ha mahino ki hotau kakaí mo ʻetau tokāteliné. Kuo nau angalelei pea feinga ke potupotutatau ia, pea ʻoku mau fakamālō ai.

ʻOku mau ʻiloʻi foki ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa toputapú. ʻI ha lea ʻa e Lāpai Pule ko ʻEiki Siaki ʻo Ingilaní ki he kau taki ʻo e Siasi Katolika Lomá ʻi Tīsema ʻi he ʻUnivēsiti Pontifical Gregorian, naʻá ne lea ai ‘o kau ki he fuʻu fakakakano ko ia ha ngaahi feituʻu ʻo e māmaní. Naʻá ne pehē ʻoku kau he meʻa ʻokú ne fakatupunga iá, ʻa e mālohi ko ia e taʻe tuí ʻo ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he tuí.”2

Ko e talateu maʻongoʻonga ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ‘a e misi fakaepalōfita ko ia ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí.3 ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he vīsone ko ʻení ʻa e ngaahi fakafepaki ko ia ki he tuí ʻi hotau kuongá pea mo e faikehekehe lahi ʻiate kinautolu ʻoku ʻofa, hū, pea ongoʻi ke taliui ki he ʻOtuá meiate kinautolu ko ia ʻoku ʻikai peheé. Naʻe fakamatala ʻa Līhai ki he ngaahi tōʻonga ʻokú ne fakaʻauha ʻa e tuí. ʻOku hīkisia, taʻeʻaonga, mo moʻui fakavalevale ha niʻihi. ʻOku nau tokanga pē kinautolu ki he meʻa ʻoku pehē ko e poto fakamāmaní.4 ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻi ai pē ʻenau tokanga ki he ʻOtuá ka ʻoku nau hē atu ʻi he ʻao fakapoʻulí mo e angahalá.5 ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo nau aʻusia e ʻofa ʻa e ʻOtuá ka ʻoku nau ongoʻi mā ko hono manukiʻi kinautolú pe nau tō atu ki he “ngaahi hala tapú.”6

Fakaʻosí, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau mo e tuí. ʻOkú ke ʻiloʻi pē koe. ʻOkú ke ʻofa ʻi he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí pea feinga maʻu pē ke moʻui ʻaki mo vahevahe ʻEne ongoongoleleí, kae tautautefito ki homou fāmilí.7 ʻOku mou ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, kuo mou ʻiloʻi e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, anga fakalotu ʻi homou ʻapí pea feinga faivelenga ke moʻui anga faka-Kalaisi ʻo hangē ko ʻEne kau ākongá.

ʻOku mau ʻiloʻi pē ʻoku mou femoʻuekina. ʻI he ʻikai ko ia ke ʻi ai haʻatau kau faifekau totongí, ʻoku fakafalala ai e fatongia ki hono tokangaʻi ʻo e Siasí kiate kimoutolu kāingalotu moʻui fakatapuí. ʻOku mau ʻilo ʻoku angamaheni ʻaki e ngāue mateaki ʻa e kau pīsopelikí mo e kau palesitenisī fakasiteikí mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻi ha ngaahi houa lahi. ʻOku hoko e kau palesitenisī ʻo e ngaahi houalotú mo e ngaahi kōlomú ko ha sīpinga lelei moʻoni ʻi heʻenau feilaulau taʻesiokitá. ʻOku aʻu atu ʻenau tokoní mo e feilaulaú ki he kāingalotú kotoa, kiate kinautolu ʻoku tauhi e ngaahi lekōtí, kau faiako fakaʻapi mo e faiako ʻaʻahi faivelengá pea mo kinautolu kau faiakó. ʻOku mau fakamālō foki kiate kinautolu ʻoku ngāue lototoʻa ko ha kau taki Sikauti pe nesilií. ʻOku mau ʻofa atu mo houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku mou faí mo ia ʻoku mou aʻusiá!

ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau fuʻu tokanga pea ʻikai ke nau tauhi faivelenga e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Ko ʻemau fakaʻamu ki he kāingalotu ko ‘ení, ke nau ʻā hake pea maʻu ʻa e tuí pea fakalahi ʻa ʻenau ngāue mālohí mo e tukupaá. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa. ʻOkú Ne finangalo ke nau foki kotoa ange kiate Ia. ʻOkú Ne fakaʻamu ke moʻui ʻa e tokotaha kotoa ʻo fakatatau mo e tuí. Ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa ia maʻá e tokotaha kotoa.

