2010–2019
O Le Mataupu Faavae a Keriso
Aperila 2012


O Le Mataupu Faavae a Keriso

I le Ekalesia i aso nei, e pei lava o le ekalesia anamua, o loo faamautuina le mataupu faavae a Keriso po o le faasa’oina o mea sese faalemataupu faavae, o se mataupu lea o faaaliga faalelagi.

E momoli atu le agaga faafetai tele ma alofaaga mo Sister Beck, Sister Allred, ma Sister Thompson, ma le fono faatonu a le Aualofa.

Ua tatou vaaia i se taimi e le’i mamao atu le faatupulaia o le fiafia o tagata lautele i talitonuga o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O se mea lenei tatou te talisapaia ona, mai mea uma, o lo tatou faamoemoega autu o le aoao atu lea o le talalelei a Iesu Keriso, Lana mataupu faavae, i le lalolagi atoa (tagai i le Mataio 28:19–20; MF&F 112:28). Peitai e tatau ona tatou faailoa atu sa i ai ma o loo i ai pea lava ni fenumiaiga e uiga i la tatou mataupu faavae ma le auala na faavaeina ai. O le mataupu lena ou te fia laugaina i le aso.

Na aoao mai e le Faaola Lana mataupu faavae i le taulotoaiga o taimi ma sa matua tauivi Ana Aposetolo e faasaoina mai osofaiga o tu masani ma filosofia sese. O Tusi o le Feagaiga Fou o loo faamatalaina le tele o mea na tutupu e faailoa mai ai lena liliu ese matuia ma le salalau solo lea ua leva ona amata i le taimi o galuega a Aposetolo.1

O seneturi na mulimuli mai na suluia ai e ave o le malamalama o le talalelei mai lea taimi i lea taimi seia oo i le seneturi lona 19, sa tafa ai ata o le taeao o le Toefuataiga lea na oo mai i le lalolagi ma le talalelei a Keriso, faatumulia ma atoatoa, ma ua toe i ai i le fogaeleele. Sa amata lenei aso mamalu ina ua asiasi mai le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, i “se malamalama faaniutu …e sili atu le pupula i le la” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16), i le taulealea o Iosefa Samita ma amataina se mea o le a avea ma soloaiga tele o faaaliga ia e fesootai ma le mana ma le pule faalelagi.

O nei faaaliga ua tatou iloa ai le mea e ono ta’ua o le mataupu faavae autu o le Ekalesia a Iesu Keriso ua toefaatuina i luga o le fogaeleele. Sa faamalamalamaina e Iesu lava ia lena mataupu faavae i nei upu sa tusia i le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso:

“O lau mataupu lenei, ma o le mataupu lea na tuu mai e le Tama ia te au; ma ou te molimau atu e uiga i le Tama, ma e molimau mai le Tama e uiga ia te au, ma o le Agaga Paia e molimau e uiga i le Tama ma au; ma ou te molimau atu ua poloaiina e le Tama tagata uma, i soo se mea o i ai, ia salamo ma talitonu mai ia te au.

“Ma soo se tasi e talitonu ia te au, ma papatisoina, o ia lava lea o le a faaolaina; ma o i latou ia o i latou o e o le a mautofi i le malo o le Atua.

“Ma o soo se tasi e le talitonu mai ia te au, ma lē papatisoina, o le a faasalaina.

“…  Ma o soo se tasi e talitonu mai ia te au ua talitonu foi i le Tama; ma o ia o le a molimau i ai le Tama e uiga ia te au, ona o le a asiasi mai o ia ia te ia i le afi ma le Agaga Paia. …

“E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, o lau mataupu lenei, ma o soo se tasi e atiae i luga o lenei mataupu ua atiae i luga o lau papa, ma o le a le manumalo faitotoa o seoli e faasaga ia te i latou” (3 Nifae 11:32–35, 39).

O la tatou savali lenei, o le papa lea tatou te atiae ai i luga, o le faavae o isi mea uma i le Ekalesia. E pei lava o mea uma e aumai mai le Atua, ua faapena foi le mama o lenei mataupu faavae, e manino, e faigofie ona malamalama i ai—e oo lava i se tamaitiiti. Faatasi ai ma le loto fiafia, tatou te valaaulia ai tagata uma ia mauaina.

