2010–2019
Ke Maʻu ʻa ia Naʻe Molé
ʻEpeleli 2012


Ke Maʻu ʻa ia Naʻe Molé

ʻI hoʻo feinga ke moʻui ʻaki e ongoongolelei mo e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻe tataki koe mo ho fāmilí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE kāinga, fakatatau mo e lau ʻa e folofolá, ko e Liahoná ko ha “meʻa fuopotopoto [ia] naʻe ngaohi fakaʻofoʻofa” naʻe ʻi ai hano foʻi hui ʻe ua, pea naʻe tuhu ʻa e tahá ki he hala naʻe totonu ke fononga ai ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he maomaonganoá (1 Nīfai 16:10).

ʻOku ou tui pē kuó u ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe ʻohovale lahi ai ʻa Līhai he fuofua taimi naʻá ne mamata ai ki aí, he ʻoku ou manatuʻi ʻeku ʻohovale he fuofua taimi ne u sio tonu ai ki he GPS (Polokalama Fakaemāmani Lahi ʻokú ne Tala Hoto Tuʻuʻangá). Ne u fakakaukau ko ha meʻangāue fakaeonopooni ʻeni “naʻe ngaohi fakaʻofoʻofa.” Ka ʻoku ʻikai pē ke u faʻa tui au ki he lava ʻe he kiʻi meʻangāue siʻisiʻi ko ʻení ʻi heʻeku telefoní ʻo tala ʻa e feituʻu totonu ʻoku ou ʻi aí mo talamai e founga ke u aʻu ai ki he feituʻu ʻoku ou fie ʻalu ki aí.

ʻOku hoko ʻa e GPS ia ko ha tāpuaki kiate au mo hoku uaifi ko Pāpulaá. ʻOku ʻuhinga ia kia Papulā he ʻikai ke u toe tuʻu ʻo ʻeke holo e feituʻu ʻokú ma ō ki aí; pea kiate au, ʻoku ʻuhinga iá ʻe tonu pē ʻeku leá, “ʻOku ʻikai fie maʻu ke u toe ʻeke ki ha taha. ʻOku ou ʻilo pē feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí.”

ʻE kāinga, ʻoku tau maʻu he taimí ni ha meʻangāue ʻoku toe fakaofo ange ia ʻi he GPS lelei tahá. ʻOku tau hē kotoa pē ʻi ha taimi, pe ʻi ha tuʻunga. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau lava ʻo toe foki lelei mai ki he hala totonú, pea ko e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí te ne lava ʻo fakafoki mai kitautolu ki ʻapí.

ʻE lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e hē ko ʻení ki he sosaietí fakalūkufua pea mo e fakafoʻituituí. ʻOku tau moʻui he ʻahó ni ʻi ha kuonga kuo hē ai ha konga lahi ʻo e māmani ko ʻení mei hono halá, tautautefito ki he ngaahi ʻulungaanga mahuʻingá mo e meʻa ke fakamuʻomuʻa hotau ʻapí.

ʻI he taʻu ʻe teau kuohilí, naʻe fakafehokotaki fakahangatonu ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e fiefiá ki he fāmilí mo ne naʻinaʻi mai ke fakatefito ai ʻetau tokangá. Naʻá ne pehē: “He ʻikai lava ke ʻi ai ha fiefia moʻoni ʻe mavahe mei he ʻapí. … ʻOku ʻikai maʻu ha fiefia ia taʻe kau ai e ngāué, pea ʻoku ʻikai mo ha ngāue ʻe toe lahi ange ka ko hono liliu ʻo e ʻapí ki ha akoʻanga faka-ʻOtua, ʻa ia ʻoku tuʻuaki mo fakatolonga ai ʻa e moʻui fakafāmilí. … ʻOku fie maʻu ke fai hano fakaleleiʻi ʻo e ngaahi ʻapí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 382, 384).

