2010–2019
“‘I he ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Pē ʻo e Anga-māʻoniʻoní”
ʻEpeleli 2012


I he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Pē ʻo e Anga-māʻoniʻoní

ʻOku teuteuʻi ʻe he mātuʻa potó ʻenau fānaú ke nau feʻofoʻofani ʻiate kinautolu pē. ʻOku nau ʻoange ha faingamālie ke nau tupulaki ai ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa fakalaumālié ʻo fakaʻaongaʻi totonu ʻenau tauʻatāina ke filí.

Hili ha māhina nai ‘e taha ʻo ʻema nofo malí, naʻá ku fononga mamaʻo mo hoku uaifí ʻi he kaá. Naʻá ne fakaʻuli, ka u feinga ke u kiʻi mālōlō. Ko e ʻuhinga ʻo ʻeku pehē feingá he ko e hala lahi naʻá ma fononga aí ʻoku faʻa hulu ai ʻe he kau polisí e kau lele vavé pea naʻe faʻa lele vave hoku hoá he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻá ku pehē ange, “ʻOku fuʻu vave hoʻo lelé. Māmālie hifo.”

Naʻe pehē pē hoku uaifí, “Meʻa ē, kuo meimei taʻu ʻe 10 ʻeku fakaʻulí mo e teʻeki ai fakatonutonuʻi au ʻe ha taha tukukehe pē faiako ako fakaʻulí.” Ko ia naʻá ne tali mai, “Ko e hā hoʻo totonu ke ke fie poto mai ki heʻeku fakaʻulí?”

Ko hono moʻoní, ne u ʻohovale ʻi heʻene fehuʻí. Ko ia, ne u fai hoku lelei tahá ke fua hoku fatongia foʻoú ʻi heʻeku hoko ko ha tangata malí, “Heiʻilo—koeʻuhí ko ho husepānití au pea ʻoku ou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.”

Ngaahi tokoua, ko ha kiʻi tokoni ʻeni: kapau ʻe hoko atu ha meʻa pehē, ʻoku ʻikai ko e tali tonú ia. Pea ʻoku ou fiefia ke talaatu, naʻe ʻikai ke u toe fai e foʻi fehalaaki ko iá.

ʻOku fakamatala ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e totonu ke ngāue ʻaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻapí pe ha feituʻu pē, ʻoku fehokotaki tonu ia mo ʻetau moʻui angatonú: “ʻOku ʻikai lava ke mapuleʻi pē ngāue ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí kae ngata pē ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.”1 ʻOku hoko atu ʻo pehē ʻoku mole ʻa e mālohí ʻi he taimi ʻoku tau “fakakouna pe puleʻi pe fakamālohiʻi ʻa e loto ʻo e [niʻihi kehé], ʻi ha kihiʻi momoʻi founga taʻe-māʻoniʻoni.”2

ʻOku pehē ʻi he folofola ko ʻení kuo pau ke tau taki ʻi he “ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.” ʻOku ʻaonga ʻa e ngaahi founga ko ʻení ki he kau taki kotoa ʻi he Siasí kau ai ʻa e tamaí mo e faʻeé ʻi honau ʻapí.3 ʻOku mole leva ʻetau totonu ki he Laumālie ʻo e ʻEikí mo ha faʻahinga mafai ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fie pule ai ki ha taha kehe ʻi he founga taʻe-māʻoniʻoní.4 Te tau fakakaukau ʻoku lelei e founga ko iá ki he tokotaha ʻoku “puleʻí.” Ka ko e taimi pē ʻoku tau feinga ke fakamālohiʻi ai ha taha ke anga māʻoniʻoní ka ʻoku lava pea totonu ke ne fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí, ʻoku tau fai ia ʻi he taʻe-māʻoniʻoni. ʻI he taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau fokotuʻu ha fakangatangata maʻá ha taha kehé, ʻoku totonu ke fakahoko ia ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki pea ʻi ha founga ʻokú ne akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata.

He ʻikai ke tau fakamālohiʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa totonú. ʻOku fakamahino ʻe he folofolá ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻa e ʻEikí. ʻOku hanga ʻe he fakamālohí ʻo fakatupu ʻa e loto tāufehiʻá, ongoʻi taʻefalalaʻiá pea ongoʻi ʻe he kakaí ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fai ha meʻa. ʻOku mole ʻa e faingamālie ke akó ʻi he taimi ʻoku pehē loto hikisia ai ʻe he tokotaha fakamālohí ʻoku nau maʻu kotoa ʻa e tali tonú maʻá e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻi he folofolá “ko e anga mo e ʻulungaanga ʻo e meimei kakai kotoa pē” ke kau ʻi he pule taʻe-māʻoniʻoni ko ʻení,”5 ko ia ʻoku totonu ke tau tokanga telia naʻa ʻoku tau fai e fehalaaki ko iá. ʻE malava ke pule taʻe-māʻoniʻoni mo e houʻeiki fafiné, neongo ʻoku fakamahino mai pē ʻe he folofolá ʻoku fakatefito e palopalemá ni ki he houʻeiki tangatá.