I le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, “matou te talitonu i mea uma na faaali mai e le Atua, mea uma ua ia faaali mai nei, ma matou te talitonu foi o le a ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua i le Malo o le Atua i le lumanai” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9). O lona uiga, e ui e tele mea tatou te le o iloaina, ae o upumoni ma mataupu faavae ua tatou mauaina sa oo mai ma o le a faaauau pea ona oo mai e ala i faaaliga faalelagi. I nisi o faatuatuaga ua leva, ua finauina ai e tagata atamamai faalelotu le pule tutusa e aoao atu ai faatasi ma taitai sili faalelotu, ma e ono feteenai ai manatu i mataupu faaleaoaoga faavae i o latou lava va. O nisi e faalagolago i aufono o faalauiloaga faa-Kerisiano o Vaitausaga Ogatotonu ma a latou aoaoga. O isi latou te tuu se faamamafa tele i manatu o aposetolo anamua e atamamai i mataupu faalelotu po o le faaliliuga ma faamatalaga a le tusi paia. Tatou te faatauaina ia suesuega ia e faaleleia ai le malamalama, ae i le Ekalesia i aso nei, e pei lava o le ekalesia anamua, o loo faamautuina le mataupu faavae a Keriso po o le faasa’oina o mea sese faalemataupu faavae, o se mataupu lea o faaaliga faalelagi ia i latou ua faaee i ai e le Alii le pule faa-Aposetolo.2

I le 1954, sa faamatalaina ai e Peresitene J. Reuben Clark Jr., a o avea ai ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, le auala e faalauiloa ai mataupu faavae i le Ekalesia ma le matafaioi silisili a le Peresitene o le Ekalesia. A o talanoa ai e uiga i uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia ta’ua ai: “E tatau ona [tatou] manatuaina o nisi o le Au Pulega Aoao ua uma ona atofa atu ia i latou se valaauga faapitoa; ua latou umia se meaalofa faapitoa; ua lagolagoina i latou o perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, lea ua tuu atu ai ia i latou se faamanuiaga faapitoa faaleagaga e fesootai ma lo latou aoaoina o tagata. Ua ia i latou le aia tatau, le mana, ma le pule e tautino atu ai le mafaufau ma le finagalo o le Atua i lona nuu, e faalagolago lea i le mana ma le pule aoao o le Peresitene o le Ekalesia. O isi o le Pulega Aoao e le i tuuina atu i ai lenei faamanuiaga faapitoa faaleagaga ma le pule ia aofia ai la latou aoaoga; ua ia i latou se taunuuga faatapulaa, atoa ai ma le taunuuga faatapulaa i lo latou mana ma le pule i le aoao atu e faatatau i isi uma taitai ma tagata o le Ekalesia, aua e leai ma se tasi o i latou ua faamanuiaina faaleagaga e pei o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. Ma le isi, e pei ona faatoa faailoa atu, ua i ai i le Peresitene o le Ekalesia se isi faamanuiaga faapitoa faaleagaga i lenei tulaga, aua o ia o le Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga mo le Ekalesia atoa.”3

E faapefea ona faaali atu e le Faaola Lona finagalo ma le mataupu faavae i perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga? E mafai ona Ia faaali mai e ala i avefeau po o Ia lava. E mafai ona Ia fetalai mai i Lona lava siufofoga po o le siufofoga o le Agaga Paia—o se fesootaiga a le Agaga i le agaga lea e mafai ona faailoa i upu po o lagona lea e fesootai ai malamalamaaga ia e faigata ona faamatalaina i upu (tagai i le 1 Nifae 17:45; MF&F 9:8). E mafai ona Ia taitai o Ia lava i Ana auauna taitoatasi pe galue foi i aufono (tagai i le 3 Nifae 27:1–8).

