2010–2019
Katak eo an Kraist
Eprōļ 2012


Katak eo an Kraist

Ilo Kabun̄ in rainin, āinwōt eo etto, kajutak katak eo an Kraist ak kajim̧we katak ko rein juon ej juon jekjek an m̧andeļo̧k eo ekwojarjar.

Kam̧oolol eo ad eļap im iakwe n̄an Sister Beck, Sister Allred, im Sister Thompson, im bo̧o̧t eo an Doulul eo an Kōrā ro.

Jaar lo jem̧aan lo̧k kōn juon eddōkļo̧k eo ekaitoktok limo an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan‐ko Āliktata. En̄in ej men eo jej karuwaineneiki kōnke, ālkin wōt aolep men, unin tōl eo an Kabun̄ in ej n̄an kwaļo̧k ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist, katak ko An, ilo aolepen laļ (lale Matu 28:19–20; D&C 112:28). Bōtaab jej aikuj in kwaļo̧k bwe ekar wōr wōt jet ro m̧aanļo̧k rej pok kōn katak ko ad im ekōjkan aer kar ejaaki. En̄in ej unin kōnono eo Ij kōņaan kōnono kake rainin.

Rilo̧mo̧o̧r eo eaar katakin katak ko An ilo io̧ļap in iien, im Rijilōk ro An raar lukkuun kakkōt n̄an kōjparok e ņae juon naan in kōnana an m̧atin m̧oņ im katakin. Leta ko ilo Kallim̧ur Ekāāl rej kwaļo̧k elōn̄ iien ko me rej kwaļo̧k bwe eļap nana ko reļap im ajedeed an bun̄ jān tōmak kar ijjino ilo tōre in kwaļo̧k naan ko an Rijilōk ro.1

Buki iiō ko me ālkin raar jinoin meramļo̧k jān iien n̄an iien innām an ļapļo̧k meram in ko̧jpeļ m̧ae, 19th būki iiō, juon ijjino in jitōbōn meram kar bar kōjepļaak tok n̄an laļ in jinoin Jepļaaaktok eo ioon laļ in, im kōn ko̧jpeļ eo an Kraist, elikieo im dedeļo̧k, kar bar pād ioon laļ in juon alen. Aiboojoj eo an rainin eaar ijjino, ilo juon joor in meram … emeram ļo̧k jān al (lale Joseph Smith―History 1:16). Anij Jemen im Nejin Jitenbōro, Jisōs Kraist, raar waļo̧k ļo̧k n̄an ļaddik eo edik Joseph Smith im jino ta eo enaaj ļap kōn m̧adenļo̧k me enaaj barāinwōt itok kōn kajoor ekwojarjar im mālim.

Ilo m̧adenļo̧k kein jej lo ta eo maron̄ in kar ņaetan unin katak eo an Kabun̄ in an Jisōs Kraist me bar kajutake ioon laļ. Jisōs make eaar kōmeļeļeik bwe katak eo ilo naan ko kar ļo̧o̧ki ilo Bok in Mormon: Bar Juon Kalim̧m̧ur kōn Jisōs Kraist:

“En̄in ej unleplep in katak eo Aō, im ej unleplep in katak eo Jema eaar letok n̄an Eō; im Ij kam̧ool kōn Jema, im Jema ej kam̧ool kōn Eō, im Jetōb Kwojarjar ej kam̧ool kōn Jema im kōn eō; im Ij kam̧ool bwe Jema ej jiron̄ armej otemjeļo̧k, ijoko jabdewōt, n̄an ukweļo̧k im tōmak ilo N̄a.

“Im eo ej tōmak ilo N̄a, im ej baptais, ejja in wōt enaaj mour; im rein rej er ro renaaj jolet aelōn̄ in Anij.

“Im eo ej jab tōmak ilo N̄a, im ej jab baptais, enaaj jako.