Ko hotau ʻapí mo e fāmilí ʻoku fie maʻu ke liliu ʻi he maama ko ʻeni ʻoku fakautuutu ai e tokanga ki he koloá mo e meʻa fakaemāmaní. Ko ha sīpinga fakaʻohovale ʻe taha, ko e fakautuutu ko ia hono fakataʻeʻaongaʻi e malí ʻi heni he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, naʻe lipooti ai ʻe he nusipepa New York Times “kuo aʻu ki he tumutumú e tokolahi ʻo e fānau kuo fāʻeleʻi tuʻutāmakí: kuo laka hake he vaheua ʻe tahá ko e fāʻele ʻa e kakai fefine ʻAmelika ʻoku siʻi hifo he taʻu 30, ko e fāʻele tuʻutāmaki” (Jason DeParle and Sabrina Tavernise, “Unwed Mothers Now a Majority Before Age of 30,” New York Times, Feb. 18, 2012, A1).

ʻOku tau ʻilo foki ko e kakai mali ko ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku meimei vete mali ha vaheua ʻe taha ʻo kinautolu. ʻOku aʻu ki he niʻihi ʻoku kei malí, ʻoku ʻikai ke nau faʻa fakamālohia ʻenau nofo malí he ʻoku nau tuku ke fakafeʻatungiaʻi ʻenau fetuʻutaki fakafāmilí ʻe ha ngaahi meʻa kehe.

ʻOku toe fakatupu hohaʻa foki mo e fakautuutu ai pē e faikehekehe ʻo e kau tuʻumālié mei he kau masivá pea mo kinautolu ʻoku feinga ke paotoloaki e ngaahi tuʻunga moʻui mo e tukupā fakafāmilí kae pehē kiate kinautolu kuo nau liʻaki iá. ʻI heʻene tuʻu fakasitetisitiká, ko kinautolu ʻoku ʻikai ako lelei pea siʻi ange ʻenau paʻanga hū maí, meimei ko kinautolu ia he ʻikai ke nau mali mo ō ki he lotú pea meimei ke nau kau he faihiá mo fāʻele tuʻutāmaki. Pea ʻoku fakatupu hohaʻa ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi feituʻu lahi he māmaní. (Vakai, W. Bradford Wilcox mo e niʻihi kehe, “No Money, No Honey, No Church: The Deinstitutionalization of Religious Life among the White Working Class,” maʻu atu ʻi he www.virginia.edu/marriageproject/pdfs/Religion_WorkingPaper.pdf.)

ʻOku fehangahangai ia mo e fakakaukau ʻa ha tokolahi, hangē ʻoku fehokotaki e koloaʻiá mo e ako fakaʻatamaí ia ki ha tuʻunga lelei ange ʻo e fāmili tukufakaholó mo e ʻulungaanga mahuʻingá.

Ka ko e fehuʻi totonú ʻoku fekauʻaki ia mo e tupuʻangá pea mo e olá. ʻOku mālohi ange nai e ʻulungaanga mahuʻingá mo e fāmilí ʻi ha ngaahi feituʻu he sosaietí koeʻuhí ko ʻenau ako lelei ange mo tuʻumālié, pe ʻoku nau ako lelei ange mo tuʻumālié koeʻuhí ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga mo honau fāmili mālohí? ʻOku tau ʻilo ʻi he Siasi fakaemāmani lahí ni, ʻoku hoko ia koeʻuhí ko e konga ki mui e fehuʻí. ʻI he taimi ʻoku tauhi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tukupā fakafāmili mo fakalotú ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku kamata ke nau lelei fakalaumālie ange mo fakatuʻasino.

Moʻoni ko hono fakalūkufuá, ʻoku fakamālohia fakalūkufua e sosaietí ʻi he taimi ʻoku tupulaki ʻo mālohi ange ai e ngaahi fāmilí. Ko e fāmilí mo e ʻulungaanga mahuʻingá ʻa e tefitoʻi tupuʻangá. Meimei ko e toengá leva ʻa e olá. ʻI he taimi ʻoku mali ai ha ongo meʻa peá na fefakahokoʻaki ha ngaahi tukupā, ʻokú na fakatupulaki ai hona faingamālie ke na tuʻu lelei fakaʻekonōmiká. ʻI hono fāʻeleʻi mai e fānau malí pea fakatou ʻi ai e faʻeé mo e tamaí, ʻoku toe fakautuutu ange ai hona faingamālie ki he lavameʻa fakaengāué. Pea ʻi he taimi ʻoku ngāue mo vaʻinga fakataha ai e fāmilí, ʻoku tupulaki ʻa e ngaahi kaungāʻapí mo e tukui koló, lelei ange ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká pea siʻi leva ha fie maʻu ke fai ʻe he puleʻangá pea mo e fakamole ki hono tokoniʻi ʻo e masivá.

