2010–2019
O Le Taimi Lenei e Tutulai ai ma Susulu Atu
Aperila 2012


O Le Taimi Lenei e Tutulai ai ma Susulu Atu

I le avea ai o ni afafine o le Atua, na outou fananau mai e taimua.

Mai lo’u faamalama i le ofisa o Tamaitai Talavou, ese le matagofie o la’u vaaiga i le Malumalu o Sate Leki. O aso uma ou te vaai atu ai i le agelu o Moronae, o tu i le tumutumu o le malumalu o se faatusa susulu e le gata o lo tatou faatuatua a o i tatou foi. Ou te alofa ia Moronae aua, i se sosaiete ua tele le amioleaga, o loo tumau pea lona atoatoa ma le faamaoni. O ia o lo’u toa manumanu. O loo tūtū na o ia. Ou te lagona o loo tu o ia i le tumutumu o le malumalu ma geno mai ia i tatou ia tatou lototetele, ia manatua pe o ai i tatou ma ia agavaa e ulu atu i le malumalu paia—“ia tutulai ma susulu atu,”1 ia tutu maualuga a’e o le vāvāō o le lalolagi ma, “O mai … i le mauga o Ieova”2—le malumalu paia, pei ona valoia e Isaia.

Ua potopoto iinei i le aso, afafine filifilia o le Alii. E leai lava se potopotoga e sili atu ona faatosina e tutu mo le upumoni ma le amiotonu i le lalolagi uma, nai lo tamaitai talavou a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua ou vaai i lo outou tausaafia ma iloa lo outou faasinomaga paia ma le taunuuga. Sa outou vavaeesea outou lava i le muai olaga. O loo tauaveina i lo outou gafa se feagaiga ma ni folafolaga. Ua fai mo outou tofi ni uiga faaleagaga o peteriaka faatuatua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. Sa ta’ua e se perofeta a le Atua outou taitoatasi o loo potopoto iinei i le po nei o “le faamoemoega susulu manuia e tasi”3 o le lumanai. Ma ou te ioe foi i ai! I se lalolagi faigata tele, e susulu malamalama atu ai lou sulu. Ioe, “o aso nei e le galo lava.”4 O outou aso nei, ma o le taimi lenei mo tamaitai talavou i soo se nofoaga e “tutulai ai ma susulu atu, ina ia avea lo outou malamalama ma se tagavai mo malo.”5

“O le tagavai o se tulafono o le fua e fuafua ai le sa’o lelei po o le atoatoa.”6 E tatau ona avea i tatou o se tagavai o le paia mo le lalolagi e vaavaai i ai! O le tamaitusi ua toe faafou o le Mo Le Malosi o le Autalavou o loo i ai e le gata i tulaga faatonuina e ola ai ma le atoatoa ae faapea foi i faamanuiaga ua folafola mai ai pe afai tou te faia. O upu o loo i ai i lenei tamaitusi taua, o tagavai ia mo le lalolagi, ma o le ola ai i na tagavai o le a mafai ai ona outou iloa le mea e fai e avea atili ai e faapei o le Faaola ma fiafia ai i se lalolagi ua matua faapogisaina. O le ola ai i tagavai o i lenei tamaitusi, o le a fesoasoani e faaagavaa ai oe mo le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. Ma i le lalolagi o loo outou ola ai nei, o le a outou manaomia lena mafutaga e faia ai faaiuga taua e fuafua i ai lou lumanai manuia ma le fiafia. O le ola ai i nei tagavai o le a fesoasoani ai ia te outou taitoatasi, e ulu atu i malumalu paia o le Alii ma outou maua ai iina faamanuiaga ma le mana o loo faatalitali mai ia te outou, pe a outou osia ma tausia feagaiga paia.7