ʻOku faʻa ō fakataha ʻa e pule taʻe-māʻoniʻoní mo e moʻui fakaangá pea mo hono taʻotaʻofi ʻo e poupoú pe ʻofá. ʻOku ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku fakamālohiʻí ‘e ʻikai pē fiemālie e takí pe mātuʻá ia pea he ʻikai pē haʻanau laka ʻanautolu ʻe tonu. Kuo pau ke ʻiloʻi ‘e he mātuʻa potó ʻa e taimi kuo mateuteu ai e fānaú ke nau kamata ngāue ʻaki ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻI he taimi ʻoku fālute ai ʻe he mātuʻá e mālohi kotoa ki hono fai ʻo ha filí ʻo nau tala ko ʻenau “totonú,” ʻoku nau mātuʻaki fakangata ai e tupulaki mo e fakalakalaka ʻenau fānaú.

ʻOku fakangatangata pē taimi ʻoku ʻi ʻapi ai ʻeta fānaú. Kapau te tau tali pē ke nau mavahe mei ʻapi kae toki ʻoange ʻa e faingamālie ke nau fili maʻanautolú, ta ʻoku fuʻu fuoloa ʻetau tatalí. He ʻikai tupukoso hake pē ʻenau poto hono fai ʻo ha fili fakapotopotó kapau naʻe teʻeki ai pē ke nau tauʻatāina ke fai ha faʻahinga fili lolotonga ʻene nofo ʻi hotau ʻapí. Ko e fānau peheé, ka ʻikai ke nau angatuʻu pe fakafepaki, he ʻikai pē ke nau toe lava kinautolu ʻo fai ha faʻahinga fili ʻiate kinautolu pē.

ʻOku teuteuʻi ʻe he mātuʻa potó ʻenau fānaú ke nau feʻofoʻofani ʻiate kinautolu pē. ʻOku nau ʻoange ha faingamālie ke nau tupulaki ai ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa fakalaumālie ʻo fakaʻaongaʻi totonu ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻIo, ʻoku ʻuhinga ʻení ʻe fai ʻe he fānaú ha fehalaaki ʻi ha taimi pea te nau ako mei ai.

Naʻe hoko ha meʻa ki homau fāmilí ne akoʻi mai ai hono tokoniʻi e fānaú ke fakatupulaki ʻenau malava ke fai ha filí. Ko homa ʻofefine ko Melé ko ha tokotaha vaʻinga soka tuʻukimuʻa ia ʻi heʻene tupu haké. Naʻe ʻi ai ha taʻu ʻe taha ne hau ai ʻenau timí, pea pau ke fai e vaʻinga ko ʻení he ʻaho Sāpaté. ʻI he aʻu ʻa Mele ko ʻeni ki he tuʻunga finemuí, kuo taʻu lahi hono akoʻi kiate ia ko e Sāpaté ko ha ʻaho ʻo e mālōlō mo e fakafoʻou fakalaumālie, kae ʻikai ko ha fakafiefia. Ka naʻá ne kei ongoʻi e teke mālohi mei heʻene kau faiakó mo e kaungā vaʻingá ke vaʻingá, peá ne loto foki ke ʻoua naʻa tō ʻene timí.

Naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā ʻoku totonu ke ne faí. Naʻe mei faingofua pē ke u fai mo hoku uaifí ha tuʻutuʻuni. Ka ne ma fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu kuo aʻu ki ha tuʻunga kuo mateuteu homa ʻofefiné ke ne haʻisia fakalaumālie pē ki heʻene ngaahi filí. Ne mau lau folofola mo ia pea fakalotolahiʻi ʻa Mele ke ne lotua mo fakakaukau ki ai.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ne fakahā mai ʻene filí. ʻE kau ki he vaʻingá ʻi he Sāpaté. Ko e hā leva ʻamaua ke fai? Hili haʻama talanoa ki ai mo maʻu ha fakapapau mei he Laumālié, ne ma tauhi ʻema palōmesí ʻo tuku ke fai ʻene fili ke vaʻingá. Hili e vaʻingá, naʻe lue māmālie mai ʻa Mele ki heʻene faʻeé. Naʻá ne pehē ange, “ʻE Fineʻeiki, meʻa taʻeoli moʻoni. ʻOku ʻikai ke u toe fie ongoʻi pehē. He ʻikai ke u toe vaʻinga he Sāpaté.” Pea naʻe ʻikai ke ne toe fai ia.

Kuo mahino ʻeni kia Mele ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo hono tauhi ʻo e Sāpaté. Kapau naʻá ma fakamālohiʻi ia ke ʻoua ʻe vaʻinga, ne ma mei toʻo ai meiate ia ha aʻusia mahuʻinga mo mālohi mei he Laumālié.

