2010–2019
‘Oku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá
ʻEpeleli 2012


‘Oku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá

ʻI he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ʻo “feangaleleiʻaki, manavaʻofa mo faʻa fakamolemole.”

Siʻoku kainga, ne ʻikai fuoloa ʻeku maʻu ha tohi mei ha faʻē loto hohaʻa naʻá ne siʻi kole mai ke u lea he konifelenisi lahí ʻi ha tefito ʻe tautefito ʻene ʻaongá kiate ia mo ʻene fānaú. Kuo hoko ha tō-kehekehe ʻi honau vaá pea kuo ʻikai ke nau toe feleaʻaki. Naʻe loto mamahi ʻa e faʻeé. ʻI heʻene tohí, naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe tokoni haʻaku lea he konifelenisi lahí ʻi he tefito ko ʻení ke fakaleleiʻi hono vā mo ʻene fānaú pea ʻe lelei e meʻa kotoa pē.

Naʻe hoko e tautapa loto fakamātoato ʻa e faʻē ko ʻení ko ha taha ʻo e ngaahi ueʻi ne u maʻu ʻi he ngaahi māhina kuohilí ʻoku totonu ke u lea ʻi ha tefito ʻoku ʻalu ke lahi ange ʻene hokó—ʻo ʻikai ki he faʻē loto hohaʻá pē, ka ki ha tokolahi ʻi he Siasí pea mo e māmaní foki.

ʻOku ou mālieʻia ʻi he tui ʻa e faʻē ʻofa ko ʻení ʻe lava ke tokoni ha lea he konifelenisi lahí ke fakaleleiʻi hono vā mo ʻene fānaú. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai fai ʻene falalá ki he tuʻunga lavameʻa ʻa e kau leá, ka ʻi he “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá,” ʻa ia ʻoku “lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi ha … toe meʻa kehe.”1 Siʻi tuofefine ʻofeina, ʻoku ou lotua ʻe ueʻi ʻe he Laumālié ʻa e loto hoʻo fānaú.

ʻI he Taimi ʻOku Vā-kovi Aí

Ko e vā kovi mo maumaú ko ha meʻa motuʻa pē ia kuo fuoloa ʻene hokó. Ko Kēini he kuonga muʻá ʻa e fuofua tokotaha naʻá ne tuku ke hū e ongoʻi loto kovi mo tāufehiʻá ʻo uesia hono lotó. Naʻá ne fakatōkakano ʻi hono lotó ʻa e meheká mo e taufehiʻá pea naʻá ne tuku ke aʻu e ngaahi ongo ko ʻení ʻo poloʻuto ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne fai ha meʻa taʻeʻamanekina—naʻá ne fakapoongi hono tokouá peá ne hoko ai ko e tamai ʻo e ngaahi loi ʻa Sētané.2

Talu mei he ngaahi ʻaho ko ia ʻi he kamataʻangá, mo e iku e laumālie meheká mo e tāufehiʻá ki he ngaahi talanoa fakamamahi taha ʻi he hisitōliá. Naʻá ne fakatupu e fehiʻa ʻa Saula ʻia Tēvitá, ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé ʻi honau tehina ko Siosefá, ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻia Nīfaí pea mo ʻAmalekaia ʻia Molonai.

ʻOku ou tui kuo uesia e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní, ʻe he laumālie fakaʻauha ʻo e fakakikihí, tāufehiʻá mo e sāuní. Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ne tau fakatokangaʻi ai e laumālie ko ʻení ʻiate kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau mamahi, ʻita pe meheka aí, ʻoku faingofua ʻaupito ke tau fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo tau faʻa fakakaukau huʻuhuʻu maʻu pē ki heʻenau tōʻongá ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻetau ongoʻi tāufehiʻá.