Ou te faasino atu i ni faataitaiga se lua mai le Feagaiga Fou. O le mea muamua o se faaaliga na tuusao atu i le taitai o le Ekalesia. I le amataga lava o le tusi o Galuega, tatou te iloa ai sa na o tagata Iutaia na folafola atu i ai e Aposetolo a Keriso le savali o le talalelei, ma mulimuli ai i le mamanu o le galuega a Iesu (tagai i le Mataio 15:24), peitai i le taimi nei, e tusa ai ma le taimi a le Alii, na oo mai ai le taimi o se suiga. A o i ai Peteru i Iopa, sa fai sana miti lea sa ia vaaia ai le tele o manu eseese ua tuutuu ifo i le lalolagi mai le lagi i “se ie lautele ua noatia i ona pito e fa” (Galuega 10:11) ma sa poloaiina ina ia “fasi ma ai” (Galuega 10:13). Sa faalotolotolua ia Peteru ona o nisi o manu e “leaga” i lalo o le tulafono a Mose, ma e le’i solia lava e Peteru le poloaiga lea e faasaga i le aiina o manu faapena. E ui i lea, sa fetalai atu le siufofoga ia Peteru i lana miti, “O mea ua faamamaina e le Atua, aua e te ta’ua e sa” (Galuega 10:15).

Na manino lava le uiga o lenei miti i se taimi vave na sosoo ai, ina ua taunuu atu ni tagata na auina atu e le taitai o le toaselau a Roma, o Konelio i le fale o Peteru ma se talosaga ina ia sau e aoao lo latou matai. Sa faapotopoto e Konelio se vaega toatele o lona aiga ma uo, ma sa maua atu o loo latou faatalitali mai e talia lana savali, ma sa fai atu i ai Peteru:

“Ua faasino mai e le Atua ia te au aua ou te ta’uina atu ua sa pe leaga se tasi tagata. …

“…  E moni, ua ou iloa e le faailoga tagata le Atua:

“A e peitai o le mata’u ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua talia i latou e ia” (Galuega 10:28, 34–35; tagai foi i fuaiupu 17–24).

“Ua tautala atu Peteru i nei upu, a e afio ifo le Agaga Paia ia te i latou uma lava o e ua faalogo i le upu.

“Ona matua ofo lea o e [na faatasi ma Peteru] … ina ua liligi ifo i nuu ese le alofa o le Agaga Paia.

“…  Ona fai atu lea o Peteru,

“E mafai ea e se tasi ona vavao i le vai, ina ia le papatisoina ai i latou nei, o e ua maua le Agaga Paia pei o i tatou nei?” (Galuega 10:44–47).

E ala i lenei aafiaga ma le faaaliga na oo ia Peteru, sa fetuunai ai e le Alii le faiga masani a le Ekalesia ma faaali mai ai se malamalamaaga atoatoa o le mataupu faavae i Ona soo. Ma o lea na faalautele atu ai le talaiina o le talalelei ina ia faaaofia ai tagata uma lava.

Mulimuli ane i le tusi o Galuega, tatou te maua ai se isi foi faataitaiga fesootai, o le taimi lenei ua faaalia ai le auala e oo mai ai faaaliga i tulaga o mataupu faavae i se faatulagaga o se aufono. Sa tulai mai se fefinauaiga pe tatau ona faaauau pea le peritomeina lea sa manaomia i lalo o le tulafono a Mose e avea ma se poloaiga i le talalelei ma le Ekalesia a Keriso (tagai i le Galuega 15:1, 5). “Ona faapotopoto lea o le au aposetolo ma toeaina e filifili … lenei mea” (Galuega 15:6). O la tatou faamaumauga o lenei aufono e moni lava e le atoatoa, ae ua ta’u mai ia i tatou ina ua mavae le “tele o fefinauai” (Galuega 15:7), sa tulai Peteru o le Aposetolo sinia ma tautino atu le mea na faamautu atu e le Agaga Paia ia te ia. Sa ia faamanatu atu i le aufono e faapea ina ua amata ona talai atu le talalelei i Tagata o Nuu ese e le’i peritomeina i le fale o Konelio, sa latou mauaina le Agaga Paia e pei lava ona maua e Tagata Iutaia ua peritomeina o e na liua. O le Atua, sa ia faapea atu ai, “Ua na le faaeseeseina foi o i tatou ma i latou i lona faamamaina o latou loto i le faatuatua.

