2010–2019
Teie te taime no te ti‘a i ni‘a e ia anaana!
Eperera 2012


Teie te taime no te ti‘a i ni‘a e ia anaana!

Ei mau tamahine na te Atua, ua fanauhia outou no te arata‘i.

Mai te haaramarama o ta’u piha toro‘a o te Feia Apî Tamahine, e mea nehenehe roa ia hi‘o i te Hiero no Roto Miti. I te mau mahana e ite au i te melahi Moroni, i te ti‘araa i ni‘a roa i te hiero mai te hoê tapa‘o anaana eiaha no to’na noa iho faaroo, no to tatou atoa râ. E mea here roa na’u o Moroni no te mea, i roto i te hoê nunaa ino roa, ua vai viivii ore noa oia e te haapa‘o. O oia to’u aito. O oia ana‘e te ti‘a ra. Mai te huru ra ia’u e, te ti‘a nei oia i ni‘a roa i te hiero i te mau mahana atoa, ma te faaara mai ia tatou « ia ti‘a i ni‘a e ia anaana ».1 Te feruri nei au e, te tuo mai nei oia ia outou e ia’u ia faaitoito, ia haamana‘o e o vai tatou, e ia ti‘amâ no te tomo i roto i te hiero mo‘a—ia ti‘a i ni‘a, ia ti‘a i ni‘a a‘e i te maniania o te ao, e, mai ta Isaïa i tohu na, « E haere mai… i te mou‘a o Iehova »2—te hiero mo‘a.

I teie mahana ua haaputuputuhia i ô nei te mau tamahine ma‘iti-taa-ê-hia a te Fatu. Aita e pŭpŭ i te ao atoa nei hau atu i te puai i te feia apî tamahine e te mau vahine no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei, o te ti‘a nei ei mono no te parau mau e te parau ti‘a. Te ite nei au i to outou hi‘oraa hanahana, e ua ite au i to outou ti‘araa e to outou haerea hanahana. Ua faaite a‘e na outou i to outou huru taa ê i roto i te oraraa hou teie oraraa. Tei to outou hui metua te parau faaau e te mau fafauraa. Ua fatu outou i te huru varua o te mau patereareha faaroo o Aberahama, Isaaka e Iakoba. I te hoê taime ua faaau te hoê peropheta no te Atua ia outou mai « te tia‘iraa maramarama »3 no ananahi. Ua ti‘a roa te reira parau! Te anaana nei to outou maramarama i roto i te hoê ao fifi. E tau teie eiaha roa e haamo‘e.4 No outou teie tau, e teie nei te taime no te feia apî tamahine no te mau vahi atoa ia « ti‘a mai… i ni‘a e ia anaana mai… ia riro to outou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa ».5

« Te hi‘oraa o te hoê ïa ture faito na roto ho‘i i te reira e faataa ai te hoê taata i te ti‘a mau e aore râ, i te maitai roa ».6 Ia riro tatou ei hi‘oraa no te mo‘araa no to te ao atoa nei! I roto i te buka iti ra, No te Puai o te Feia Apî i faaapîhia, te vai ra te mau hi‘oraa [ture] no te oraraa ma te afaro mau, e ere râ i te reira ana‘e, te vai atoa ra te mau haamaitairaa i fafauhia mai te mea e, e na reira outou. Ua riro te mau parau i roto i te reira buka iti faufaa roa ei hi‘oraa [ei ture] no to te ao, e mai te mea e, e haapa‘o outou i te reira mau ture, e ti‘a ïa ia outou ia ite eaha te ohipa e rave no te riro hau atu mai te Faaora ra te huru e ia oaoa i roto i te hoê ao e haere noa’tura i te fifiraa. Na roto i te haapa‘oraa i te mau ture i roto i teie buka iti, na te reira e tauturu ia outou ia farii i te auhoaraa o te Varua Maitai. E i roto i te ao ta outou e parahi nei, e mea ti‘a ia outou ia farii i taua auhoaraa ra no te rave i te mau faaotiraa teimaha o te faataa papû maitai i to outou manuïa a muri a‘e. Mai te mea e, e haapa‘o outou i teie mau ture, na te reira e tauturu ia outou tata‘itahi ia farii i te ti‘araa ia tomo i roto i te mau hiero mo‘a o te Fatu e ia farii i reira i te mau haamaitairaa e i te puai e tia’i mai ra ia outou a rave ai e a haapa‘o ai outou i te mau fafauraa mo‘a.7