ʻOku fie maʻu ke akoʻi pea mahino ʻoku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai kotoa pē naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhaí.8 Manatu ʻoku ʻikai ʻatautolu ke fakamaau. Ko e fakamāú ko e meʻa ia ʻa e ʻEikí.9 Ne kole fakahangatonu mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke tau maʻu e “lototoʻa ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamāuʻi ʻo e niʻihi kehé.”10 Kuó ne toe kole mai foki ki he kau mēmipa faivelengá ke fakahaofi ʻa kinautolu kuo nau ʻahiʻahiʻi e fua ʻo e ongoongoleleí pea nau hē atú, kae pehē kiate kinautolu kuo teʻeki ke nau ʻilo ʻa e hala fāsiʻi mo lausiʻí. ʻOku mau lotua ke mou piki ki he vaʻa ukameá pea maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne fakafonu honau “[ngaahi ] laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.”11

Neongo ʻoku fakakau ʻi he vīsone ʻa Līhaí ʻa e kakai kotoa, ka ko e fakakaukau fakatokāteline taupotu tahá, ko e mahuʻinga ko ia ʻo e fāmili taʻengatá. “Ko e fāmilí naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá. Ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pea ʻi ʻitānití.”12 ʻI hono maʻu ʻe Līhai e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí, (ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá), naʻá ne fakaʻamu ke “kai ai foki mo hoku fāmilí.”13

Ko ʻetau fakaʻamu taupotu tahá ke ʻohake ʻetau fānaú ʻi he moʻoní mo e angatonú. Ko e taha ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni ke tau aʻusia ai ʻení ko e fakaʻehiʻehi mei he loto fakamaau ki ha tōʻonga ʻoku ngalivale mo taʻefakapotopoto ka ʻoku ʻikai ko ha angahalá. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi he kei ʻi ʻapi ʻa ʻema fānaú, ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻoku mahuʻinga ke fakafaikehekeheʻi e ngaahi fehalaaki ʻo e toʻu tupú, ʻa ia ʻoku totonu ke fakatonutonú pea mo e ngaahi angahala ʻoku fie maʻu ke valokiʻi pea fakatomalaʻí.14 ʻOku fie maʻu ʻe heʻetau fānaú ke fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku masiva poto aí. ʻI he taimi ʻoku hoko ai e faiangahalá, ʻoku fie maʻu ia ke fakatomala.15 Kuo mau ʻilo naʻe tokoni ʻeni ʻi homa fāmilí tonu.

ʻOku faitāpuekina hotau fāmilí ʻi he moʻui ʻo fakatatau mo e tui fakalotú. ʻOku matuʻaki mahuʻinga e tā sīpingá. ʻOku tākiekina ʻetau fānaú ʻe heʻetau tōʻongá ʻo laka ange ia ʻi heʻetau leá. ʻI hoku taʻu nimá nai, ne maʻu ʻe heʻeku faʻeé ha tala kuo mālōlō hono tuongaʻane siʻisiʻí ʻi hono laku pomuʻi e vaka tau ne faifatongia ai ʻi he matāfanga ʻo Siapaní, ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II.16 Naʻe lōmekina ia ʻe he ongoongó ni. Naʻá ne fuʻu loto mamahi peá ne ʻalu ki hono lokí. Hili ha kiʻi taimi siʻi, ne u fakasiosio atu ki hono lokí ke vakai pe ʻokú ne sai pē. Naʻá ne tūʻulutui ʻi he veʻe mohengá ʻo lotu. Ne u ongoʻi nonga he naʻá ne akoʻi au ke u lotu mo ʻofa ki he Fakamoʻuí. Ko e sīpinga angamaheni ia naʻá ne faʻa tā maʻakú. Mahalo ʻe mahuʻinga ange e lotu fakataha ʻa e faʻeé mo e tamaí mo e fānaú, ʻi ha toe faʻahinga sīpinga kehe.