“O lenei, se a le mea tou te faaonoono atu ai i le Atua i lo outou faaee atu i ua o le au soo le amo ua le lavā tauave e o tatou tama po o i tatou nei?

“A e peitai ua tatou taofi, o le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso e faaolaina ai i tatou, faapei o i latou lava” (Galuega 15:9–11; tagai foi i le fuaiupu e 8).

Ina ua mavae ona saunoa Paulo, Panapa, atonu ma isi e lagolago le tautinoga a Peteru, sa uunaia ia Iakopo ina ia faatino loa le faaiuga e ala i se tusi i le Ekalesia, ma sa tuufaatasia le aufono i le “loto gatasi” (Galuega 15:25; tagai foi i fuaiupu 12–23). I le tusi lea na faasilasila atu ai la latou faaiuga, sa faapea mai ai le Au Aposetolo, “Aua ua lelei i le Agaga Paia ma i matou nei” (Galuega 15:28), po o se isi faaupuga, na oo mai lenei faaiuga i faaaliga faalelagi e ala mai i le Agaga Paia.

O mamanu lava ia e tasi o loo mulimulitaia i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso. Atonu e faasilasila mai pe faaliliu e le Peresitene o le Ekalesia ni aoaoga faavae e tusa ai ma faaaliga e oo atu ia te ia (tagai, mo se faataitaiga, i le, MF&F 138). O faaliliuga faaleaoaoga faavae atonu e oo mai foi e ala i le aufono tuufaatasi a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tagai, mo se faataitaiga, i le, Tautinoga Aloaia 2). O talanoaga a le aufono e tele lava ina aofia ai tusitusiga paia faavae, o aoaoga a taitai o le Ekalesia, ma faiga na fai muamua. Ae i le faaiuga, e pei ona sa i ai i le Ekalesia i le Feagaiga Fou, o le faamoemoega e le faapea ua na o se maliega i sui o le aufono ae o faaaliga mai le Atua. O se faagasologa o loo aofia uma ai le mafuaaga ma le faatuatua mo le mauaina o le mafaufau ma le finagalo o le Alii.4

I le taimi lava e tasi e tatau ona manatuaina e le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia, i le tuanai po o le taimi nei, e ao ona avea ma se mataupu faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “e na o le pau le taimi e avea ai se perofeta ma se perofeta o le taimi e faatino ai lona tulaga faaperofeta.”5 Sa matauina e Peresitene Clark, lea na sii atu i le amataga:

“O se tala faigofie sa ta’u mai e lo’u tama ia te au a o ou tamaitiiti ua faamatalaina ai lenei manatu, ou te le iloa pe o le a le pule, ae ua faailoa ai le manatu. O lana tala e faapea i le taimi o le fiafia e tusa ma le o mai o le Vaegaau a [Johnston], sa lauga atu ai Uso Polika i tagata i se sauniga o le taeao i se lauga sa faatumulia i le tetee atu i le vaegaau ua latalata mai ma folafola mai se faamoemoe e tetee atu i ai ma faafoi i latou i le mea na o mai ai. I le sauniga i le aoauli sa ia tulai ai ma faapea atu, o Polika Iaga lea sa tautala i le taeao, ae o le Alii lea o le a fetalai nei. Ona ia tuuina atu lea o se lauga, o se savali sa faafeagai ma le lauga o le taeao. …

“… O le a iloaina le Ekalesia e ala i le molimau a le Agaga Paia lea e tuuina atu i tagata e tusa lava pe o faaleoina e le usoga o latou manatu e pei ona ‘uunaia ai e le Agaga Paia’; ma mulimuli ane o lena malamalama o le a faaalia lava.”6

