2010–2019
Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé
ʻEpeleli 2012


Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé

Kātaki ʻo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakahā atu he taimí ni, he momeniti ko ʻení, ʻoku totonu ke ke tali ʻa e meʻaʻofa ko e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he ngaahi uiuiʻi mo e tukuange ne toki fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, tuku muʻa ke u fakafofongaʻi kitautolu kotoa ʻi hono talaaatu te tau manatua mo ʻofeina maʻu pē ʻa kinautolu kuo ngāue faivelengá, ʻo hangē ko ʻetau ʻofa mo talitali lelei ʻa kinautolu kuo ui mai ki he lakangá. ʻOku mau fakamālō loto houngaʻia atu kiate kimoutolu kotoa.

ʻOku ou fie lea ʻo kau ki he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ne ʻalu atu ai ha ʻeiki ʻo e ngoué he “hengihengí pē, ke unga ʻa e kau ngāué.” Hili ʻene fakangāueʻi e kulupu ʻuluakí ʻi he taimi 6:00 pongipongí, naʻá ne toe foki ʻi he 9:00 pongipongí, mo e 12:00 hoʻataá, pea mo e 3:00 efiafí ke toe ʻomi ha kau ngāue he naʻe fie maʻu fakavavevave ki he ututaʻú. ʻOku pehē ʻe he folofolá, naʻe toe foki fakaʻosi, fakafuofua ki hono “hongofulu mā taha ʻo e feituʻu-laʻaá (fakafuofua ki he 5:00 efiafí nai), ʻo ne fakangāueʻi ai e kulupu fakaʻosí. Hili mei ai ha houa ʻe taha, naʻe fakataha kotoa mai e kau ngāué ke maʻu ʻenau vahe ki he ʻaho ko iá. Ne fakaʻohovale hono maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e vahe tatau neongo e ngaahi houa kehekehe ne nau ngāueʻí. Naʻe ʻita leva e niʻihi ne ʻuluaki fakangāueʻí ʻo pehē, “Ko e [houa] pē taha kuo ngāue ai e kau muimui maí ni, pea kuó ke fakatatau ʻa kinautolu kiate kimautolu kuo [mau] kātekina ʻa e ngāue ʻo e ʻahó mo hono pupuhá.”1 ʻI hoʻo lau e talanoa fakatātaá ni, mahalo naʻá ke ongoʻi tatau pē mo e kau ngāué ni ʻo hangē naʻe fai ha filifilimānako hení. Tuku muʻa ke u lave nounou atu ki ai.

ʻUluakí, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha taha ia heni ne fai ki ai ha anga taʻetotonu. Naʻe loto fiemālie ʻa e fuofua kau ngāué ki he vahe kakato ʻo e ʻahó pea naʻa nau maʻu ia. ʻIkai ngata aí, ʻoku ou fakakaukau atu mahalo ne nau houngaʻia foki ke maʻu haʻanau ngāue. ʻI he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, naʻe ʻikai ha toe meʻa ke fai ʻe he tangata angamahení ke tauhi ʻaki hono fāmilí ka ko e meʻa pē ko ia naʻá ne ngāueʻi he ʻaho ko iá. Kapau naʻe ʻikai ke ke ngāue, ngoue, toutai pe fakamāketi, mahalo he ʻikai ke ke kai. Koeʻuhí ne tokolahi ange e kau ngāué ia ʻi he ngāue ne ʻataá, ko ia naʻe monūʻia e kau tangata ko ʻeni ne muʻaki filí ʻo laka ange ʻi he toenga ʻo e kau ngāue he pongipongi ko iá.

Ko e moʻoni kapau ʻoku fai ha fakaʻofaʻia, ʻoku totonu ke tō ia ki he kakai naʻe ʻikai fili kinautolú he naʻe ʻi ai foki siʻonau fāmili ke fafanga mo fakavala. Ka naʻe ʻikai pē teitei lau ʻe ha niʻihi ia ne nau monūʻia. Ko e ʻaʻahi kotoa pē ne fai ʻe he tauhi ngoué he ʻaho ko iá, ne nau mamata maʻu pē ki hono fili mai ʻo ha niʻihi kehe.

