2010–2019
Ngaahi Lēsoni Makehe
ʻEpeleli 2012


Ngaahi Lēsoni Makehe

ʻOku ou ʻamanaki mo lotua te tau hokohoko atu hono fuesia fakaʻeiʻeiki ʻetau ngaahi kavengá pea tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻI he māhina ʻe 20 kuohilí, ne faitāpuekina homau fāmilí ʻaki ha kiʻi pēpē makehe.

Naʻe fāʻeleʻi homa kiʻi mokopuna tangata ko Pekisitoní ʻoku ʻikai kakato e ngaahi kolomosomi (chromosomes) hono sinó, ko ha mahaki ʻoku tofanga ai ha toko taha mei ha toko teau miliona. Naʻe kamata ha fononga faingataʻa ki homa ʻofefiné mo hono husepānití he taimi naʻe fāʻeleʻi mai ai ʻa Pekisitoní. Kuo hoko e meʻá ni ko ha sivi faingataʻa ke ako ai ha lēsoni makehe ʻoku fehokotaki mo honau kahaʻú ʻi he taʻengatá.

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ‘a ia ne toki lea kiate kitautolú, ʻo pehē:

“[ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga taʻeʻiloa ʻoku fāʻeleʻi mai ai siʻa kakai ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesino. ʻOku ʻikai faʻu lelei ha ngaahi konga ʻo e sinó. ʻIkai ke ngāue lelei e faʻunga honau sinó. Pea ʻoku moʻulaloa kotoa hotau sinó ki he mahakí mo e maté. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga fau e meʻafoaki ko e sino fakamatelié. …

“ʻOku ʻikai fie maʻu ha sino haohaoa ia kae toki aʻusia ha ikuʻanga fakalangi. Ko hono moʻoní, ko e niʻihi ʻo e ngaahi laumālie fungani tahá ʻoku nau faʻofale ʻi ha ngaahi sino vaivai. …

“ʻʻE toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga haohaoá; ʻe toe fakafoki ʻa e alangá mo e hokotanga huí fakatouʻosi ki hono tuʻunga totonú’ (ʻAlamā 11:43). Kae fakafetaʻi koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ai ke tau hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia.]”1

Kiate kimoutolu kotoa kuo mou tofanga ʻi ha ngaahi faingataʻa, puputuʻu, taʻe fiemālie pe loto mamahi ʻi hao ʻofaʻanga, ʻiloʻi ʻeni: ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e tokotaha ʻoku faingataʻaʻiá pea ʻokú Ne ʻofa foki ʻiate koe, ʻi he ʻofa taʻe fakangatangata mo tuʻuloá!

Mahalo ʻe fehuʻi ʻe ha niʻihi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia pehē aí, pe ʻoku anga fēfē hono tuku ʻe he ʻOtua Māfimafí ke hoko ʻení? Pea hoko mai ai mo e fehuʻi mahino ko ia, ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú? Ko e hā kuo pau ke tau aʻusia ai ʻa e mahamahakí mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi pe ui vave atu ai ha mēmipa mahuʻinga ʻo e fāmilí ki ʻapi pe tuku ke nau kei feʻao fuoloa ai pē mo e mamahí? Ko e hā e meʻa ʻe maʻu he loto mamahí?

Te tau lava he ngaahi momeniti pehení ʻo tafoki ki he palani lahi ʻo e fiefiá naʻe faʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe hanga ʻe he palani ko iá, ʻi hono foaki mai kiate kitautolu he maama fakalaumālié, ʻo fakatupu haʻatau kalanga fiefia.2 Ko hono ʻai mahinó, ko e moʻuí ni ko ha akoʻanga pē ia ki he hakeakiʻi taʻengatá pea ʻoku pau ke fou ia ʻi ha ngaahi sivi mo e ʻahiʻahi. Kuo hoko pehē maʻu pē ia pea ʻoku ʻikai hao ha taha mei ai.

Ko e falala ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ko e uho ia ʻo ʻetau moʻui fakamatelié. ʻI heʻetau tui kiate Iá, ʻoku tau maʻu ai ha mālohi mei he Fakalelei ʻa Kalaisí lolotonga e taimi ʻoku hulutuʻa ai e ngaahi fehuʻí kae siʻi ke maʻu ha talí.