Na faamautu mai e le Perofeta o Iosefa Samita le matafaioi totonugalemu a le Faaola i la tatou mataupu faavae i se fuaiupu taua se tasi: “O mataupu faavae autu o la tatou tapuaiga o le molimau lea a Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, e faapea na maliu o Ia, sa tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma ua afio i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i la tatou tapuaiga ua na o ni vaega iti ia e lagolago atu i ai.”7 O le molimau a Iosefa Samita ia Iesu Keriso o loo soifua o Ia, “aua sa [ia] vaai ia te ia, i le lima taumatau lava o le Atua; ma sa [ia] faalogo i le leo o molimau mai o ia o le Toatasi na Fanaua e le Tama” (MF&F 76:23; tagai foi i le fuaiupu 22). Ou te fautua atu i tagata uma e faalogo ma faitauina lenei savali ia saili atu e ala i le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia mo lena molimau lava e tasi o le uiga paia, le Togiola, ma le Toetu o Iesu Keriso. Ia talia Lana mataupu faavae e ala i le salamo, papatisoina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma i lou olaga atoa ia e mulimuli ai i tulafono ma feagaiga o le talalelei a Iesu Keriso.

A o tulalata mai le faamanatuina o le Eseta, ou te faailoa atu la’u lava molimau o Iesu le Nasareta o le Alo o le Atua, o le Mesia lava lea na valoia mai anamua. O Ia o le Keriso, lea na puapuagatia i Ketesemane, maliu i luga o le satauro, sa tanumia, ma na toetu moni mai lava i le aso tolu. O Ia o le Alii toetu, ma e ala mai ia te Ia e toetutu ai tagata uma ma o le a mafai ona togiolaina ma faaeaina ai i latou i Lona malo faalelagi. O la tatou mataupu faavae lenei, ua faamautu uma ai molimau na muamua atu, ia Iesu Keriso ma ta’ua ai se molimau faafouina mo o tatou taimi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Neal A. Maxwell, “From the Beginning,” Ensign, Nov. 1993, 18–19: “Sa apoapoai mai Iakopo e faatatau i ‘taua ma misa o i ai’ i le Ekalesia (Iakopo 4:1). Sa “faanoanoa” Paulo i fevaevaeaiga i le Ekalesia ma le auala e le faasaoina ai e ‘luko feai’ ia ‘le lafu’ (1 Kor. 11:18; Galuega 20:29–31). Sa ia iloa o le a oo mai se liliu ese ma tusi atu ai i Tesalonia e faapea o le a le tupu lava le afio mai faalua o Iesu seia muai ona taunuu o le tetea ese’; sa toe apoapoai mai foi ‘o loo galue nei lava le mea lilo a le amioleaga’ (2 Tesa. 2:3, 7).“E latalata i le iuga, sa faailoa atu ai e Paulo le matua matuia o le pauu ese atu o tagata sa i ai: ‘O i latou uma o i Asia ua lafoai ia te au’ (2 Tim. 1:15). …“O le salalau o le faitaaga ma le ifo i tupua na oo mai ai se lapataiga faaaposetolo (tagai i le 1 Kor. 5:9; Efe. 5:3; Iuta 1:7). Sa faanoanoa uma ia Ioane ma Paulo i le tulai mai o Aposetolo pepelo (tagai i le 2 Kor. 11:13; Faaaliga 2:2). Na manino lava le faavaivaia o le Ekalesia. O nisi sa le gata ina pauu ese atu ae sa tetee foi ma le iloa. I se tasi tulaga, sa tulai ai Paulo ma le faanoanoa ma tagi atu ‘ua lafoai mai o tagata uma lava ia te au’ (2 Tim. 4:16). Sa ia tausalaina foi i latou na ‘faaliliu ese i nisi aiga atoa’ (Tito 1:11).“O nisi taitai i le lotoifale e tetee, ma pe a fiasili o ia i lona mamalu, o le a musu o ia e talia le usoga (tagai i le 3 Ioane 1:9–10).“E leitioa a matau e Polika Iaga e faapea: ‘Sa faapea mai na aveesea le Perisitua mai le Ekalesia, ae e leai, o le Ekalesia na alu ese mai le Perisitua’ (i le Journal of Discourses, 12:69).”I le aluga o taimi, e pei ona faailoa mai e Elder Maxwell, “o le mafuaaga, o tu masani o filosofia faa-Eleni, sa puleaina [talitonuga uma], ona suitulaga ai lea, o le faalagolagoga i faaaliga, o se taunuuga e masalo e faavavevave e tagata Kerisiano ua faamoemoe lelei i ai ma le manao e aumai o latou talitonuga i le ala tonu o le aganuu faaonapo nei. …“… E ao [foi] ia i tatou ona faaeteete i le taliaina o filisofia ua faaali mai i le poto e masani ai” (Ensign, Nov. 1993, 19–20).