Ko e pōpoakí, ngāué, pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻa e ngaahi konga mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku totonu ke akoʻi ʻi hotau fāmilí. ʻOku ʻikai ha potufolofola te ne toe fakamatalaʻi lelei ange ʻetau tuí ka ko e 2 Nīfai 25:26: “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻangá ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e mata-meʻa-hā -mai ʻa Līhaí ko e pau ko ia ke pikitai ʻa e kāingalotu faivelengá ki he vaʻa ukameá ke nau nofo maʻu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí ʻoku fakatau ki he ʻakau ʻo e moʻuí. ʻOku mahuʻinga ke lau, fakakaukau loto, mo ako ʻe he kāingalotú ʻa e folofolá.17

ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná.18 Ko e moʻoni ʻe ʻi ai maʻu pē ha niʻihi he ʻikai ke nau mahuʻingaʻia pea aʻu pē ʻo nau fakaangaʻi ʻa e tohi toputapú ni. Kuo tukuhua ʻaki ia ʻe ha niʻihi. Kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ne lea ʻaki ʻe ha palōfesa ʻunivēsiti ʻa e lea ʻa Maʻake Tuaine naʻe pehē, kapau te ke toʻo ʻa e “Pea naʻe hoko ʻo pehē” mei he Tohi ʻa Molomoná, ne mei hoko ia “ko ha tohi tufa pē.”19

Hili ha ngaahi māhina, lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Lonitoni, ʻIngilaní, ne lau e Tohi ʻa Molomoná ʻe ha tangata faiako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Lonitoní naʻe ako ʻi ʻŌkesifooti, pea ko ha mataotao ʻIsipite ʻi he ngaahi lea faka-ʻAlepeá (Semitic languages), pea naʻá ne fetohiʻaki mo Palesiteni Tēvita O. Makei, pea feʻiloaki mo e kau faifekaú. Naʻá ne talaange kiate kinaua kuó ne ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha liliu moʻoni ia ʻo e ako ʻa e kau Siú pea mo e lea faka-ʻIsipité ʻi he vahaʻataimi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.20 Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga mei he ngaahi meʻa lahi naʻá ne ngāue ʻakí ko e kupuʻi lea fakafehokotaki ko ia ko e “Pea naʻe hoko ʻo pehē,” ʻa ia ʻoku faitatau mo e founga naʻá ne mei liliu ʻaki e kupuʻi lea ne fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi tohi lea faka-ʻAlepeá.21 Naʻe talaange ki he palōfesá neongo ne tokoni ʻene fakakaukau fakapotó ʻi hono fatongia fakangāué, ka ʻoku kei mahuʻinga pē ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻi he akó mo e lotú peá ne papitaiso. Ko ia, ko e meʻa ko ia ne fakakata ʻaki ʻe ha tokotaha fakakata ʻiloá, ne ʻilo ia ʻe ha tokotaha poto ko ha fakamoʻoni mahino ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ne fakamoʻoniʻi kiate ia ʻe he Laumālié.

ʻOku fie maʻu ʻe he tokāteline tefito ʻo e tauʻatāina ke filí ke fakatefito ʻi he tuí ʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí kae ʻikai ko e ngaahi fakamoʻoni mei tuʻá pe fakasaienisí. He ʻikai ʻaonga pe hoko ha tupulaki fakalaumālie ʻi haʻatau tokanga ki he ngaahi meʻa ko ia kuo teʻeki fakahā kakato maí, hangē ko e ʻaloʻi ne fai ʻe he taupoʻoú, mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pe ko e founga totonu ne liliu ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ʻetau folofolá. Ko e ngaahi meʻa ʻeni ia ʻoku fekauʻaki mo e tuí. Ko hono aofangatukú, ʻoku maʻu e talí ʻi he faleʻi ʻa Molonaí ke tau lau, fakalaulauloto pea kole ki he ʻOtuá ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ke fakahā mai ʻa hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.22 Tānaki atu ki aí, ko e taimi ʻoku tau fakatō ai ki heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa fakafolofola mahuʻingá pea tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Laumālié pea tau aʻusia ʻa ʻEne leleí mo e ongoʻi nēkeneká, fiefiá kae tautautefito ki he nongá.23

ʻOku mahino ko e faikehekehe ko ia ʻo kinautolu ʻoku moʻui ʻo fakatatau mo e tuí pea mo kinautolu ʻoku ʻikaí, ko hono ako fakamātoato ko ia ʻo e folofolá. Naʻe ongo kiate au he ngaahi taʻu kuo hilí hono hanga ʻe he palōfita ʻofeina ko Sipenisā W. Kimipoló ʻo fakamamafaʻi ʻa e fie maʻu ko ia ke tau lau mo ako e folofolá. Naʻá ne pehē: “Kuó u fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku ʻikai fai fakamātoatoʻi ai ʻeku fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea hangē ʻoku ʻikai fanongo pe ongo mai ha leʻo mei he langí, ʻoku ou fuʻu mamaʻo fau meiate Ia. Ka ʻo kapau te u fakaʻutumauku ʻi he folofolá, ʻokú ma vāofi ange ai pea foki mai mo hoku tuʻunga fakalaumālié.”24