I te na‘ina‘iraa ta maua tamahine o Emi, e mea au na’na ia hi‘ohi‘o i te mau mea atoa ta’u e rave ia faaineine ana‘e au no te haere i te pureraa. I muri a‘e i to’na hi‘opo‘a-noa-raa i ta’u mau peu, ua pahere atoa oia i to’na roru e ua oomo i to’na ahu, e i muri iho, ua ani mai oia ia’u ia tuu i te tahi mau mea « anaana », mea na reira ta’na ia parau, i ni‘a i to’na mata. Teie mau mea « anaana » ta’na e parau nei, o te hoê ïa ‘crème’ ta’u e faaohipa nei no te paruru eiaha te iri ia mi‘omi‘o. Tera râ, e parai hoa vau i te crème i ni‘a i te paparia e i te utu o Emi, mai ta’na i ani mai, i muri iho, e e ataata oia e a parau ai e, « I teie nei, ua ineine tatou no te haere! » Te mea râ aita o Emi i ite maori râ ïa, e « anaana » a‘ena to ni‘a ia’na. Ua anaana a‘ena to’na hoho‘a mata no te mea e mea viivii ore oia e te hapa ore e te maitai, e no te mea tei roto te Varua ia’na, e e ite-mau-hia te reira.

Te hinaaro nei au ia ite e ia maramarama te mau feia apî tamahine atoa i putuputu mai i ô nei i teie pô e, to outou nehenehe—to outou « anaana »—e ere ïa tei roto i te mau faanuanua, te crème piripiri, e aore râ, te hoho‘a ahu apî e aore râ, te faito roru apî. Tei roto râ i to outou iho viivii ore. Ia haapa‘o ana‘e outou i te mau ture e ia ti‘a ana‘e ia outou ia farii i te auhoaraa tamau o te Varua Maitai, e riro ïa outou ei faaûruraa puai no to te ao nei. To outou hi‘oraa maitai, e te anaana i roto i to outou mata, na te reira e faaûru ia vetahi ê o te ite maira i to outou « anaana », e e hinaaro ratou ia riro mai ia outou te huru. I hea e roaa ai teie maramarama ia outou? O te Fatu te maramarama, « e na te Varua e haamaramarama i te mau taata atoa i roto i te ao paatoa, o te haapa‘o mai i te reo o te Varua ».8 Ia haafatata ana‘e outou i piha’i iho i to outou Metua i te Ao ra e i Ta’na Tamaiti, e tae mai te hoê maramarama hanahana i roto i to outou mata e i to outou huru. Mea na ô tatou i te farii i te « anaana »! E mai ta outou e ite mai nei, aita te « mono‘i parai anaana » i faaore i to’u iri mi‘omi‘o!

Teie tiaororaa ia « ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai » e tiaororaa ïa ia outou paatoa ia arata‘i i te ao i roto i te hoê ohipa rahi—faateitei i te faito—e ia arata‘i i teie u‘i i roto i te maitai, te viivii ore e te ti‘amâ no te haere i te hiero. Mai te mea e, e hinaaro outou e faatupu i te hoê taa-ê-raa i roto i te ao nei, e mea ti‘a ia outou ia faataa ê ia outou i te huru o to te ao. E faahiti atu vau i te mau parau a te peresideni Joseph F. Smith, tei parau mai i te mau vahine o teie anotau e: « Eiaha na te [feia apî] tamahine o te ao nei outou e arata‘i; na outou râ e arata‘i… i te [feia apî] tamahine o te ao nei, i roto i te mau mea atoa o te… tamâ i te mau tamarii a te taata nei ».9 E ta‘iraa parau mau to teie mau parau i teie mahana. Ei mau tamahine na te Atua, ua fanauhia outou no te arata‘i.

I roto i te ao ta tatou e ora nei, no ni‘a i te parau no to outou ti‘araa ia arata‘i, e titauhia ïa ia outou ia farii i te arata‘iraa e i te auhoaraa tamau a te Varua Maitai, na’na ho‘i e parau mai ia outou, « i te mau mea atoa ta outou e rave »10 mai te mea e, e farii outou e e ti‘aturi outou i ni‘a i Ta’na arata‘iraa e Ta’na mau muhumuhuraa. E no te mea e, e ore roa te Varua Maitai e parahi i roto i te mau hiero viivii, e mea ti‘a ïa ia tatou tata‘itahi ia feruri i ta tatou mau peu e to tatou aau. Tatou paatoa o te ti‘a ia taui i te hoê mea—a tatarahapa. Mai ta te metua tane o te Arii Lamoni i parau i roto i te Buka a Moromona, « E haapae atu vau i ta’u atoa ra hara ia ite au ia oe na ».11 Ua ineine anei tatou, outou e o vau nei, ia na reira atoa?