“ …  Im eo ej tōmak ilo N̄a ej tōmak ilo Jema barāinwōt; im n̄an e Jema Enaaj kam̧ool kōn Eō, bwe Enaaj loļo̧k e kōn kijeek im kōn Jetōb Kwojarjar. …

“Em̧ool, em̧ool, Ij ba kom̧, bwe en̄in ej unleplep in katak eo Aō, im eo ej ekkal ioon ej ekkal ioon Aō ejm̧aan, im kōjām ko an hell re ban jutak ņae er” (3 Nipai 11: 32‒35, 39).

En̄in ej ennaan eo ad, eo jej ekkal ioon Ejm̧aan, eo pedped in men otemjej ilo Kabun̄ in. Āinwōt aolep men ko rej itok jān Anij, katak in ekwojarjar, ealikar, epidodo n̄an meļeļe—men̄e juon ajri. Kōn buruwōn m̧ōņōņō, jej karuwainene aolep n̄an bōke.

Ilo Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan‐ko Āliktata, “kemij tōmak ilo aolep men ko Anij ear kwaļo̧ki m̧okta, im barāinwōt aolep men ko ej kwaļo̧ki kiiō, im kimij tōmak bwe E enaaj bar kwaļo̧k elōn̄ men ko reļļap im ļap tokjeir n̄ōn Aelōn̄ in Kin̄ eo an Anij” (Lajrak in Tōmak ko 1:9). En̄in ej meļeļe eo bwe eļap ijo jejjab jeļā, m̧ool ko im katak ko jej būki em̧ōj aer itok im naaj wōnm̧aanļo̧k wōt ilo aer itok kōn kwojarjar eo an m̧adenļo̧k. Ilo tōmak ko jet, rimeletlet ro an kabun̄ ko rej bōk āinwōt ejja mālim in kōn katakin kōn tōl in an m̧ōn jar, im katakin ko ewōr tokjāer remaron̄ in āinwōt juon jiāe in ļōmņak ko ikōtaan ikōtaer. Jet rej pedped ioon ko̧o̧njeļ ko ilo tōre ko Ioļap im tōmak ko aer. Ro jet rej likūt wāween eo eaorōk kōn ekōnono eo kōn rejtak eo an rikkatak kōn baibōl ak kōn ukook ko reppen. Jej kaorōk wāween ko rem̧m̧an rej kōm̧anm̧an ļo̧k meļeļe ko, ak ilo Kabun̄ in rainin, āinwōt tōre ko etto, ej ejaak katak ko an Kraist ak kajim̧weik oktak ko ej juon jekjek an m̧adenļo̧k eo ekwojarjar n̄an jabdewōt eo Irooj ej leļo̧k ioon mālim eo an rijilōk.2

Ilo 1954, Būreejtōn J. Reuben Clark Jr., kar juon rikakpilōklōk ilo Būreejtōnji eo Kein Kajuon, kar kōmeļeļeik ekōjkan an katak eo kar jeļā kake ilo Kabun̄ in juon eo elukkuun in aorōk eo an Būreejtōn eo an Kabun̄ in. Kōnono kōn ro uwaan Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro, eaar ba: “[Jej] aikuj in [jeļā] bwe jet iaan Rutiej ro an Kabun̄ in ewōr aer kar ijjitōn̄ kōn juon kūr eo ejeno̧ļo̧k; rej bōke juon menin letok ejeno̧ļo̧k; raar rejetak āinwōt rikanaan ro, rilolo ro, im ribōk m̧adenļo̧k ro, eo me ej leļo̧k n̄an er juon kōjeram̧m̧an ilo ekkejeļo̧k ippān katak ko aer n̄an armej. Ewōr aer maron̄, kajoor, im mālim n̄an kwaļo̧k kōļmānļo̧kjeņ eo im ankilaan Anij n̄an armej ro an, pedped wōt ioon aolep kajoor im mālim an Būreejtōn eo an Kabun̄ in. Rutiej ro jet an Kabun̄ in rejjab bōk menin letok eo ejeno̧ļo̧k an kwojarjar im mālim n̄an kwaļo̧k katak ko aer; ewōr juon tōprak eo ebwe, im tōprak eo ebwe ioon aer kajoor im mālim eo ilo katakin ejelet aolep opija ro jet im membōr ro an Kabun̄ in, bwe ejjeļo̧k iaer ej kwojarjar āinwōt juon rikanaan, rilolo, im ribōk m̧adenļo̧k. Barāinwōt, āinwōt em̧ōj an alikar, Būreejtōn eo an Kabun̄ in ewōr juon an kwojarjar ejeno̧ļo̧k ilo kautieje, bwe ej juon Rikanaan, Rilolo, im Ribōk m̧adenļo̧k n̄an aolepen Kabun̄ in.”3