A o laitiiti le ma tama teine o Emi, e fiafia lava o ia e matau a’u taga uma pe a ou sauni i le lotu. A uma ona matau a’u taga, ona tago lea ua selu lona lauulu ma faamaulu lona ofu, ona fai mai lea ou te tago e tuu se “faaiila.” O le “faiila” lea e fai mai ai, o le kulimi mafiafia sa ou faaaogaina e puipuia ai mai le maanuminumi o le pa’u. Ona ua talosaga mai ai, ou te tuua ai i alafau ma laugutu o Emi, ona ataata lea ma fai mai, “Lea ua ta sauni e o!” O le mea e le’i iloa e Emi, o la ua “susulu” lava o ia. Sa susulu ona foliga aua sa matua mama a’ia’i o ia ma lelei. Sa ia te ia le Agaga, ma sa aliali mai lava.

Maimau e pe ana iloa e tamaitai talavou uma ua potopoto mai i lenei po ma malamalama o lou lalelei—lou “susulu”—e le o i ai i le faiga o vali, kulimi mafiafia, po o tifiga faaonapo nei ma le teuga o lauulu. O loo i ai i lou lava mama a’ia’i. A e ola i tulaga faatonuina ma agavaa ai mo le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia, e mafai ona i ai sou aafiaga mamana i le lalolagi. O lau faataitaiga, le susulu i ou mata, o le a uunaia ai isi o ē vaai atu i lou “susulu,” ma o le a latou mananao ai e avea e faapei o oe. O fea e te aumaia ai lea malamalama? O le Alii o le malamalama lea, “ma e faamalamalamaina e le Agaga tagata uma i le lalolagi, o e faalogo ma usitai i le siufofoga o le Agaga.”8 E oo mai le malamalama paia i o outou mata ma foliga, pe a outou faalatalata atili atu i lo outou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso. O le ala lena tatou te maua ai le “susulu”! E le gata i lea, ua mafai e outou uma ona iloa mai, e lei aoga le “kulimi faaiila” i o’u maanuminumi!

O le valaau ia “tutulai ma susulu atu” o se valaau mo outou taitoatasi e taitai le lalolagi i se galuega silisiliese—e sisi a’e le tagavai—ma taitai lenei augatupulaga i le amiomama, mama a’ia’i, ma le agavaa mo le malumalu. Afai e te manao e faia se eseesega i le lalolagi, e tatau ona ese oe mai le lalolagi. Ou te toe ta’ua upu a Peresitene Iosefa F. Samita, o le na saunoa i tamaitai o ona aso: “E le taitaia outou e tamaitai [talavou] o le lalolagi; ae o outou e taitaia … tamaitai [talavou] o le lalolagi, i mea uma lava … e mama mo fanau a tagata.”9 O loo tumau lava le moni o nei upu i le taimi nei. I le avea ai o ni afafine o le Atua, na outou fananau mai e taimua.

I le lalolagi o loo tatou ola ai, o lou tomai e taitai o le a manaomia ai le taitaiga ma le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia o lē o le a ta’uina atu ia te oe “mea uma e tatau ona e fai”10 a o e iloaina ma faalagolago i Lana taitaiga ma uunaiga. Ma talu ai e le nofo le Agaga Paia i ni malumalu e le mama, o lea e tatau ai ia i tatou taitoatasi ona mafaufau i a tatou mausa ma o tatou loto. E tatau ia i tatou uma ona suia se mea—ia salamo. E pei ona ta’ua e le Tupu o Lamonae i le Tusi a Mamona, “O le a ou lafoaia a’u agasala uma ina ia ou iloa oe.”11 Pe ua tatou naunau ea e faia foi faapena?

E i ai se vaega o talavou i Queen Creek, Arizona, na fuafua e “tutulai ma susulu atu” ma taimua i le autalavou i lo latou nuu i le ola ai i tulaga faatonuina o loo i ai i le Mo Le Malosi o le Autalavou Sa tofu le tagata ma tusia se mea na latou lagona o loo taofiofia ai i latou, po o se mea sa latou mananao e suia i o latou olaga i a latou api o talaaga, ona latou eliina ai lea o se lua. Sa latou faapotopoto ma saei ese lena itulau mai a latou api o talaaga, ma tauai i totonu o le lua i le palapala, e faapei lava ona faia e le nuu o Amona i le Tusi a Mamona i a latou auupega o le taua.12 Ona latou tanumia ai lea o na itulau, ma i lena aso, sa latou tofu faia ai se tautinoga e suia. Sa latou salamo. Sa latou naunau e tutulai a’e!