Hili e Toetuʻu ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he ongo ʻAmeliká, naʻá Ne fakahoko mai ai e fakaafe ko ʻení:

“ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, pe pipiki, pe kilia, pe mate ha kupu ʻo honau sinó, pe tuli, pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻaloʻofa. …

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻene folofola peheé, naʻe ō mai fakataha ʻa e fuʻu kakaí kotoa pē, mo honau kakai mahakí, mo honau kakai faingataʻaʻiá, mo honau kakai ketú, mo honau kakai kuí, mo honau kakai noá, pea mo kinautolu kotoa pē naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahaki; pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ʻomi ʻa kinautolu kiate iá.”3

ʻE kāinga, ʻoku lava ke maʻu ha ivi lahi mei he fakalea ko ia “naʻe ō mai … ʻa e fuʻu kakaí”— kotoa pē. ʻOku tau fehangahangai — kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa. ʻOku ongo mai leva ʻa e kupuʻi lea: “naʻa nau puke ʻi ha faʻahinga mahaki.” ʻOku tau kau kotoa leva ki ai, ʻikai ko ia?

Taimi nounou mei hono fāʻeleʻi ʻo Pekisitoní, ne mau ʻiloʻi ʻe tāpuakiʻi kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Ne akoʻi mai ha ngaahi lēsoni makehe. ʻI heʻema hilifakinima ki ai mo ʻene tamaí ʻi heʻema fuofua faingāué, ne u fakakaukau ai ki he vahe hiva ʻo e tohi ʻa Sioné: “ko e meʻa ke fakahā ʻiate ia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá.”4

ʻOku lolotonga hāsino moʻoni pē e ngaahi ngāue ia ʻa e ʻOtuá ʻia Pekisitoni.

ʻOku mau ako ʻa e faʻa kātakí, tuí, mo e loto fakafetaʻí ʻi he mālohi fakanonga ʻo e tokoní, ngaahi houa lahi ʻo e tangí, loʻimata ʻo e fakaʻofaʻiá pea mo e ngaahi lotu mo fakahaaʻi ʻemau ʻofa ki homau ngaahi ʻofaʻangá, tautautefito kia Pekisitoni mo ʻene mātuʻá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi, ko ʻeku palesiteni fakasiteiki ʻi heʻeku kei tamasiʻí: “ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi mātuʻa ʻofa ko ia ʻoku nau fuesia lototoʻa mo ikunaʻi honau faingataʻaʻiá mo e loto mamahí koeʻuhí ko ha fānau ne fāʻeleʻi mai ʻoku faingataʻaʻia fakaʻatamai mo fakasino. ʻOku faʻa hokohoko atu e mamahi ko ʻení he ʻaho kotoa pē, taʻe ʻi ai ha fiemālie, ʻi he moʻui ʻa e mātuʻá pe fānaú. ʻOku faʻa fie maʻu ai e tokanga taupotu taha mo taʻetūkua ʻa e mātuʻá ʻi he ʻaho mo e pō. Kuo tokolahi ha ngaahi faʻē kuo felāngaaki honau umá pea uhu honau mafú he taʻu lahi ʻene feinga ke fakafiemālieʻi mo fakanonga siʻene tama faingataʻaʻiá.”5

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa Mōsaiá, kuo mau mātā e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí ki he fāmili ʻo Pekisitoni, pea ʻoku ʻatā e ʻofa ko iá ke maʻu ʻe he taha kotoa pē: “Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga ʻa ia naʻe hilifaki kia ʻAlamā mo hono kāingá; ʻio, naʻe fakamālohi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí.”6

ʻI ha pō ʻe taha hili pē hono fāʻeleʻi mai ʻo Pekisitoní, ne mau ʻi he tafaʻaki makehe ai maʻá e fānau valevale ne toki fāʻeleʻí ʻi he Falemahaki ki he Fānaú ko e Primary Children’s Medical Center ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutaá, pea mau ofo ʻi he tokanga mateaki mo taʻetūkua ne fai ʻe he kau toketaá, kau nēsí mo e kau tauhí. Ne u fehuʻi ange ki hoku ʻofefiné pe te mau totongi fēfē nai ʻeni peá u mateʻi ange pē ʻa e lahi e fakamolé. Naʻe ʻi ai ha toketā he tafaʻakí naʻá ne talamai ne fuʻu “maʻulalo” ʻaupito ia pea ʻe lahi ange e fakamole ki hono tokangaʻi ʻo Pekisitoni ʻi he fika ne u fakafuofuaʻí. Ne mau ʻilo ko e konga lahi e fakamole ki hono totongi e tauhi ʻoku fai ʻe he falemahakí ni, ʻoku fua ia ʻe he ngaahi foaki ʻofa ʻe ha niʻihi kehe honau taimí mo e paʻangá. Ne fakatupu loto fakatōkilalo ʻene ngaahi leá ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he kiʻi laumālie kei valevale ko ʻení mo e kakai tokolahi ʻoku nau siofi tokanga iá.