Ekōjkan an Rilo̧mo̧o̧r kwaļo̧k an kilaan im katak ko n̄an rikanaan ro, rilolo ro, im ribōk m̧adenļo̧k ro? Emaron̄ kar kōjerbal juon rikwōj meļan jān lan̄ ak kōn E make. Emaron̄ kar kōnono kōn ainikien Make ak kōn ainikien Jetōb Kwojarjar, juon kōnono in Jetōb n̄an jetōb me emaron̄ kwaļo̧k ilo naan ko ak en̄jake ko me meļeļe eo ilōn̄ in naan ko (lale 1 Nipai 17:45; D&C 9:8). Emaron̄ kōnono juon ilo̧k juon n̄an rijerbal ro An ak n̄an juon ko̧o̧njeļ in rijerbal ro An (lale3 Nipai 27:1–8).

Ij kwaļo̧k ruo bwebwenato ko jān Kallim̧ur Ekāāl. Eo jinoin eaar juon m̧adenļo̧k kajju tōl n̄an jeban eo an Kabun̄ in. Tōre ko ilo bok in Jerbal, jej lo Rijilōk ro an Kraist rej kwaļo̧k ko̧jpeļ eo n̄an wōt ri Jew ro, ļoor jon̄ak eo, an (kwaļo̧k eo an Jisōs) (lale Matu 15:24), ak kiiō, ekkar n̄an iien ko an Irooj, iien eaar itok kōn juon oktak. Ilo Joppa, Piter eaar wōr juon ettōņak me kar ālij jilu alen. Eaar lo juon jāpe in menin mour ko rej wanlaļtak jān lan̄ ilo “juon ko̧o̧j eļap ar door e kōn emān jabōn ioon laļ” (Jerbal 10:11) im kar kakien n̄an “m̧ani im m̧ōn̄ā” (Jerbal 10:13). Piter eaar makoko kōnke jet iaan menin mour ko “raar jab ekkar n̄an kien Moses, im Piter eaar jab rupe kien eo ņae m̧ōn̄ā rōt in. Kōn menin, ainikien eaar ba n̄an Piter ilo ettōņak eo an, “men eo Anij ear karroik e, kwōn jab kōm̧m̧ane e m̧o” (Jerbal 10:15).

Meļeļe eo an ettōņak in eaar erom alikar ke iio eo em̧ōkaj ālkin wōt, kar jilkinļo̧k em̧m̧aan ro jet an Cornelius jān Rom n̄an etal n̄an ippān Piter kōn juon kajjitōk bwe en ilo̧k im katakin maajta eo aer. Cornelius eaar kobaik ro nukun im ro m̧ōttan, im lo aer kōttar n̄an bōk an in naan, Piter eaar ba:

“Anij eaar katakin eō bwe in jab likūt jabdewōt armej e mo̧ ak jab erreo.  …

“… E m̧ool ij kile bwe Anij e jab ļōmņak kōn okōtan armej:

“A ilo aelōn̄ otemjej eo ej mijak E, im jerbale kwōjarjar, ej kabun̄būruon” (Jerbal 10:28, 34–35;) Lale barāinwōt eoon ko 17–24).

“Ke Piter ej kōnono naan kein, Jetōb Kwōjarjar Ej bun̄ ioer otemjej rej ron̄jake naan.

“Im ro [ro raar pād ippān Piter] raar bwilōn̄ … bwe barāinwōt em̧ōj lutōk men in aorōk an Jetōb Kwōjarjar ioon ri aelōn̄ ko.