Ua opua te hoê pŭpŭ feia apî i Queen Creek, Arizona, ia « ti‘a mai i ni‘a e ia anaana mai » e ia arata‘i i te feia apî o to ratou oire mai te au i te mau ture tei papa‘ihia i roto i te buka iti ra No te Puai o te Feia Apî. Ua papa‘i ratou tata‘itahi i roto i ta ratou buka aamu i te hoê mea o ta ratou e feruri ra e, na te reira e tape‘a noa ra ia ratou ia haere i mua, e aore râ, te hoê mea ta ratou e hinaaro ra e taui i roto i to ratou oraraa, e ua heru ratou i te hoê apoo rahi. Ua amuitahi ratou e ua paehae i te reira api o te buka aamu e ua taora i roto i te apoo, mai ta te nunaa o Amona i rave i roto i te Buka a Moromona i ta ratou mau mauhaa tama‘i.12 E ua huna ratou i taua mau api parau ra i roto i te repo, e ua fafau ratou paatoa i taua mahana ra ia taui. Ua tatarahapa ratou. Ua faaoti ratou e ti‘a i ni‘a!

Te vai ra anei te hoê mea i roto i to outou oraraa o te ti‘a ia outou ia taui? E nehenehe ta outou e rave i teie raveraa. E nehenehe ta outou e tatarahapa na roto i te tusia hope ore o te Faaora. Ua rave Oia i te reira ia ti‘a ia tatou, outou e o vau nei, ia taui, ia riro mai ei mea viivii ore e ia riro mai Ia’na te huru. E ua fafau mai oia e, mai te mea e, e na reira tatou, e ore Oia e haamana‘o faahou i ta tatou mau hara e i ta tatou mau hape.13

I te tahi taime e mea fifi roa ia vai anaana noa. E farerei outou e rave rahi fifi o te haamohimohi i te mau maramarama atoa, oia ho‘i te Faaora. I te tahi taime, e mea fifi roa te e‘a, e i te tahi taime, mai te mea ra, e rupehu rahi teie e haamohimohi ra i te maramarama. Mai te reira ïa te ohipa tei tupu i ni‘a i te hoê tamahine o Florence Chadwick to’na i‘oa. Mai te ahururaa o to’na matahiti, ua ite a‘era o Florence e, e tareni rahi ta’na no te ohipa ‘au. Ua ‘au oia i roto i te roto no Peretane i te faito vitiviti roa a‘e 13 hora e 20 minuti. E mea au na Florence te titauraa, e i muri a‘e, ua tamata oia e ‘au mai te hiti no Californie haere ti‘a’tu i Catalina Island—e 21 maile (34km). I roto i taua ‘auraa ra, ua haatama oia i te rohirohi i muri a‘e i te atearaa e 15 hora. Ua topa mai te rupehu e ua haamohimohi roa i te hiti o te fenua. Tei ni‘a to’na metua vahine i te hoê poti apee noa ai ia’na, e ua parau o Florence i to’na metua vahine e, te mana‘o ra oia e, eita e tae‘ahia ia’na te hopearaa. Ua faaitoito to’na metua vahine e to’na taata faaineine ia’na ia tamau noa i te ‘au, e te mea noa ta’na e ite o te rupehu ïa. Ua faaea oia i te ‘au, e i to’na taeraa mai i roto i te poti, ua ite a‘era oia e, hoê noa maire (1.6km) toe e tae ai oia i te pae tahatai no Catalina. I muri a‘e ra, a uiuihia ai oia e a anihia ai e, no te aha oia i faaea ai i te ‘au, ua faaite oia e, e ere no te to‘eto‘e o te miti, e ere atoa no te atearaa. « Na te rupehu vau i taparahi ».14

Ua tamata faahou oia i te ‘au i te tahi atu taime, e ua topa faahou mai â te rupehu rahi. I taua râ taime ra, ua ‘au noa oia e ua tapae i ni‘a i te fenua. I te taime a uihia’i oia e, eaha te mea tei faatupu i te taa-ê-raa, ua parau oia e, ua tape‘a noa oia i roto i to’na upoo i te hoho‘a o te hiti fenua i roto i te rupehu rahi e i roto i te roaraa o ta’na ‘auraa.15

No Florence Chadwick, ua riro te hiti fenua ei titauraa na’na. No tatou tata‘itahi, te hiero ta tatou titauraa. E te feia apî tamahine, ia vai rotahi noa outou. Eiaha e haamo‘e i ta outou mau titauraa. Eiaha e vaiiho i te rupehu rahi o te viivii morare e i te mau reo haaparuparu o te ao nei ia ruri ê ia outou eiaha ia tapae i ni‘a i ta outou mau titauraa, ma te haapa‘o i te mau ture, ma te farii i te auhoaraa o te Varua Maitai, e te riroraa ei mea ti‘amâ no te tomo i roto i te mau hiero mo‘a. A tape‘a noa e a muri noa’tu i te hi‘oraa o te hiero e i te fare mo‘a o te Faaora i roto i to outou aau e to outou feruriraa.