Vakai ange ki aí, ko hono akoʻi ko ia ki heʻetau fānaú ʻa e founga ke lotua mo maʻu ʻaki e tali ki heʻenau ngaahi lotú, ʻoku fie maʻu ai ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fakaʻaongaʻi totonu ʻenau tauʻatāina ke filí. Kuo pau foki ke ʻi ai ʻa e ako ki he tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá pea mo e taumuʻa ʻo e talangofuá kae pehē ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.6

ʻI hono ʻohake ko ia homa fāmilí, ne ma fakapapauʻi ai ko ʻema taumuʻa mahuʻinga tahá ke tokoniʻi ʻema fānaú ke nau fokotuʻu haʻanau founga fetuʻutaki ʻanautolu pē mo e langí. Ne ma ʻilo ʻe fie maʻu ke nau fakafalala ki he ʻEikí, kae ʻikai ko kimaua. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “ʻI he ngaahi fatongia kotoa ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻe he … fānau ʻa e tangatá, … te u fakamuʻomuʻa taha pē ʻa e fatongia ʻo e fekumi … [ki] he [ʻEiki ko hotau] ʻOtuá kae ʻoua leva kuo fakaava mai e fetuʻutaki mei he langí ki he māmaní—mei he ʻOtuá ki hotau ngaahi laumālié.”7

Kuo maʻu ʻe Mele ha tali ki heʻene lotú ʻi ha ngaahi meʻa kehe kimuʻa, pea naʻá ma falala ʻoku fakatupulaki ʻe homa ʻofefiné ʻa e fetuʻutaki ko ʻení ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne ako ha meʻa lelei mei he meʻa naʻá ne aʻusiá pea lava ke ne fai ha ngaahi fili lelei ʻi he kahaʻú. Ka ne taʻeʻoua e fetuʻutaki ko ʻeni mo e Laumālié, ʻe lava ke fakatou kumi ʻuhinga ʻa e fānaú mo e mātuʻá ʻi he ngaahi fili koví ʻo tukuakiʻi ai e tauʻatāina ke filí. Kuo talaʻofa mai e folofolá, “ko kinautolu ʻoku potó … pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó … [ʻoku ʻikai] kākaaʻi ʻa kinautolu.”8

Ko ha tafaʻaki fakamamahi mo kovi ʻe taha ʻo e pule taʻe-māʻoniʻoní ko e mole ko ia e falala ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kuó u ʻilo ha kakai ʻoku faingataʻa ke nau ongoʻi e ʻofa moʻoni ʻa ʻenau Tamai Hēvaní, ʻa ia te ne poupouʻi mo fakaʻaiʻai kinautolu ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní, koeʻuhí pē he naʻa nau pōpula ki he pule fefeka ʻa ha kau taki pe mātuʻa.

Kapau te tau tokoni ki he kakai ʻoku tau tokangaʻí ke nau fai e fetuʻutaki mahuʻinga taha mo e langí, kuo pau ke tau hoko ko e mātuʻa pe takimuʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 121. Kuo pau ke tau ngāue “kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi.”9 Naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē, “ʻI he ngaahi tokoni kotoa ʻe lava ke tau fai ki he toʻu tupú, … ko e tokoni mahuʻinga tahá ke tau tuku ke nau ongoʻi ʻetau falala ange ʻoku nau ʻi he hala totonu ki ʻapi ki he ʻOtuá pea te nau lava ʻo aʻu ki ai.”10

Tuku muʻa ke u fakaʻosi ʻaki ha fakatātā mei he hisitōlia ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻi heʻetau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke ne tataki kitautolu ʻi he Siasí mo ʻapí. Naʻe pehē ʻe Ane Tepi, ko e ʻofefine ʻo Monisoní, ʻoku aʻu pē ki he ʻahó ni ʻi he taimi ʻokú ne hū ai he matapā honau fale naʻe tupu hake aí, ʻe pehē ange ʻene tamaí, “Sio mai ko hai ʻeni. Meʻa fakafiefia moʻoni, pea meʻa ko ʻene talavou ē?” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku fakahikihikiʻi maʻu pē au ʻe heʻeku mātuʻá; neongo pe ko e hā hoku fōtungá pe ko ʻeku meʻa naʻe faí. … ʻI he taimi ʻoku ou ʻaʻahi ai ki heʻeku mātuʻá, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofaʻi, fakahikihikiʻi, mo talitali lelei au pea ʻoku ou aʻu ki ʻapi.”11

Kāinga, ko e founga ʻeni ʻa e ʻEikí. Neongo ai pē pe naʻe ngaohikovia koe ʻi he kuohilí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke haʻu kiate Ia.12 ʻOku ʻofeina ʻa e taha kotoa. ʻOku talitali lelei ʻa e taha kotoa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.