“… Im Piter ej uwaak,

“Ewi armej ej maron̄ in bōbrae dān, bwe rein ren peptaij, ro raar bōk Jetōb Kwōjarjar āinwōt kōm?” (Jerbal 10:44‒47).

Jān en̄jake in im m̧adenļo̧k in n̄an Piter, Irooj eaar kōkm̧anm̧an ļo̧k iminene eo an Kabun̄ eo im kwaļo̧k juon meļeļe eo edipieo kōn katak eo n̄an rijilōk ro An. Im bwe kwaļo̧k kōn ko̧jpeļ en kar ajedeed n̄an kobaik aolep armej.

Tok ālik ilo bok in Jerbal, jej bar lo jet men me reinļo̧k wōt bwebwenato in. Ilo tōre in ej kwaļo̧k wāween an m̧adenļo̧k jerbale menin kōn katak eo me emaron̄ itok ilo juon karōk. Juon jab errā ekar jino ke m̧wijm̧wij ar menin aikuj ium̧in kien Moses eo eaikuj kar bōk āinwōt juon kien ilo ko̧jpeļ eo im Kabun̄ eo an Kraist (lale Jerbal 15:1, 5). “Im ro rū jeļōk im elder ro rej kweilo̧kļo̧k bwe ren pepe kōn men in” (Jerbal 15:6). Reko̧o̧t eo ad kōn ko̧o̧njeļ in eaar jab dedeļo̧k, ak kar jiron̄ kōj ke ālkin … “eļap aer aitwerōk” (Acts 15:7), Piter, eo jeban Rijilōk ro, kar jutak im kwaļo̧k ta eo Jetōb Kwojarjar eaar kam̧ool ilo e. Eaar kakememej ko̧o̧njeļ eo ke ko̧jpeļ eo eaar ijjino n̄an kwaļo̧k n̄an ro ri Aelōn̄ ko ro rejjan̄in m̧wijm̧wij ilo m̧weo im̧ōn Cornelius, raar bōk Jetōb Kwojarjar āinwōt ri Jew ro raar oktak kōn aer m̧wijm̧wij. Anij, eaar ba, “jab kalijekļo̧k kōj jān er, im Ej karreoik būruweer kōn tōmak.

“Innām kiiō, etke kom̧ij kaillu Anij kōn ami likūt ine i aerān rū kaļor, men eo ro jim̧m̧ad kab kōj je jab maron̄ in kaperper kōj kake?

“A jej tōmak bwe kōn jouj an ad Irooj Jisōs Kraist, je naj mour im āinwōt er” (Jerbal 15:9‒11;). Lale barāinwōt eoon 8).

Ālkin an Paul, Barnabas, im bōlen rikōnono ro jet raar jipan̄ enaan eo an Piter, Jemes eaar kōņaan bwe ļōmņak eo en jeje n̄an Kabun̄ eo, im kounjeļ eo eaar ippān doon “būruem wōt juon” (Jerbal 15:25; lale barāinwōt eoon ko 12–23). Ilo leta eo ej kōjjeļāik jokālet eo aer, Rijilōk ro raar ba, “Bwe Jetōb Kwojarjar im kōm ar ļōmņak, em̧m̧an” (Jerbal 15:28), ak ilo bar jet naan, ļōmņak in eaar itok kōn m̧adenļo̧k eo ekwojarjar kōn Jetōb Kwojarjar.

Ejja jon̄ak in kar ļoore rainin ilo Kabun̄ eo kar jepļaaktok an Jisōs Kraist. Būreejtōn eo an Kabun̄ in emaron̄ kōnnanik ak ukōt katak ko pedped wōt ioon m̧adenļo̧k eo ilo e (lale, n̄an wanjon̄ak, D&C 138). Kōmeļeļe ko an katak ko maron̄ barāinwōt itok kōn kobain ko̧o̧njeļ eo an Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro (lale, n̄an wanjon̄ak, Official Declaration 2). Naan in kōmelet ko ilo ko̧o̧njeļ eo ekoba jon̄ak in jerbal ko an jeje ko rekwojarjar im, katak ko an ritōl ro an Kabun̄ in, im ta eo eaar kōm̧m̧an m̧okta. Ak ilo jem̧ļo̧kin, āinwōt ilo Kabun̄ eo ilo Kallim̧ur Ekāāl, kōttōpar eo ejjab pidodo errā kake ilubwiljin ro uwaan ko̧o̧njel eo ak m̧adenļo̧k jān Anij. Ej juon jerbal jim̧or kōn un im tōmak n̄an bōk ļōmņak im ankilaan Irooj.4