Ne u manatu ai ki ha potu folofola ne u maheni mo ia he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻuhinga foʻou kiate au: “Manatu ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”7

Ne u tangi heʻeku fakalaulauloto atu ki he ʻofa taʻefakangatangata ʻiate kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, peá u ako ai pē he taimi tatau ki he mahuʻinga ʻo ha laumālié, fakatuʻasino mo fakalaumālie ki he ʻOtuá.

Kuo ʻilo ʻe he fāmili ʻo Pekisitoní ʻoku ʻākilotoa kinautolu ʻe ha kau ʻāngelo taʻefaʻalaua mei he langí mo e māmaní. Kuo tolotolo fakalongolongo mai pē ha niʻihi ʻo tokoni pea nau toe foki fakalongolongo pē. Kuo omi ha niʻihi ki homau ʻapí mo e meʻakai, fai ʻemau foó, feʻaveʻaki holo e fānaú, telefoni fakalotolahi mai pea mo lotua foki ʻa Pekisitoni. Ne ako mo ha lēsoni makehe ai: Kapau te ke ʻilo ha taha ʻoku melemo, te ke fehuʻi ange nai pe ʻokú ne fie maʻu ha tokoni—pe ʻoku sai ange ke ke puna ki loto ʻo fakahaofi ia mei he vai lolotó? Ko e lea fie tokoni ko ia ʻoku faʻa taku ʻo pehē, “Toki tā ange kapau te u lava ʻo tokoní,” ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha tokoni ia.

ʻOku hokohoko atu ʻetau ako e mahuʻinga ʻo hono ʻiloʻi mo mahuʻingaʻia he moʻui ʻa e kakai ʻoku tau feohí, ʻo ʻikai ngata heʻetau ako pē ki hono mahuʻinga ke fai ha tokoní, ka ʻoku tau ako foki ai ki he fiefia taʻe-hano-tatau ʻoku maʻu mei he tokoni ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, kau ki he faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻo e tokoni ki he faingataʻaʻiá: “ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku siʻi tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau foaki ki he faingataʻaʻiá mo feinga ʻaki honau lelei tahá ke hoko ʻeni ko ha māmani lelei ange. Kuo mou fakatokangaʻi koā ʻoku malimali fiefia ange ʻa e tokotaha ko iá? ʻOku toe pau ange ʻenau laká. ʻOku nau fiefia mo fiemālie… pea he ʻikai lava ha taha ʻo fai ha tokoni taʻe te ne maʻu tonu ai ha tāpuaki fungani.”8

Neongo te tau fehangahangai mo e ʻahiʻahí, filí, loto mamahí, faingataʻá pea mo e mamahí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ka ʻe ʻi ai maʻu pē hotau Fakamoʻui tokanga mo ʻofá ke tokoni mai. Kuó Ne talaʻofa mai:

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu. …

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú; ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”9

ʻOku mau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní koeʻuhí ko homau ʻofaʻanga ko Pekisitoní. Kuo fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi ngāué ʻiate ia pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻene akoʻi kiate kimautolu e ngaahi lēsoni mahuʻinga, toputapu mo makehe ko ʻení.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha himi ʻoku ou manako ai:

[ʻOku tau kau kotoa pē kae ʻoua kuo ʻosi e taú;

Fakafiefia ē! Fakafiefia ē!

Kau tau, ʻoku ʻi ai ha kalauni kuo teu moʻomoutolu;

Te tau ikuna pea tau maʻu ia].10

ʻE kāinga, ʻoku ou ʻamanaki mo lotua te tau hokohoko atu hono fuesia fakaʻeiʻeiki ʻetau ngaahi kavengá pea tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí, ka ʻoku nau faingataʻaʻia mo siʻi fie maʻu ke poupouʻi mo fakalotolahiʻí. ʻOfa ke tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻEne ngaahi tāpuakí pea tau fakafoʻou ʻetau tauhi mateaki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo tau tokoni ki Heʻene fānaú. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.