Pe o i ai ea se mea i lou olaga e tatau ona e suia? E mafai ona e faia lena mea. E mafai ona e salamo ona o le taulaga togiola e le i’u a le Faaola. O Ia ua mafai ai e oe ma a’u ona suia, ia toe mama a’ia’i ma atoatoa, ma avea e faapei o Ia. Ma sa Ia folafola mai a tatou faia, o le a Ia le toe manatuaina a tatou agasala ma sese.13

O nisi taimi atonu e foliga mai e toetoe lava ina a le mafai ona susulu atu. Tou te fetaiai ma le anoanoai o luitau, lea atonu e punitia ai le puna o le malamalama uma, o le Faaola lea. O nisi taimi e faigata ai le ala, ma atonu foi e foliga mai i nisi taimi ua punitia i se puaoa mafiafia le malamalama. E faapena le mea na oo i ai se tamaitai talavou e igoa ia Florence Chadwick. Mai le 10 o ona tausaga, sa iloa ai e Florence o ia o se tagata aau talenia. Sa aau o ia i le Atuvasa o Egelani i se matatia e 13 itula ma le 20 minute. Sa fiafia Florence i se lu’i, ma mulimuli ane sa ia taumafai ai e aau i le va o apitaogalu o Kalefonia ma le Motu o Katalina.—pe tusa ma le 26 maila (42 km). A o aau o ia, sa amata ona vaivai ina ua mavae le 15 itula sa aau ai. Sa punitia le vaaiga i le apitaogalu i se puao mafiafia. Sa tietie atu lona tina i ona autafa i se vaa, ae sa fai atu Florence i lona tina ailoga a tini. Sa faamalosiau atu lona tina ma lona faiaoga e faaauau pea, ae na pau lava le mea sa mafai ona ia iloa atu o le puao. Sa ia lafoai lana aau, ae o le taimi lava na i ai i totonu o le vaa, sa ia iloaina ai pe toe o se maila ona tini lea i le matafaga. Mulimuli ane ina ua faatalanoaina o ia pe aisea na ia lafoaia ai lana aau, ae sa ia ta’utino atu e le o le malulu o le vai, e le o le mamao foi. Fai mai a ia, “Sa faatoilaloina o ia e le puao.”14

I se taimi mulimuli ane, sa ia toe faia se taumafaiga ma sa toe faalava ane foi se puao. Peitai, o le taimi lea, sa aau pea lava seia taunuu manuia i le matafaga. O le taimi la lenei ina ua fesiligia o ia po o le a le mea na eseese ai, ae sa ia fai mai sa tuu i lona mafaufau se ata o le apitaogalu a o i ai le puao mafiafia i le taimi atoa seia tini lana aau.15

Mo Florence Chadwick, o le apitaogalu o lana sini lea. Mo i tatou taitoatasi, o le malumalu o la tatou sini lea. Tamaitai talavou, ia taulai atu i ai. Aua nei aveesea o outou mata mai a outou sini. Aua nei avea le puao mafiafia ua faaleagaina le amiomama ma leo faasoesa o le lalolagi e taofia ai outou mai le taunuu atu ia outou sini, ola ai i tulaga faatonuina, olioli i le mafutaga ma le Agaga Paia, ma agavaa e ulu atu i malumalu paia. Ia faatumauina le vaaiga mamao i le malumalu ma le maota paia o le Faaola i o outou loto ma mafaufau.

