2010–2019
Ko Hono Akoʻi ke Mahino ki Heʻetau Fānaú
ʻEpeleli 2012


Ko Hono Akoʻi ke Mahino ki Heʻetau Fānaú

ʻOku mahulu atu hono akoʻi ke mahino ki heʻetau fānaú, ʻi hono ʻoatu pē ʻo ha fakamatalá. Ko hono tokoniʻi ia ke tō kakano ki honau lotó ʻa e tokāteliné.

ʻOku fakaʻau ke ngalo e fakaikiiki ʻo ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku moʻuí ʻi he fakaʻau atu ʻa e ngaahi taʻú, ka ʻoku ou manatuʻi lelei hono fāʻeleʻi ʻo ʻema fānaú takitaha. Hangē ne toe ofi mai ʻa langí, pea kapau te u feinga, te u lava pē ke ongoʻi ʻa e ngaahi ongo tatau ʻo e ʻapasia mo e ofo ne u aʻusia ʻi hono ʻomi kiate au ʻa e valevale mahuʻinga takitaha hili honau fāʻeleʻí.

Ko ʻetau “fānaú ko e tofiʻa mei [he ʻEikí]” (Saame 127:3). ʻOkú Ne ʻafioʻi pea ʻofa ʻaki e ʻofa haohaoa ki he tokotaha kotoa (vakai, Molonai 8:17). Ko ha toki fatongia toputapu ia ʻoku tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu mātuʻá ke hoa ngāue mo Ia ʻi hono tokoniʻi ʻa ʻEne fānau filí ke nau aʻusia e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi te nau lavá.

Ko e faingamālie fakalangi ko ʻeni ke ohi hake ʻetau fānaú, ko ha fatongia kāfakafa ia ʻo kapau he ʻikai kau mai ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku fie maʻu ke ʻilo ʻe heʻetau fānaú, meʻa ʻoku fie maʻu ke nau faí, mo e meʻa ʻe fie maʻu ke nau foki ai kiate Iá. ʻOkú Ne ʻomi ki he mātuʻá ha fakahinohino mo ha tataki pau ʻo fou ʻi he folofolá, ʻEne kau palōfitá pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku fakahinohino mai ʻe he ʻEikí ʻa e mātuʻá ʻi ha fakahā fakaeonopooni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke nau akoʻi ke mahino ki heʻenau fānaú ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisí, papitaiso, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai pehē pē ʻe he ʻEikí ke “[akoʻi] ʻa e tokāteliné”; ko ʻEne fakahinohinó ke akoʻi ke “mahino ʻa e tokāteliné ki heʻetau fānaú.” (Vakai, T&F 68:25, 28; toki tānaki atu e fakamamafá.)

ʻOku tau lau ʻi he Sāmé, “Foaki mai kiate au ʻa e faʻa ʻiló, pea te u fai ki hoʻo fonó; ʻio te u tokanga ki ai ʻaki hoku lotó kotoa pē” (Saame 119:34).

ʻOku mahulu ange ʻa hono akoʻi ke mahino ki heʻetau fānaú ʻi hono ʻoatu pē ʻo ha fakamatalá. Ko hono tokoniʻi ia ʻo ʻetau fānaú ke fakatō ki honau lotó ʻa e tokāteliné ʻi ha founga te nau moʻui ʻaki pea hā ia ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ʻi heʻenau moʻuí kotoa.

Ne akoʻi ʻe Nīfai ko e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono fakahū ʻa e moʻoní “ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1). Ko hotau fatongia ko e mātuʻá ke fai ʻa ia te tau ala lavá ke fakatupu ha ʻātakai ʻe ongoʻi ai ʻe heʻetau fānaú e tākiekina ʻa e Laumālié pea tokoni ke nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau ongoʻí.

ʻOku ou manatu ai ki ha telefoni ne u maʻu mei heʻema tama fefine ko Mīselá he ngaahi taʻu kuohilí. Naʻá ne talamai ʻi he loto ʻofa, “ʻE faʻē, ne u toki aʻusia ha meʻa taʻeʻamanekina mo ʻEsilī.” Ko ʻEsilií ko ʻene tama fefine ne taʻu nima he taimi ko iá. Ne fakamatalaʻi ʻe Mīsela ko e pongipongi ko ia ne faʻa kē ai ʻa ʻEsilī mo e tamasiʻi taʻu tolu ko ʻAniteluú—ne ʻikai fie vahevahe e tahá pea tuki atu leva e tahá ia. Hili hano fakaleleiʻi kinaua, ne ʻalu ʻa Mīsela ke vakaiʻi e pēpeé.

Ne vave e lele atu ʻa ʻEsilií, ko ʻene ʻita he ʻikai vahevahe ʻa ʻAniteluú. Ne fakamanatu ange ʻe Mīsela kia ʻEsilī ʻa e tukupā naʻá na fai he efiafi fakafāmilí ke toe feangaleleiʻaki ange.