Ko e ongoongo fakamamahí leva ko hono hanga ʻe he moveuveu ʻa e fāmilí ʻo fakatupu ha ngaahi palopalema lahi he sosaietí mo e ʻekonōmiká. Ka ko e ongoongo fakafiefiá, hangē ko e tupuʻanga mo e ola kotoa pē, ʻe lava ke liliu e ngaahi palopalema ko iá ʻo kapau ʻe liliu e meʻa ʻokú ne fakatupunga kinautolú. ʻOku fakaleleiʻi ʻa e faiangahalá ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú mo e ʻulungaanga mahuʻingá. ʻE kāinga, ko e tupuʻanga mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí ko hotau fāmilí. Kapau ʻe fakatefito ʻetau tokangá ʻi he ngāué ni, te tau fakalakalaka ai ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí pea te tau hoko ko ha kakai mo ha siasi, ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha ʻamanaki leleiʻanga maʻá e kakai kotoa pē ʻo e māmaní.

Ka ʻoku ʻikai faingofua ʻeni ʻi ha māmani ʻoku havala ai e loto ʻo e tokolahi ki ha ngaahi feituʻu kehekehe pea hangē ʻoku vave fau e ngaʻunu mo liliu maʻu pē ʻa e māmaní ʻi ha tuʻunga ʻoku taʻe ʻamanekina. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fuoloa ʻene tuʻumaʻú. ʻOku liliu mo ngaʻunu ʻa e ākengá, tōʻonga moʻuí, sīpingá, totonu fakapolitikalé pea pehē foki mo e fakakaukau ki he meʻa ʻoku tonu mo halá. Hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe he palōfita ko ʻIsaiá, ʻoku tala e halá ia ko e tonu pea tala e tonú ia ko e hala (vakai, ʻĪsaia 5:20).

ʻOku toe fakautuutu ange e vanu fakalaumālié ʻi he fakaʻau ke olopoto mo kākā ange ʻa e koví mo ne tohoakiʻi e kakaí ʻo hangē ha makinito fakapoʻulí—neongo hono takiekina ʻe he ongoongolelei ʻo e moʻoní mo e māmá ʻa e kakai loto angatonu mo fakaʻeiʻeiki ʻo e māmaní, ʻoku fekumi ki he meʻa ʻoku maʻa mo leleí.

Neongo ʻoku tau tokosiʻi ka ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ni, ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ke taʻotaʻofi e vanu fakautuutu ko ʻení. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe he mālohi ʻo e tokoni ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí, ʻo fakatahaʻi mai e fānau ʻa e ʻOtuá neongo honau tuʻunga fakalaumālie pe fakaʻekonōmiká. ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻe fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tau kau atu ki hono fakamanatu e taʻu 75 ʻo e polokalama uelofeá, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi e kakaí ke nau moʻui fakafalala ange kiate kinautolu pē. Naʻe laui miliona e ngaahi houa ngāue ne foaki ʻe hotau kāingalotú he funga ʻo e māmaní.

Ko e Siasí ko ha hūfangaʻanga ia ʻi he tahi hou ko ʻení, ko ha taula ia ʻi he taimi taʻepau ko ʻeni ʻo e ʻā-vahevahé mo e feliliuakí, pea ko ha ʻamanaki leleiʻanga ia kiate kinautolu ʻoku nau fakamahuʻingaʻi mo fekumi ki he anga māʻoniʻoní. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí ni ko ha meʻangāue ke takiekina mai ʻaki ʻEne fānaú ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau omi ʻo malu ʻi Heʻene ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai ha ngataʻanga e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá pea ʻokú ne maʻu ha mālohi lahi ʻi he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí maʻá e ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. Hangē ko e lea ʻa Malakaí, ʻoku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo liliu “ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá” (Malakai 4:6).