Ko e Tokāteliné

Ko e moʻoni ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku hala ʻeni. ʻOku mahino lelei pē ʻa e tokāteliné. ʻOku tau fakafalala ki he Fakamoʻuí; he ʻikai lava ke fakamoʻui ha taha ʻiate kitautolu taʻe kau ai Ia. ʻOku tuʻuloa mo taʻengata e Fakalelei ʻa Kalaisí. ʻOku fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi makatuʻunga. Kuo pau ke tau fakatomala, pea kuo pau ke tau loto fiemālie ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū: “Mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemolé … [te ne tuʻu] halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé”3 pea “ʻOku monūʻia ʻa e manavaʻofá: he te nau maʻu ʻa e ʻofa.”4

Ko e moʻoni ʻoku ʻuhingamālie ʻaupito pē e ngaahi lea ia ko ʻení—ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ia ki ha taha kehé. ʻE lava ke tau sio lelei mo faingofua pē ki he ngaahi ola kovi ʻoku maʻu he taimi ʻoku loto fakamaau mo loto tāngia ai ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau saiʻia he taimi ʻoku fakamāuʻi ai kitautolu ʻe he kakaí.

Ka ʻi he taimi ʻoku tau filifilimānako mo loto mamahi aí, ʻoku tau faʻa fakatonuhiaʻi ʻetau ʻitá ʻo tala ko e ʻita māʻoniʻoni pea tala ʻoku falalaʻanga mo totonu ʻetau fakamāú. Neongo he ʻikai lava ke tau sio ki he loto ʻo ha taha, ka ʻoku tau faʻa mahalo ʻoku tau ʻiloʻi tokua e fakakaukau kovi ʻa ha taha pe tau ʻilo ko e tokotaha kovi ē heʻetau foʻi sio pē ki aí. ʻOku tau hanga kehe leva he taimi ko ia ko kitautolu ʻoku ʻitá he ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau maʻu e fakamatala kotoa pē ʻoku tau fie maʻu ke fakahalaʻiaʻi ʻaki ha tahá.

ʻI he tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Lomá, naʻá ne pehē ai ko kinautolu ko ia ʻoku fakamāuʻi e niʻihi kehé he “ʻikai ke nau hao.” Naʻá ne pehē, ko e mōmeniti pē ʻoku tau fakamāuʻi ai ha taha, ʻoku tau fakahalaiaʻi ai kitautolu he ʻoku ʻikai hala ha taha he angahala.5 Ko e fakafisi ko ia ke fakamolemoleʻí, ko ha angahala mamafa ia—naʻe fakatokanga mai ki ai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe feinga e kau ākonga ʻa Sīsuú ke “kumi … ki ha ngaahi faingamālie ke fetukuakiʻiʻaki ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhí ko e angahalá ni.”6

Kuo folofola mahino mai hotau Fakamoʻuí ʻi he kaveingá ni ʻoku ʻikai ha ʻuhinga lelei ia ki heʻetau fakaʻuhinga fakatāutahá. Kuó Ne folofola, “Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”7

Ke u toe kiʻi fakamahino atu muʻa? ʻI he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi e kakai kotoa peé, ʻoku kau ai ʻetau fakamolemoleʻi foki mo kitautolú. Taimi ʻe niʻihi, neongo e kakai kotoa ʻi he māmaní, ka ko e tokotaha ʻoku faingataʻa taha ke fakamolemoleʻí—pea mahalo ko e tokotaha ia ʻokú ne fie maʻu taha ʻetau fakamolemolé—ʻa e tokotaha ko ia ʻoku sio atu kiate koe mei he sioʻatá.

Meʻa Mahuʻinga Tahá

ʻE lava ke akoʻi e tefito ko ʻeni ko e fakamāuʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi ha malanga foʻi lea pē ʻe ua. Ko ʻene aʻu mai ko ia ki he taufehiʻá, ngutu laú, taʻe tokaʻí, manukí, loto tāngiá pe fie fakatupu laveá, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi ki ai e kupuʻi lea ko ʻení:

Tuku ia!