I nai vaiaso talu ai, sa ou tu ai i le potu selesitila o le Malumalu o Reno Nevada. Sa matua malamalama le ave na susulu atu i le potu, ma sa atili ai i le moli fe’ilafi, lea na sulugia atili ai le moli i ona itu matipitipi ma avea ai ma nuanua o le malamalama i vaega uma. Na matua faagaeetia au ina ua ou iloaina o le Faaola “o le malamalama ma le ola o le lalolagi,”16 ma o Lona malamalama lea e tatau ona tatou uuina i luga ma faasusulu atu. O i tatou o ta’ega tioata ninii o loo susulu atu ai Lona malamalama, ma ina ia mafai ona fai o lena mea, e tatau ona tatou mama ma saoloto mai le pefu o le lalolagi. A o ou tu i le malumalu i lena aso, sa ou toe faalogoina i lo’u mafaufau le valaau mai o Moronae ia i tatou—o afafine o Siona: “Ala mai, ma tulai mai i le efuefu.”17 “Ma aua le pa’i atu i le meaalofa leaga, po o le mea ua le mama.”18 “Ala mai, ma tulai mai … , ma ofu ou ofu matagofie, le afafine o Siona … , ia mafai ona faataunuuina o feagaiga a le Tama Faavavau na faia e ia ia te oe, le aiga e o Isaraelu.”19

O faamanuiaga folafolaina o le malumalu ua tuuina atu e le gata ia te outou ae o augatupulaga uma. A o outou faia le malumalu ma a outou sini, o la outou uunaiga mo le lelei o le a faasopolia ai taimi ma nofoaga, ma o le galuega tou te faia mo i latou ua maliliu, o le faataunuuina lea o le valoaga!

I le konafesi aoao talu ai, sa matua faagaeetia ai lava au a o ou faalogologo ia Elder David A. Bednar o ia valaaulia outou taitoatasi ia punouai i le faia o a outou lava talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu mo i latou ua maliliu e aunoa ma faamanuiaga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.20 A o ia tuuina atu lena valaaulia ia te outou, sa mapuna a’e lo’u loto. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te faitau ai e uiga i “isi agaga filifilia o e sa faapolopolo e o mai i le atoaga o taimi e auai i le faataotoina o faavae o le galuega tele o aso e gata ai, e aofia ai le fausiaina o malumalu ma le faia o sauniga i totonu mo le togiolaina o e ua oti.”21 O lo outou taimi lenei ma ua amata la outou galuega! O le taimi lenei e agavaa ai ma maua se pepa faataga o le malumalu. A o outou faia lenei galuega, o le a avea outou ma faaola i luga o le Mauga o Siona.22

Na saunoa Elder Russell M. Nelson e faatatau ia te outou, “O le uunaiga a tamaitai talavou o le Ekalesia, e pei o se sauai o moe, o le a ala mai, tulai, ma musuia e o nonofo i le lalolagi, o se ‘au sili mo le amiotonu.”23 Tamaitai talavou, tulai ma tu i lou tulaga i mea mamalu ua tutupu, ia o le a faafuaitino ai lou lumanai ma le lumanai o le lalolagi. O le taimi lenei!

“I luga o mauga, ua tu ai le fu’a. O nuu ma malo uma, ia silasila i ai”!24 Tamaitai talavou, o outou o le fu’a! Ia outou amioatua ma ia mama a’ia’i, saili le mafutaga ma le Agaga Paia, tanuma’i a outou agasala ma solitulafono, ae tausisia lau taulai atu ma aua nei faatagaina le puao o mealeaga faataumaoi e punitia ai au sini. Ia e agavaa e ulu atu i le malumalu i le taimi nei. Fai au “faaiila”! Ou te molimau atu ma lo’u loto atoa, o loo soifua le Atua ma o le a Ia faamalamalamaina o tatou olaga pe a tatou faalatalata atu i Lona Alo Pele—lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. Ma ou te tatalo, faapei o Moronae, ia tatou “tutulai ma susulu atu, ia avea lo [tatou] malamalama o se tagavai i malo”!25 I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.