ʻOku hoko ʻa e Siasí ko ha sīpinga ʻo e liliu lotó mo e hala ki he leleí ʻi he māmaní. ʻI hono fakahoa ki he māmaní, ʻoku siʻi ʻaupito e vete malí ʻi he kāingalotu Siasi ʻoku mali temipalé mo ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahaʻanga lotu ʻo e Sāpaté, pea toe vāofi ange e ngaahi fāmilí mo nau fetuʻutaki maʻu pē. ʻOku moʻui lelei ange hotau ngaahi fāmilí pea tau moʻui fuoloa ange ʻi ha tokolahi. ʻOku tau tokoni lahi ange ki he meʻa fakapaʻangá pea lahi ange mo ʻetau tokoni ki he faingataʻaʻiá pea meimei ke lahi ange hotau kakai ʻoku fekumi ki ha tuʻunga fakaako māʻolunga angé. ʻOku ʻikai ke u ʻoatu ʻení ke tau polepole ai, ka ke fakamoʻoniʻi ʻoku lelei ange ʻa e moʻuí (mo fakafiefia ange) ʻi heʻetau fakatafoki ʻetau tokangá ki hotau fāmilí pea ʻi hono moʻui ʻaki ʻe he ngaahi fāmilí e maama ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí.

Ko e hā leva te tau lava ʻo fai ke ʻoua naʻa tau hē aí? ʻUluakí, tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke tau fakamuʻomuʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻAi ke tukulolo mo poupou e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻi tuʻa homou ʻapí, ki he meʻa ko ia ʻoku hoko ʻi loto homou ʻapí. Manatuʻi e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií, ko e “ngāue mahuʻinga taha … te mou lava ke faí ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ngaahi ʻapí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Haloti B. Lī [2000], 134) mo Palesiteni Tēvita O. Makei “No other success can compensate for failure in the home” (maʻu mei he J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization [1924], 42; ʻi he Conference Report, Apr. 1935, 116).

Fokotuʻutuʻu hoʻo moʻui fakatāutahá ke ʻi ai hao taimi ke ke lotu mo lau folofola mo feohi ai mo e fāmilí. ʻOange ha fatongia ke fai hoʻo fānaú ʻi ʻapi ke akoʻi ai kinautolu ke nau ngāue. Akoʻi kiate kinautolu ʻe hanga ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻo maluʻi kinautolu mei he fulikivanu, angaʻuli mo e fekeʻikeʻi ʻo e ʻInitanetí, mītiá mo e keimi vitioó. He ʻikai ke nau hē pea te nau mateuteu ai ke talia ha fatongia ʻe ʻoange kiate kinautolu.

Uá, ʻoku fie maʻu ke tau ngāue ʻi he founga totonú! ʻUluaki mali pea toki maʻu fāmili. Kuo ngalo he konga lahi ʻo e māmaní ʻa e fakahokohoko totonu hono fai ʻo ha meʻá pea nau fakakaukau te nau lava ʻo liliu pe fulihi ia. ʻAi hoʻo tuí ke ne toʻo atu haʻo faʻahinga ongoʻi manavasiʻi. Falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ke ne tataki koe.

Kiate kimoutolu ko ia ʻoku teʻeki ai malí, tokanga ʻaupito ki hono kumi hao hoa taʻengatá. Kau talavou, manatuʻi e meʻa naʻe toe lea ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “ʻOku [fakahū] ʻe he taʻe malí … ki he ʻatamai taʻe aʻusia ʻa e fakakaukaú ʻo pehē [ʻoku] lelei ange ia pe fiemaʻua koeʻuhí he [ʻoku] siʻisiʻi ange ai e ngāue ke faí. … Ko e foʻui moʻoni pē ia ʻo e kau talavoú. ʻOku hanga ʻe he taʻe tokanga ki he taʻu motuʻá ʻo tohoakiʻi kinautolu mei he hala ʻo e ngāué mo e fatongiá. … ʻOku fihia leva ai honau tuofāfine he ongoongoleleí … [ʻa ia ne] nau mei mali kapau naʻe lava, pea ne nau mei tali fiefia ʻa e ngaahi fatongia ʻo e moʻui fakafāmilí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 281).