Fakatauange ʻoku tau lau maʻu pē mo ʻetau fānaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuó u ʻosi talanoa mo ʻeku fānaú ki he meʻá ni. Te u vahevahe mo kimoutolu ha ongo meʻa kuo nau fakatokangaʻi. ʻUluakí, ko e kī ki aí ke lau fakafāmili e folofolá he ʻaho kotoa pē. Ne fakamatalaʻi ʻe hoku ʻōfefiné ʻi ha founga ngali fakakata ʻa ʻenau feinga pongipongia mo ʻene fānau toʻu tupú ke lau maʻu pē ʻa e folofolá. Naʻá ne ʻā pongipongia mo hono husepānití ʻo feinga atu he hahaú ke piki ki he ʻā ukamea honau sitepú ke na aʻu ki he feituʻu ʻoku fakataha ki ai hona fāmilí ke nau lau e folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e loto vilitakí ʻa e tali ki aí, pea ʻoku tokoni ke te poto he tukuhuá. ʻOku fie maʻu ha tokoni lahi mei he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, ʻi he ʻaho kotoa, ka ʻoku mahuʻinga fau hono olá. ʻOku ikunaʻi ʻe he vilitakí ʻa e fanga kiʻi tūkiaʻanga fakataimí.

Ko hono uá, ko e founga lau folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe homa foha siʻisiʻi tahá mo hono uaifí mo hona fāmili kei īkí. ʻOku teʻeki ai lava ke laukonga ha toko ua ʻo ʻena fānau ʻe toko faá. ʻOkú na fakaʻilonga ʻaki hona ʻuluʻulutuhú ki he kiʻi tamasiʻi taʻu nimá ka ne lava ʻo fai ha tali mo kau kakato mai ki he lau folofola ʻa e fāmilí. Ko e fakaʻilonga ʻo e foʻi tuhu ʻe tahá ke ne angimui ki hono lau ʻo e, “Pea naʻe hoko ʻo pehē,” ʻi he taimi kotoa ʻoku ʻasi ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Kuó u pehē ʻoku ou saiʻia ʻi he ʻasi tuʻo lahi ʻa e kupuʻi lea ko iá. Ke ʻilo ʻe he ngaahi fāmili kei taʻu siʻí, ko e fakaʻilonga ʻo e foʻi tuhu ʻe uá, ko e “Pea ko ia ʻoku hā mai;” ko e foʻi tuhu ʻe 3, 4, mo e 5 ne fili ia ʻe he ongomātuʻá tuʻunga ʻi he ngaahi lea ʻoku ʻi he vahe ko ia ʻoku nau laú.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai haohaoa maʻu pē e ako folofola fakafāmilí mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOua muʻa naʻá ke loto siʻi neongo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá.

Kātaki ʻo maʻu e mahino ko hono maʻu ko ia ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻoku hoko pea ʻe hoko maʻu pē kinautolu ko e sivi mahuʻinga taha ʻo e moʻui fakamatelié. Kae mahulu hake aí, kuo pau ke tau takitaha ʻilo ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai e tuí, he ʻikai leva ke tau maʻu e Laumālié. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe he palōfita ko Nīfaí, “Pea naʻe lea ia kiate kimoua … ; pea kuó ne lea atu kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai ke mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá.” 25

ʻOku mahino ʻa ʻetau tokāteliné; ke tau maʻu ha loto hangamālie mo fiefia. ʻOku tau fakamamafaʻi ʻa ʻetau tuí, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku tau manavahē ki aí. ʻOku tau fiefia ʻi he fakapapau mai ko ia ʻa e ʻEikí te Ne ʻi hotau tafaʻakí pea tataki mo fakahinohinoʻi kitautolú.26 ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻofa, pea ʻe fakahoko ʻa ʻEne palani angaʻofa ki hotau huhuʻí ʻi he tapa kotoa pē tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Hangē ko e faʻu ʻa Naomi W. Lanitolo, ko e punake ʻo e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” naʻá ne tohi ʻo pehē, “Hono Laumālié ke tataki; [fakapapauʻi mai Heʻene ʻofá ʻoku mavahe atu e ilifiá ʻi he tui mateakí].”27