Naʻá ne ʻeke ange kia ʻEsilī pe ʻoku fie lotu ʻo kole e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, ka ne kei ʻita ʻa ʻEsilī, peá ne tali ange, “ʻIkai.” ʻI hono ʻeke ange pe ʻoku tui ʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú, ne pehē ʻe ʻEsilī heiʻilo. Ne kole ange ʻe heʻene faʻeé ke feinga, peá ne puke hono nimá ʻo na tūʻulutui.

Ne fokotuʻu ange ʻe Mīsela ke kole ʻe ʻEsilī ki he Tamai Hēvaní ke tokoni kia ʻAnitelū ke vahevahe—pea tokoni ange ke ne angalelei. Mahalo ne kiʻi tokanga ʻa ʻEsilī heʻene fakakaukau ʻe tokoni e Tamai Hēvaní ki hono kiʻi tuongaʻané ke vahevahé, ko ia ne kamata leva ke lotu, ʻo ʻuluaki kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ke vahevahe ʻe ʻAnitelū ʻene meʻá. Ne kamata tangi ʻi heʻene kole kiate Ia ke tokoni ange ke angaleleí. Ne fakaʻosi ʻe ʻEsilī ʻene lotú pea falala atu he uma ʻene faʻeé. Ne puke ia ʻe Mīsela pea fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku tangi aí. Ne talaange ʻe ʻEsilī ʻoku ʻikai ke ne ʻilo.

Ne pehē ange ʻene faʻeé, “Mahalo ʻoku ou ʻilo e ʻuhinga ʻokú ke tangi aí. ʻOkú ke ongoʻi sai ange? Ne kamokamo ʻa ʻEsilī. Ko e Laumālié ia ʻoku tokoni ke ke ongoʻi peheé. Ko e founga ia ʻoku talaatu ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe pea ʻe tokoni atu.”

Naʻá ne ʻeke ange kia ʻEsilī pe ʻoku tui ki ai, pe ʻoku tui ʻe lava e Tamai Hēvaní ʻo tokoni ange. Ne fakapetepetetangi pē ʻa ʻEsilī peá ne talaange ʻio.

ʻOku ʻi ai e taimi ko e founga mālohi taha ke akoʻi ha tokāteline ke mahino ki heʻetau fānaú, ko hono akoʻi ko ia ʻetau fānaú ʻi he tūkunga ʻoku nau lolotonga ʻi aí. Ko ha ngaahi momeniti ʻoku hoko fakafokifā pē pea ʻikai palani pea hoko pē ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī angamaheni ʻa e fāmilí. ʻOku vave ʻa ʻene hokó, ʻoku fie maʻu ai ke tau tokanga pea ʻiloʻi e momeniti akoʻí ʻi he haʻu ʻetau fānaú mo ha ngaahi fehuʻi pe meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai, ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke nau feohi lelei ai mo honau ngaahi tokouá, tuofāfiné pe kaungāmeʻá, ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ke nau mapuleʻi ʻenau ʻitá, taimi ʻoku nau fehalaaki aí, pe taimi ʻoku fie maʻu ke nau fai ai ha filí. (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí [1999], 171–73; Ngaahi Fetuʻutaki ʻi he Nofo-Malí mo e Fāmilí Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó [2000], 74.)

Kapau ʻoku tau mateuteu pea tau tuku ke taki e Laumālié he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻe akoʻi mo mahino lelei ange ia ki heʻetau fānaú.

ʻOku mahuʻinga pehē e momeniti akoʻi ʻoku maʻu heʻetau palani fakalelei ha meʻa ke fai maʻu peé, hangē ko e lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo ha ʻekitivitī fakafāmili kehe.

ʻOku lehilehiʻi lelei taha ʻa e tūkunga akoʻí mo e akó kotoa ʻi ha ʻātakai māfana mo e ʻofa ʻe lava ke ʻi ai e Laumālié.

ʻI ha māhina nai ʻe ua kimuʻa pea hoko e taʻu valu ʻene fānaú, ne tuku ai ʻe ha tamai ha taimi he uike takitaha ke teuteuʻi kinautolu ki he papitaisó. Ne pehē ʻe hono ʻofefiné, ʻi he hoko hono taimí, naʻá ne foaki ange ha tohinoa peá na tangutu hifo ʻo aleaʻi mo vahevahe ʻa e ongo naʻá na maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne tā maʻana ha ngaahi fakatātā lolotonga ʻena pōtalanoá. Naʻe ʻasi ai e maama fakalaumālié, moʻui ko ʻení, pea mo e meʻa kotoa ne fie maʻu ke ne fai ke toe foki ai ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ne akoʻi pea fakamoʻoni ki he sitepu takitaha.