Ka ʻi he ʻosi ʻa e ʻahó, ne toe ʻalu e ʻeiki ia ʻo e falé ko hono tuʻo nimá, ʻo ʻomai ha niʻihi he feituʻulaʻā hono hongofulu mā tahá! Ne hanga ʻe he kau ngāue fakamuimui mo lotosiʻi taha ko ʻení, ʻo tali e ngāué taʻe te nau ʻilo pe ko e hā ʻa e vahé, ka ko e meʻa pē ne nau ongoná ʻe totongi totonu kinautolu he naʻa nau ʻilo ʻe lelei ange ha faʻahinga totongi ia ʻi he halaʻataá, he ko e tuʻunga pē ia ne nau lolotonga ʻi aí. Ko ia ʻi heʻenau fakataha mai ke maʻu ʻenau totongí, naʻa nau ʻohovale ʻi heʻenau vahe tatau pē mo e niʻihi kehé! Huanoa foki haʻanau ofo mo loto houngaʻia moʻoniē! Mahalo ko e talu ʻenau ngāue ko ʻenau toki mamata ē ha faʻahinga manavaʻofa pehē.

Ko e mahino ia kuo pau ke tau vakaiʻi ʻaki e hanu ʻa e fuofua kau ngāué. Hangē ko hono fakahā ange ʻe he ʻeiki ʻo e falé ʻi he talanoa fakatātaá (te u kiʻi fakaleaʻi atu pē): “ʻE hoku kaungāmeʻa, ʻoku ʻikai ke u anga taʻetotonu kiate kimoutolu. Naʻa mou loto fiemālie ki he vahe ʻo e ʻahó, ko ha vahe lelei. Naʻa mou fiefia ke maʻu haʻamou ngāue pea ʻoku ou fiefia ʻaupito he anga hoʻomou ngāué. Kuo kakato pē hoʻomou vahé. Toʻo hoʻomou vahé pea mou fiefia he tāpuakí. Ko e meʻa ki he niʻihi kehé, ko e meʻa tauʻatāina pē ia ʻaʻaku he ko ʻeku paʻanga.” Pea hoko mai leva e fehuʻi ongo ko ʻení ki ha taha pē ne fie maʻu ke fanongo ki ai he taimi ko iá pe ko e taimí ni: “Ko e hā ʻokú ke lotokovi ai koeʻuhí ko ʻeku fili ke u angaʻofá?

ʻE kāinga, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi heʻetau moʻuí ʻe maʻu ai ʻe ha taha ha tāpuaki taʻeʻamanekina pe fakalāngilangi makehe. Tuku muʻa ke u kole atu ke ʻoua naʻa tau loto mamahi—pea ʻoua muʻa naʻa tau loto meheka—he taimi ʻoku hoko mai ai ha meʻa lelei ki ha taha. ʻOku ʻikai holo hotau mahuʻingá he taimi ʻoku tāpuekina lahi ange ai ha tahá. ʻOku ʻikai ke tau feʻauhi mo e niʻihi kehé pe ko hai ʻe tuʻumālie tahá pe talēnitiʻia tahá pe monūʻia tahá. Ko e lova ʻoku tau lolotonga kau moʻoni ki aí, ʻa e lova ko ia mo e angahalá, pea ko e moʻoni ʻoku kau e meheká he meʻa ʻoku lahi taha ʻene hoko he māmaní.

ʻIkai ngata aí, ko e meheká ko ha fehalaaki ʻoku toutou fai maʻu pē. ʻOku mahino ʻoku tau kiʻi mamahi he taimi ʻoku hoko mai ai ha faingataʻa kiate kitautolú, ka ʻoku fie maʻu foki ʻe he meheká ia ke tau mamahi ʻi he hoko ha meʻa lelei ki he tokotaha kotoa pē ʻoku tau ʻiloʻí! ʻOku ʻikai ko ha kahaʻu lelei ia—ke tau loto mamahi he taimi kotoa pē ʻoku fiefia ai ha taha ʻoku tau feohí! ʻE toe ngalivale ange haʻane aʻu mai ki he ikuʻangá kuo tau toki ʻilo ai naʻe fakatou angatonu mo ʻaloʻofa pē ʻa e ʻOtuá ia ʻo Ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻe kau mo Iá “ʻene meʻa kotoa pē,”2 ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá. Ko ia ko e lēsoni ʻuluaki ke tau ako mei he ngoue vaine ʻa e ʻEikí: ʻoku ʻikai hikiʻi hake ho tuʻungá ʻoʻou ʻe he mānumanú, fakamāhuʻí pe hanga ʻe hoʻo feinga ke mamahi pe tukuhifo e niʻihi kehé, ʻo fakaleleiʻi ange ai ho ongoongó. Ko ia, angaʻofa pea fakafetaʻi ʻoku angaʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko ha tōʻonga moʻui fakafiefia ia.