Ko ia ai, ko e fē pē ʻa e hala fakaākonga ʻoku tau ʻi ai he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, tuku muʻa ke tau tukupā ke fakaake ʻiate kitautolu mo hotau fāmilí ha holi lahi ange ke maʻu e meʻaʻofa laulōtaha ʻa e Fakamoʻuí ko e moʻui taʻengatá. ʻOku ou lotua ʻe lava ke tau moʻui ʻo fakatatau mo e tuí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

  2. Jonathan Sacks, “Has Europe Lost Its Soul?” (lea naʻe fai ʻi he ʻaho 12 ʻo Tīsema 2011, ʻi he Pontifical Gregorian University), chiefrabbi.org/ReadArtical.aspx?id=1843.

  3. Vakai, 1 Nīfai 8.

  4. Vakai, 1 Nīfai 8:27; 11:35.

  5. Vakai, 1 Nīfai 8:23; 12:17.

  6. 1 Nīfai 8:28.

  7. Vakai, 1 Nīfai 8:12.

  8. Ko e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ke kumi ʻa e sipi heé; vakai, Mātiu 18:12–14.

  9. Vakai, Sione 5:22; vakai foki, Mātiu 7:1–2.

  10. Thomas S. Monson, “Ke ke Maʻu ha Lototoʻa,” Liahona, Mē 2009, 124.

  11. 1 Nīfai 8:12.

  12. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.1.1.

  13. 1 Nīfai 8:12.

  14. Vakai, Dallin H. Oaks, “Sins and Mistakes,” Ensign, Oct. 1996, 62. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻa e fakakaukaú ni ʻi he taimi ne hoko ai ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he taʻu 1980 nai.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:25–27.

  16. Vakai, Marva Jeanne Kimball Pedersen, Vaughn Roberts Kimball, A Memorial 1995). Ne vaʻinga ʻakapulu ʻa Vooni maʻá e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ko ha kuatapeeki (quarterback) ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu 1941. Hili e ʻaho ne ʻohofi ai e Taulanga Mataʻitofé ʻi he ʻaho 8 ʻo Tīsema 1941, naʻá ne kau atu ki he Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne mālōlō ʻi he ʻaho 11 ʻo Mē 1945, ʻi hono laku pomuʻi ʻo e USS Bunker Hill pea naʻe siʻi tanu ai pē ʻi tahi.

  17. Vakai, Sione 5:39.

  18. Vakai, Ezra Taft Benson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Makatuʻuloto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” Ensign, Nov. 1986, 4; pe Liahona, ʻOkatopa 2011, 5.2.

  19. Mark Twain, Roughing It (1891), 127–28. ʻOku ʻoange ki he toʻu tangata foʻou kotoa pē ʻa e ngaahi lea ʻa Twain ʻo hangē ha ʻilo mahuʻinga foʻoú. ʻOku ʻikai lahi ha fakamatala ki he ʻikai tali ʻe Mark Twain ʻa e tui faka-Kalisitiané mo e lotú fakalūkufua.

  20. Vakai, 1 Nīfai 1:2.

  21. Ne u feʻiloaki mo Dr. Ebeid Sarofim ʻi Lonitoni ʻi hono akoʻi ia ʻe he ongo ʻeletaá. Vakai foki N. Eldon Tanner, ʻi he Conference Report, Apr. 1962, 53. Kuo fakatokangaʻi ʻe he kau ako tokolahi ʻi he ngaahi tohi fakakuonga muʻa ʻi he lea faka-ʻAlepea mo e faka-ʻIsipité ʻa hono toutou fakaʻaongaʻi e kupuʻi lea fakafehokotaki ko ia ko e “Pea naʻe hoko ʻo pehē” ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi sētesí; vakai, Hugh Nibley, Since Cumorah, 2nd ed. (1988), 150.

  22. Vakai, Molonai 10:3–4; ʻoku siʻi ha kau fakaanga kuo nau ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻi he loto fakamātoato.

  23. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23.

  24. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 82.

  25. 1 Nīfai 17:45; vakai foki, Ezra Taft Benson, “Seek the Spirit of the Lord,” Tambuli, Sept. 1988, 45: “Ko e taimi lahi ʻoku tau faʻa fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻo hangē ha ongó. Kapau te tau loto fakatōkilalo pea ongoʻingofua, ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻí.”

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6.

  27. “Ko e Tui Mateakí,” Ngaahi Himí, fika 62.