Ilo ejja iien in wōt eaikuj in bar kememej bwe ejjab aolep ennaan ej kōm̧m̧an jān juon ritōl an Kabun̄ in, m̧okta ak kiiō, ej aikuj katak. Ej menin meļeļe ilo Kabun̄ in bwe n̄e juon ennaan ej kōm̧m̧an jān juon ritōl ilo juon iien ekkā an kwaļo̧k kōn e make, ak lukkuun ļōmņak. Ļōmņak, ak ejjab lukkuun likieo ak tōprak eo an Kabun̄ in. Rikanaan Joseph Smith eaar katakin bwe “juon rikanaan [ej] juon rikanaan wōt n̄e e [ej] m̧akūtkūt āinwōt.”5 Būreejtōn Clark, eaar kout, kar ba:

Juon bwebwenato ekadu jema eaar jiron̄ eō ke iaar juon ļaddik. Iaar jab jeļā ta mālim eo, ak eaar kwaļo̧k meļeļe eo an. Bwebwenato eo an eaar kōn m̧ōņōņō eo kōn itok eo an ritariņae ro an Johnston, Brigham Young eaar kwaļo̧k n̄an armej ro ilo kweilo̧k eo an jibbon̄in eo kōn eļap jab pokake eo an ritariņae ro im kwaļo̧k juon un n̄an jum̧ae im bar ro̧o̧l. Ālkin kweilo̧k eo an rālepen eo Brigham Young eaar jutak im Brigham Young eaar ba eaar kōnono ilo jibbon̄in eo, ak Irooj ej tin kōnono. Innām eaar kwaļo̧k ennaan eo, ennaan eo me eaar oktak jān kōnono eo an jibon̄ōn eo . …

“… Kabun̄ in naaj jeļā kōn naan in kam̧ool eo an Jetōb Kwojarjar kar leļo̧k n̄an membōr ro men̄e em̧m̧aan ro rej kōnono kōn aer lale kōn em̧akūt eo an Jetōb Kwojarjar’; im āliktata jeļāļo̧kjeņ naaj waļo̧k.”6

Rikanaan Joseph Smith eaar kapen jerbal eo an Rilo̧mo̧o̧r io̧lepān katak ko ad ilo juon jentōj eo eaorōk. “Pedped ko raorōk tata an kabun̄ in ad rej naan in kam̧ool eo an Rijilōk ro im Rikanaan ro, kōn Jisōs Kraist, bwe eaar mej, kar kaļļib, im kar bar jerkak ilo raan eo kein kajilu, im wanlōn̄ļo̧k n̄an lan̄; im aolep men ko jet me reiokļo̧k n̄an kabun̄ in ad rej make wōt m̧ōttan.”7 Naan in kam̧ool eo an Joseph Smith kōn Jisōs bwe E ej mour, bwe [e] eaar lo e, ilo tuanbwijmaron̄ in pein Anij im ron̄ juon ainikien ej kam̧ool bwe E ej Make wōt Nejin Jemān (laleD&C 76:23; lale barāinwōt eoon 22). Ij kajjitōk ippān aolep ro rej ron̄jake ak riiti enaan in n̄an pukot kōn jar im ekkatak jeje ko rekwojarjar meejja kam̧ool eo an menin ekwojarjar, Pinmuur eo, im Jerkakpeje eo an Jisōs Kraist. Bōk katak eo An kōn ukweļo̧k, kōn peptaij, bōk mein letok eo an Jetōb Kwojarjar innām ilo aolepen mour eo am kwon ļoor kien ko im bujen ko an ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist.