Pea kiate kimoutolu kau finemuí, ʻoku ou fie tānaki atu kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate koe ho fatongia ko ʻení. He ʻikai ha ngāue paʻanga te ne lava ʻo ʻoatu kiate koe ha fiefia lahi ange, ka ko hoʻo ʻohake ʻo ha fāmilí. Pea ʻi hoʻo aʻu mai ko ia ki hoku taʻu motuʻá, ʻe toe mahino lelei ange ʻeni kiate koe.

Tolú, husepāniti mo e uaifí, ʻoku totonu ke mo tuʻunga tatau pē ʻi hoʻomo nofo malí. Toutou lau pea ʻai ke mahino peá mo muimui ki he fanongonongo fekauʻaki mo e fāmilí. Fakaʻehiʻehi mei he pule taʻe māʻoniʻoní, ʻi ha faʻahinga founga pē. ʻOku ʻikai ha taha te ne puleʻi hano mali pe ko e fānaú; ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí kotoa pea kuó Ne foaki mai e faingamālie ke ʻi ai hatau fāmilí, ʻa ia naʻe ʻAʻana pē kimuʻá, ke tokoni ke tau hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá. ʻI heʻetau hoko ko ʻEne fānaú, ʻoku totonu ke tau ako ʻi ʻapi ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻiloʻi te tau lava ʻo kole tokoni kiate Ia. ʻE lava ke fiefia mo fepoupouaki ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻa kimoutolu ʻosi malí pe tāutahá, ʻi ha fāmili pē ʻoku mou ʻi aí.

Pea fakaʻosí, fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafāmili ʻa e Siasí. ʻI hono ʻohake ʻo e fānaú, ʻe lava ke kumi tokoni ʻa e fāmilí ki he uōtí. Poupouʻi mo ngāue fakataha mo e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú ke mou fakaʻaongaʻi kakato e ngaahi polokalama ʻa e Siasí maʻá e toʻu tupú mo e fāmilí. Manatuʻi ha taha ʻo e ngaahi akonaki poto ʻa Palesiteni Lií—ko e Siasí ko e faʻunga ia ʻe lava ke langa ai e ngaahi fāmili taʻengatá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 148).

Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga kuo mou hē fakafoʻituitui pe fakafāmili ai, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko hoʻomou fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke vahe 15 ke fakatonutonu ʻaki homou halá. ʻOku folofola heni ʻa e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e fekumi ʻa e tauhisipí ki heʻene sipi heé, mo e fekumi ʻa e fefiné ki he paʻanga molé pea mo hono talitali lelei ki ʻapi ʻo e foha maumaukoloá. Ko e hā nai ne akoʻi mai ai ʻe Sīsū e ngaahi tala fakatātā ko ʻení? Naʻá Ne finangalo ke tau ʻiloʻi he ʻikai ke tau lava ʻo hē fakaʻaufuli ʻo ʻikai ke tau toe ʻiloʻi e halá ka ʻe fakafou pē ia Heʻene Fakaleleí mo ʻEne ngaahi akonakí.

ʻI hoʻo feinga ke moʻui ʻaki e ongoongolelei mo e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻe tataki koe mo ho fāmilí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke maʻu ha GPS fakalaumālie ke ne talaatu maʻu pē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi aí mo e feituʻu ke ke ʻalu ki aí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofeina kitautolu kotoa ʻe he Huhuʻi kuo toetuʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea kuó Ne talaʻofa mai kapau te tau muimui kiate Ia, te Ne tataki kitautolu ke tau toe foki lelei ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.