ʻI he manatu ʻa e ʻōfefiné ni ki he meʻá ni kuó ne fuʻu lahí, naʻá ne pehē: “ He ʻikai teitei ngalo ʻa e ʻofa naʻá ku maʻu mei heʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene [tuku] ha taimi maʻakú. … ʻOku ou tui ko e meʻa ko ʻeni ne u aʻusiá ko ha ʻuhinga mahuʻinga ia naʻá ku maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi he taimi naʻá ku papitaiso aí.” (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻE Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 156.)

ʻOku fie maʻu ʻe he faiako ke mahinó ʻa e ngāue vilitakí pea ke fai maʻu pē. ʻOku fie maʻu ki ai e akoʻi ʻi he akonaki mo e tā sīpingá kae tautautefito ʻi hono tokoniʻi ʻetau fānaú ke moʻui ʻaki e meʻa ʻoku nau akó.

Ne akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, “Kapau ʻoku teʻeki ai ke aʻusia ʻe ha taha hono ngāueʻi ʻo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku … faingataʻa ange ia ke ne tui ki he tefitoʻi moʻoni ko iá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 144).

Naʻá ku fuofua ako ke lotu ʻi heʻeku tūʻulutui mo hoku fāmilí ʻi he lotu fakafāmilí. Ne akoʻi au ki he ngaahi lea ke fakaʻaongaʻi ʻi he lotú ʻi heʻeku fanongo ki he lotu ʻa ʻeku mātuʻá peá na tokoniʻi ke u fai ʻeku fuofua lotú. Ne u ʻilo ʻe lava ke u talanoa ki he Tamai Hēvaní ʻo kole ha tataki.

Ne fakatahatahaʻi kimautolu ʻe heʻemau mātuʻá he pongipongi kotoa he tēpile kaí kimuʻa he kai pongipongí ʻo mau tūʻulutui ʻo lotu. Ne mau lotu he houa kai kotoa. Ne mau fakaʻosi e ʻahó ʻaki ʻemau tūʻulutui fakataha he efiafi kotoa ʻi he loto falé ʻo lotu fakafāmili kimuʻa pea mohé.

Neongo ne lahi e meʻa ne ʻikai mahino kiate au ʻo kau ki he lotú ʻi heʻeku kei siʻí, ka ne hoko ia ko ha konga ne nofoʻia ʻeku moʻuí. ʻOku kei hoko atu pē ʻeku akó, pea ʻoku hoko atu pē e tupulaki ʻeku ʻilo ki he mālohi ʻo e lotú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻOku mahino kiate kitautolu kotoa ʻe makatuʻunga haʻane ʻaonga e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he anga hono akoʻí mo ʻene mahinó pea mo hono moʻui ʻaki ʻi ha founga ʻe lava ke hāsino ai hono talaʻofa ʻo e fiefiá mo e fakamoʻuí” (“Akoʻi mo e Ako ʻi he Siasí,” [fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahí, 10 Fēpueli 2007], Liahona, Sune 2007, 57).

Ko e ako ko ia ke mahino kakato ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ko ha ngāue ia ʻi he moʻuí kotoa pea ʻoku haʻu ia ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30). ʻI he ako pe ngāue ʻa e fānaú ʻo fakatatau mo e meʻa ne nau akó, ʻoku fakalahi ai ʻenau mahinó, pea iku ki he ako mo ngāue lahi ange pea ki ha mahino ʻoku lahi mo tuʻuloa angé.

ʻE lava ke tau ʻilo ʻoku kamata mahino ki heʻetau fānaú ʻa e tokāteliné ʻi he anga ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá ʻo ka ʻikai fakamanamanaʻi pe fakapaleʻi kinautolú. ʻI hono ako ʻe heʻetau fānaú ʻo mahino ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻoku nau fakafalala ai kiate kinautolu mo fakapotopoto ange. ʻOku nau tokoni ki hono veteki ʻo e ngaahi faingataʻa fakafāmilí pea tokoni lelei ki he ʻātakai hotau ʻapí pea mo e lavameʻa hotau fāmilí.

Te tau akoʻi ke mahino ki heʻetau fānaú ʻi hono fakaʻaongaʻi e faingamālie ako kotoa pē ke akoʻi, fakaafeʻi e Laumālié, tā e sīpingá, pea tokoniʻi ke nau moʻui ʻaki e meʻa ʻoku nau akó.

ʻI heʻetau vakai hifo ki ha fofonga ʻo ha kiʻi valevale, ʻoku tau manatu ai ki he hiva:

Fānau au ʻa e ʻOtuá,

Lahi ʻeku fie maʻú;

Tokoni ke u ʻiloʻi [ʻEne folofolá]

[Telia naʻa fuʻu tōmuí].

Taki au, ʻeva mo au,

Ke u ʻilo ʻa e halá.

Akoʻi au [ke u ʻilo e meʻa ke faí]

Ke nofo mo Ia ha ʻaho.

“Fānau Au ʻa e ʻOtua,” (Ngaahi Himí, fika 193; tānaki atu hono fakamamafaʻí)

Fakatauange ke tau fai ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.