Ko e fakakaukau hono ua ʻoku ou fie toʻo mei he talanoa fakatātā ko ʻení, ko e fehalaaki fakamamahi ko ia ʻe ala fai ʻe ha niʻihi ke ʻoua te nau maʻu ai ʻenau vahé ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, koeʻuhí pē he ne nau femoʻuekina kinautolu he kamataʻangá ʻi ha meʻa ne nau taku ko ha palopalema. ʻOku ʻikai talamai ia heni pe naʻe tolongi ʻe ha taha ʻene vahé ʻaki e ʻeiki ʻo e falé kae ʻalu taʻe vahe ia, ka ʻoku ou tui pē mahalo naʻe pehē.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai mahuʻinga e meʻa ia naʻe hoko he talanoá ni ʻi he taimi 9:00 pongipongí pe hoʻataá pe ko e 3:00 efiafí, ʻi hono fakahoa atu ki he totongi lahi ʻoku maʻu he fakaʻosinga ʻo e ʻahó. Ko e sīpinga leva ki hono fakatupulaki ʻo e tuí ko e ʻoua ʻe foʻi, ngāue mālohi pea ʻai ke lava lelei e ngāué pea ʻoua ʻe tuku ke hanga ʻe he loto hohaʻá—pe ʻoku moʻoni pe ʻikai—ʻo toʻo atu e mahuʻinga ʻo e pale aofangatukú. ʻOua te ke moʻunofoa ʻi he ngaahi palopalema pe loto mamahi ʻo e kuohilí—ʻoku fekauʻaki mo koé pe ko ho kaungāʻapí pe ko e Siasi moʻoni mo moʻui ko ʻení. Ko e fakaʻeiʻeiki ko ia ʻo hoʻo moʻuí, mo e moʻui ʻa ho kaungāʻapí pea mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe fakahaaʻi ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻo tatau ai pē kapau naʻe ʻikai tomuʻa fakatokangaʻi ia ʻe he tokotaha kotoa he kamataʻangá. Ko ia, ʻoua te ke hohaʻa koeʻuhí ko ha meʻa naʻe hoko ʻi he 9:00 pongipongí, he taimi ʻoku feinga ai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ke totongi koe ʻi he 6:00 efiafí—neongo pe ko e hā pē hoʻomo alea ngāue naʻe fai lolotonga e ʻahó.

ʻOku tau fakamoleki ha ivi mahuʻinga fakaeloto mo fakalaumālie he vilitaʻeʻunua ʻi ha meʻa ne ʻikai ke tau fiemālie ai ʻi ha taimi kimuʻa pe ko ha meʻa naʻe lea ʻaki pe fakahoko hotau hoá he taʻu ʻe 20 kuohilí ka ʻoku tau fakapapauʻi te tau toutou taʻaki hake pe fakamāuʻi ʻaki ia he taʻu ʻe 20 ka hokó, pe ko ha meʻa naʻe hoko he hisitōlia ʻo e Siasí ne fakamoʻoniʻi ai ʻe kei fefaʻuhi pē ʻa e kakaí ke fakahoko e meʻa ʻoku ʻamanaki mai e ʻOtuá meiate kinautolú. Neongo naʻe ʻikai ke ke kamataʻi ha taha ʻo e loto mamahí pe taʻefiemālié, ka te ke lava ʻo fakangata ia. Pea ʻoku ʻi ai ha pale maʻongoʻonga ʻi hoʻo tokoni ko iá he taimi ʻe ʻafio fakamamaʻu ai e ʻEiki ʻo e ngoue vainé ki ho fofongá pea totongi kakato atu e meʻa kotoa pē he fakaʻosinga ʻetau moʻui he māmaní.