Ilo an epaaktok Ijtō, Ij kwaļo̧k aō make kam̧ool bwe Jisōs ri Nazareth eaar im ej Nejin Anij, ejja Messaia eo kar kanaan kake etto. E ej RiKraist eo, eo eaar en̄taan ilo Gethsemane, kar mej ioon dābwel, kar kaļļib, im eo ilo m̧ool eaar bar jerkak ilo raan eo kein kajilu. E em̧ōj an jerkakpeje Irooj, kōn wōt jemaron̄ in aolep jerkakpeje im kōn wōt aolep renaaj maron̄ in lo̧mo̧o̧r im mour iilo aelōn̄ in kiin̄ eo An. En̄in ej ad katak, kapen aolep kallim̧ur ko an Jisōs Kraist im kwaļo̧k lo kāāl n̄an tōre in ad. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakememej ko

  1. Lale Neal A. Maxwell, “From the Beginning,” Ensign, Nob. 1993, 18–19: “James eaar kounjeļ ņae ‘tariņae ko im ire ko ippen’ Kabun̄ eo (Jemes 4:1). Paul eaaar būrom̧ōj kōn ‘jepel’ ilo Kabun̄ eo im ekōjkan ‘kidu wolf ko’ jab tūriam̧okake ‘bwijin’ (1 Kor. 11:18; Jerbal 20:29–31). Eaar jeļā kōn juon bun̄ jān tōmak enaaj itok im kar je n̄an ri Tessalonika ro bwe itok eo kein karuo an Jisōs ejamin naaj kōm̧m̧an ‘m̧okta jān raan eo, enaaj itok bun̄ eo’; eaar kōmeļeļeik bwe ‘ettino im nana ej jerbal wōt’ (2 Tess. 2:3, 7). “Epaake ļo̧k jem̧ļo̧k in, Paul eaar kile ewi lukkuun jon̄an ļap in kar wōtļok eo: ‘Er aolep me ilo Asia raar oktak ļo̧k jān n̄a’ (2  Tim. 1:15). … “Ļapļo̧k in ļōn̄ im kabun̄ n̄an ekjab kar bōkļo̧k n̄an jeļā eo an rijilōk (lale 1  Kor. 5:9; Eps. 5:3 ; Jude 1:7). John im Paul jim̧or liājļōļ kōn waļo̧k in Rijilōk waan ro (lale 2  Kor. 11:13; Rev. 2:2). Kabun̄ in eaar alikkar luko̧rko̧r e. Jet raar jab eļļo̧k wōt ak tok ālik jum̧ae. Ilo juon jekjek, Paul eaar jutak make im liājļōļ bwe ‘aolep raar ilo̧k jān eō’ (2  Tim. 4:16). Eaar barāinwōt kōraajte ro me ‘[raar] pere aolepān m̧weo’ (Titus 1:11). “Jet ritōl ro ijo jokwe ie raar jum̧ae, ke juon, eo eaar iakwe bun̄bun̄ eo an, kar kowaan n̄an bōk em̧m̧aan ro (lale3 Jn. 1:9–10). “Ej unin an Būreejtōn Brigham Young kar ba: ‘Kar ba bwe Priesthood eo kar bōk jān Kabun̄ eo, ak eaar jab eindein, Kabun̄ eaar ilo̧k jān Priesthood eo’ (in Journal of Discourses, 12:69).” Ilo tōre in iien, āinwōt an Elder Maxwell kar kwaļo̧k e, “un, tōmak an Greek imenen kake, kar kobrak, innām kar bōk jikin, pedped ioon m̧adenļo̧k, juon uwaak eo bōle m̧ōkaj jān Rikirijin ro raar kōņaan bōktok tōmak eo aer n̄an unleplep eo an m̧antin rainin. … “…  Jen [barāinwōt] ekkōl kōn tōmak ko rej waļo̧k rej kobrak meletlet em̧m̧an” (Ensign, Nob. 1993, 19–20).