  2. E tautino mai e aposetolo ma perofeta e pei o Iosefa Samita le afioga a le Atua, ae i se faaopoopoga, tatou te talitonu i se tulaga aoao e mafai ona aoao mai e alii ma tamaitai e oo lava i tamaiti ma taialaina e musumusuga faalelagi mai tali i tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia. E pei foi ona i ai i aso o Aposetolo anamua, e tuuina atu i tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso le meaalofa o le Agaga Paia, lea e faafaigofieina ai fesootaiga ma lo latou Tama Faalelagi pe, i se isi faaupuga, o faaaliga patino (tagai i le Galuega 2:37–38). I lenei ala, e avea ai le Ekalesia ma vaega o tagata taitoatasi e tuuto atu ma matutua faaleagaga o e e le faatuatua tauaso ae faatuatua ona ua vaai ma talitonu—sa faailoa i ai ma faamautuina e le Agaga Paia. E le o faapea atu la o tagata uma e mafai ona tautala mo le Ekalesia pe mafai ona faamalamalamaina ona mataupu faavae ae ia maua uma e tagata taitoatasi se taitaiga faalelagi e taulimaina ai luitau ma avanoa o lona olaga.

  3. J. Reuben Clark Jr., “When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, July 31, 1954, 9–10; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–2, 6–7, 11–13.

  4. O sauniuniga ma agavaa manaomia mo tagata e auai i aufono o le “amiotonu atoa, … paia, ma le maualalo o le loto, agamalu ma le tali-tiga, … faatuatua, ma le amiomama, ma le poto, faautauta, onosai, amioatua, agalelei faaleuso ma le alofa mama;“Aua o le folafolaga e faapea, afai e faateleina ia mea ia te i latou o le a lē aunoa i latou ona fua tele mai i le malamalama o le Alii” (Mataupu Faave ma Feagaiga 107:30–31).

  5. Iosefa Samita, i le History of the Church, 5:265.

  6. J. Reuben Clark Jr., “Church Leaders’ Words,” 10. O le tala na faamatala e lona tama ia te ia e uiga ia Polika Iaga, sa mulimuli ane tusia e Peresitene Clark:“Ou te leiloa pe sa tupu lenei mea, ae ou te faia atu o loo faaali ai se mataupu faavae—e oo ma le i le Peresitene o le Ekalesia, lava iai, atonu e le ‘uunaia e le Agaga Paia,’ pe a ia lauga atu i tagata. E tupu lenei mea i mataupu e faatatau i mataupu faavae (e masani lava ona o se uiga sili o le taumatemate) lea e lagona ai e Peresitene tuusaafolo o le Ekalesia ma tagata lava ia pe a tautino atu le mataupu faavae, o le tagata o loo fofogaina atua le mataupu faavae ‘e le o uunaia e le Agaga Paia.’“E faapefea la ona iloa e le Ekalesia le taimi e oo ai le malaga faagaeetia a le usoga i nei mataupu faavae ma aoaoga faavae sili ona maaleale ma fitoitonu ma mea e manaomia o tulafono lea ua ‘uunaia ai e le Agaga Paia’ le tagata o loo lauga atu? O le a iloa e le Ekalesia e ala i le molimau a le Agaga Paia i le tino o tagata o le au paia, pe ua ‘uunaia e le Agaga Paia’ le usoga o loo faaalia o latou manatu; ma e oo mai lava le taimi o le a faaalia mai ai lena malamalama” (J. Reuben Clark Jr., “Church Leaders’ Words,” 10).

  7. Aoaoga a Peresitene o le Eaklesia: Iosefa Samita (2007), 49.