E rave rahi hepetoma i ma‘iri a‘e nei te ti‘a ra vau i roto i te piha tiretiera no te Hiero no Reno Nevada. E mea anaana te maramarama i roto i taua piha ra, e ua hau roa’tu te reira na roto i te mori tautau o te ofa‘i anapanapa, o te turamaraa’tu i te mau vahi atoa. Ua faahiahia vau i te taime a feruri ai au e, te Faaora « te maramarama e te ora o te ao nei »,16 e o To’na maramarama o te ti‘a ia tatou ia faateitei i ni‘a e ia anaana. E au tatou mai te ofa‘i anapanapa o te faaanapa i To’na maramarama, e no te raveraa i te reira, e mea ti‘a ia tatou ia mâ e eiaha te repo o te ao ia vai i ni‘a ia tatou. A ti‘a noa ai au i reira, ua faaroo faahou vau i roto i to’u feruriraa i te piiraa a Moroni ia tatou— te mau tamahine no Ziona: « A ara, a ti‘a i ni‘a i te repo ra ».17 « E eiaha e rave noa’tu i te mea ino e te viivii ra ».18 « A ara, a ti‘a i ni‘a … e a ahu na i to ahu nehenehe, e te tamahine o Ziona … ia tupu te mau fafauraa ta te Metua mure ore i fafau ia outou, e te utuafare o Iseraela e ».19

E ere no outou ana‘e te mau haamaitairaa o te hiero i fafauhia, no te mau u‘i taatoa râ. Mai te mea e, e faariro outou i te hiero ei titauraa na outou, e itehia ta outou faaûruraa maitai i te mau tau e i te mau vahi atoa, e te ohipa ta outou e rave no te feia tei pohe e riro ïa ei faati‘araa i te parau tohu ra!

I roto i te amuiraa rahi i ma‘iri a‘e nei, ua oaoa vau i te faarooraa ia Elder David A. Bednar i te aniraa ia outou tata‘itahi ia rave papû outou i ta outou iho ohipa no te aamu utuafare e te ohipa hiero no te feia tei pohe ma te farii ore i te mau haamaitairaa o te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-faahou-hia mai.20 A horo‘a ai oia i teie aniraa ia outou, ua tupa‘i puai to’u mafatu. I roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau te tai‘o nei tatou e, « E te tahi atu mau varua ma’itihia tei faahereherehia no te haere mai i te anotau o te îraa o te mau tau no te tauturu i te haamauraa i te mau niu o te ohipa rahi o te mahana hopea nei, mai te paturaa i te mau hiero e te raveraa i te mau oro‘a i reira no te faaoraraa i tei pohe ».21 Taua mau varua ma‘itihia ra, o outou ïa! Teie te taime no te faati‘amâ no te farii i te hoê parau faatia no te hiero. No outou teie mahana e ua haamata ta outou ohipa! Mai te mea e, e rave outou i teie ohipa, e riro mai outou ei mau faaora i ni‘a i te Mou‘a no Ziona.22

Teie ta Elder Russell M. Nelson i parau no ni‘a ia outou, « Te faaûruraa a te feia apî tamahine no te Ekalesia, mai te hoê taata rahi e taoto ra, e ara mai ïa, e ti‘a mai i ni‘a, e e faaûru i te mau taata atoa o te fenua nei mai te hoê puai rahi no te maitai ».23 E te mau feia apî tamahine, a ti‘a i ni‘a e a ti‘a i ni‘a i to outou parahiraa i roto i te mau ohipa hanahana o te tarai i to outou ananahi e i te ananahi o te ao nei. Teie te taime!

« E te mau nunaa e, hi‘o i te reva. I faatiahia ei tapa‘o no te ao »!24 E te feia apî tamahine e, outou te reva! Ia vai viivii ore outou e te mâ, a imi i te auhoaraa o te Varua Maitai, a huna i ta outou mau hara e te mau faahaparaa i roto i te repo, a rotahi noa te mata, e eiaha e vaiiho i te rupehu o te viivii morare ia haamohimohi i ta outou mau titauraa. Ia ti‘amâ outou no te tomo i roto i te hiero i teie nei. A ahu i to outou « anaana »! Te faaite papû nei au ma to’u aau atoa e, te ora nei te Atua e e haamaramarama Oia i to tatou oraraa a haafatata ai tatou i Ta’na Tamaiti Here—to tatou Faaora, o Iesu Mesia. E mai ia Moroni, te pure nei au ia « ti‘a [tatou] i ni‘a e ia anaana, ia riro to [tatou] maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa »!25 Na roro i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.