  2. Rijilōk ro im rikanaan ro āinwōt Joseph Smith eaar kwaļo̧k naan ko Anij, ak ilo kakkobaba, jej tōmak bwe em̧m̧aan im kōrā im aaet ajri ro remaron̄ ekkatak jān im maron̄ tōl jen im̧we eo ekwojarjar n̄an uwaak n̄an jar im katak eo an jeje ko rekwojarjar. Āinwōt ilo raan ko etto, Rijilōk ro, membōr ro an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist rej bōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, eo ej kapidodoik juon iaļen kōnono ippān Jemedwōj Ilan̄, ak, ilo naan ko jet, m̧adenļo̧k ko ad make (laleJerbal 2:37–38). Ilo wāween in, Kabun̄ eo ej erom juon ānbwinin kalim̧m̧ur, jetōb ekekemo̧o̧j an kajjojo ro tōmak ko aer rejjab pilo ak lale—kōnanaik jen Jetōb Kwojarjar eo. Ejjab n̄an ba bwe aolep membōr ro rej kōnono kōn Kabun̄ eo ak maron̄ kōmeļeļeik katak ko an ak bwe kajjojo remaron̄ bōk tōl eo ekwojarjar ilo jerbal ippān apan̄ ko im iien ko rem̧m̧an an mour eo an.

  3. J. Reuben Clark Jr., “When Are Church Leader’ Word Entitled to Claim of Scripture?” Church News, Juļae 31, 1954, 9–10; bar lale Doctrine and Covenants 28:1–2, 6–7, 11–13.

  4. Kōppopo eo im kōrbab ko n̄an bōk kuņaad ilo ko̧o̧njeļ eo rej “erreo, … kwojarjar, im meanwōd, ettā bōro im ineem̧m̧an, …tōmak, im wānōk, im jeļāļo̧kjeņ, jatōr, tiljek, jouj im iakwe; “Kōnke kallim̧ur eo ej, eļan̄n̄e men kein rej alikkar ilo er reban naaj jerata ilo jeļāļo̧kjeņ eo an Irooj” (Doctrine and Covenants 107:30–31).

  5. Joseph Smith, in History of the Church, 5:265.

  6. J. Reuben Clark Jr., “Church Leaders’ Words,” 10. Būreejtōn Clark eaar wōnm̧aanļo̧k: Kōn bwebwenato eo jemen eaar jiron̄ e kōn Brigham Young, Būreejtōn Clark eaar je: “Ijjab jeļā eļan̄n̄e menin eaar waļo̧k, bōtaab Ij ba ej kwaļo̧k juon pedped—em̧ool Būreejtōn eo an Kabun̄ in, e make, emaron̄ jab aolep iien ‘kar em̧m̧akut kōn Jetōb Kwojarjar,’ n̄e ej ekōnono n̄an armej ro. Menin eaar waļo̧k kōn men ko an katak eo (ekka an men eo eaorōk kōn m̧wil eo) ijo ālkin an Būreejtōn ro an Kabun̄ in im armej ro er make kar en̄jake me ilo kwaļo̧k katak eo, rikōjeļļā eo eaar jab ‘em̧m̧akūt kōn Jetōb Kwojarjar.’ “Ekōjkan an naaj Kabun̄ eo jeļā n̄e em̧m̧akūt kein rōkauwōtata an em̧m̧aan ro n̄an pedped ko reļļap im katak ko tōpar menin aikuj ko an jekjek ko me rikōjeļļa ko raar ‘em̧m̧akūt kōn Jetōb Kwojarjar eo’? Kabun̄ in enaaj jeļā kōn naan in kam̧ool eo an Jetōb Kwojarjar ilo ānbwiin eo an membōr ro, eļan̄n̄e em̧m̧aan ro ilo kwaļo̧k ainikier rej ‘em̧m̧akūt kōn Jetōb Kwojarjar’ ; im ilo tōre eo ejejjet jeļāļo̧kjeņ eo enaaj kwaļo̧k” (J. Reuben Clark Jr., “Church Leaders’ Words,” 10).

  7. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 49.