Pea ʻoku ou aʻu mai ai ki he fakakaukau fika tolu mo fakaʻosí. Ko e talanoa fakatātā ko ʻení—hangē ko e tala fakatātā kotoa pē—ʻoku ʻikai fekauʻaki moʻoni ia mo e kau ngāué pe ko e vahé, ʻo tatau pē mo e tala fakatātā fekauʻaki mo e fanga sipí mo e kosí. Ko ha talanoa ʻeni ʻoku fekauʻaki mo e angalelei ʻa e ʻOtuá, ʻEne kātakí mo ʻEne fakamolemolé pea mo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ha talanoa ia fekauʻaki mo e foaki ʻofá pea mo e manavaʻofá. Ko ha talanoa ia fekauʻaki mo e ʻaloʻofá. ʻOkú ne fakamamafaʻi ʻe ia ʻa e fakakaukau ne u fanongo ai he taʻu lahi kuohilí ʻo pehē ko e meʻa ʻoku hōifua taha ai e ʻOtuá Heʻene hoko ko e ʻOtuá, ko e fiefia ko ia ʻoku maʻu Heʻene mohu ʻaloʻofá, tautautefito kiate kinautolu ne ʻikai ke nau ʻamanaki ki aí mo nau faʻa ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke nau maʻu iá.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko hai he haʻofanga tokolahi ko ʻení ʻe fie maʻu ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e faʻa fakamolemolé ʻoku ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení, ka neongo pe ko e hā ʻene ngali tōmui kiate koé, neongo pe ko e hā e ngaahi faingamālie kuo ngali mole meiate koé pe ko e lahi e ngaahi fehalaaki kuó ke faí pe talēniti ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke maʻú pe ko hoʻo pehē neongo ʻene mamaʻo hoʻo fonongá mei ʻapi mo e fāmilí mo e ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu, kuo teʻeki ai ke ke aʻu koe ki ha tuʻunga he ʻikai taʻe lava ke aʻu atu ki ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai malava ke taʻe aʻu atu kiate koe e maama taʻe ngata ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.

Tatau ai pē pe ʻoku tau tui tatau pe ʻikai pe naʻa tau kau fakataha peá ke mavahe atu, kuo teʻeki ai ha meʻa ia kuó ke fai he ʻikai lava ke fakaleleiʻi. ʻOku ʻikai ha palopalema ia te ke taʻe lava ʻo ikunaʻi. ʻOku ʻikai ha fakaʻānaua ia ʻe taʻe lava ke fakahoko he fakalau atu e taimí. Neongo kapau ʻokú ke ongoʻi ko e tokotaha ngāue naʻe hē pe fakaʻosi koe ʻo e feituʻulaʻā hono hongofulu mā tahá, ʻoku kei taʻalo mai pē ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé. “Haʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá,”3 ʻo fakatōmapeʻe ʻi he vaʻe ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. Haʻu ʻo keinanga “taʻe ha paʻanga pea taʻe ha totongi”4 ʻi he tēpile mahu ʻa e ʻEikí.

ʻOku tautefito ʻeku fakatangí ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi tamaí, ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí pe teu maʻu lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e lea ʻa Līhaí, “ʻĀ hake! pea tutuʻu hake mei he efú … pea ʻai ke ngali tangata.”5 ʻOku ʻikai hoko maʻu pē, ka ʻoku ʻi ai ha kakai tangata ʻoku nau faʻa fili ke ʻoua te nau tali e ui ko ia ke nau omi ʻo “kau he ngāué.”6 Hangē ʻoku faʻa loto vēkeveke ange pē ʻa e houʻeiki fafiné ia mo e fānaú. Kau tangata, kuo taimi ke mou tuʻu hake. Fai ia koeʻuhí ko koe. Fai ia koeʻuhí ko e niʻihi ʻoku nau ʻofeina mo lotua koé. Fai ia koeʻuhí ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he naʻá Ne fai ha feilaulau kāfakafa maʻá e kahaʻu ʻokú Ne finangalo ke ke maʻú.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻa kimoutolu ko ia kuo taʻu lahi hono faitāpuekina ʻe he ongoongoleleí koeʻuhí naʻa mou monūʻia ke tali kei pongipongia iá, ʻa kimoutolu ko ia ne toki omi ki he ongoongoleleí ʻi ha taimi kimui ange pea kiate kimoutolu ko ia—siasi mo e teʻeki ke siasi—ʻoku kei fakatoupīkoí, ki he tokotaha kotoa pē, ʻoku ou fakamoʻoni atu ki he mālohi fakafoʻou ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e mana ʻo ʻEne ʻaloʻofá. Ko e meʻa pē ʻokú Ne tokanga ki aí, ko e tui ko ia ʻokú ke maʻú, kae ʻikai ko e taimi naʻá ke maʻu aí.

Ko ia kapau kuó ke fai ha ngaahi fuakava, tauhi ia. Kapau kuo teʻeki ai, fai leva ia. Kapau kuó ke fai ia ka kuó ke maumauʻi ia, fakatomala pea fakaleleiʻi leva ia. ʻOku ʻikai ʻaupito tōmui ia he taimi ʻoku kei pehē ai ʻe he ʻEiki ʻo e ngoue vainé ʻoku kei taimi peé. Kātaki ʻo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakahā atu he taimí ni, he momeniti ko ʻení, ʻoku totonu ke ke tali ʻa e meʻaʻofa ko e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea fiefia he ngāue Maʻaná. ʻOua ʻe fakatoloi. ʻOku mei ʻosi e ʻahó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.