ʻOku faingofua pehē. ʻOku fie maʻu pē ke tuku ʻetau fakamāuʻi e niʻihi kehé kae fetongi ʻetau loto fakamāú ʻaki ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Ko ʻetau Tamaí ʻa e ʻOtuá. Ko ʻEne fānau kitautolu. Ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻe taha. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi lelei pe te u fakaongo fēfē atu e konga mahuʻinga ko ʻeni ke ʻoua ʻe fakamāuʻi e niʻihi kehé ʻi ha founga leʻo afea, mālohi mo fakalotoa ke ʻoua naʻa toe ngaló. ʻE lava ke u lau atu e folofolá, ʻe lava ke u feinga ke fakamatalaʻi atu e tokāteliné pea te u lau atu foki mo ha kiʻi kupuʻi lea ne u toki sio kimuí ni naʻe fakapipiki ʻi ha taumuli ʻo ha meʻalele. Ne u muimui atu ʻi ha kā naʻe ngali ʻita e fakaʻulí, ka naʻe akoʻi mai ʻe he kupuʻi lea ko ʻení ha lēsoni mahuʻinga. Ko hono fakaleá ʻeni, “ʻOua te ke fakamāuʻi au, he ʻoku kehe pē ʻeku angahalá ʻaʻaku meiate koe.”

Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau haohaoa kotoa pē—ko e kau kolekole kotoa pē kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻIkai kuo ʻi ai ha taimi ne tau kolea ai ha manavaʻofa pe tautapa ke maʻu ha ʻaloʻofa? ʻIkai kuo tau fakaʻamu ʻaki e kotoa hotau iví ke maʻu ha ʻaloʻofa—ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi fehalaaki mo e angahala kuo tau fakahokó?

Koeʻuhí ʻoku tau fakafalala kotoa ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe lava fēfē leva ai ke tau fakafisinga ke foaki ki he niʻihi kehé ʻa e momoʻi ʻaloʻofa ʻoku tau fie maʻu maʻatautolú? Siʻoku kainga ʻofeina, ʻikai ʻoku totonu ke tau faʻa fakamolemole ʻo hangē ko ʻetau fie maʻu ke fakamolemoleʻi kitautolú?

Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá

ʻOku faingataʻa nai hono fai ʻení?

ʻIo, ko e moʻoni.

ʻOku ʻikai faingofua ke fakamolemoleʻi pē kitautolu mo e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, ʻoku fie maʻu ʻe hatau tokolahi ke fai ha liliu lahi ʻi heʻetau tōʻonga moʻuí mo e anga ʻetau fakakaukaú—ʻa ia ko ha liliu ʻo e lotó. Ka ʻoku ʻi ai ha ongoongo fakafiefia. Ko e “fuʻu liliu lahi”8 ko ʻeni ʻo e lotó ʻa e meʻa ʻoku fakataumuʻa ke ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí.

ʻOku fakahoko fēfē ia? Fakafou ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku hoko leva ha meʻa lelei mo maʻa kiate kitautolu. ʻOku tau “fai ki heʻene ngaahi fekaú pea ʻoku ʻikai fakamamahi ʻa ʻene ngaahi fekaú. He ko ia kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ʻokú ne ikuna ʻa māmani.”9

Ko e lahi ange ko ia ʻetau fakaʻatā ʻetau ʻofá ki he ʻOtuá ke ne puleʻi ʻetau fakakaukaú mo hotau lotó—ko e lahi ange ia ʻetau fakaʻatā ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tupulaki ʻi hotau lotó—ko e faingofua ange ia ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻI heʻetau fakaʻatā hotau lotó ke fakafonu ʻaki e ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe mōlia atu leva ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e meheká.

ʻOku hoko maʻu pē ʻa Kalaisi ko hotau faʻifaʻitakiʻangá. Naʻá Ne fakahaaʻi mai e foungá ʻi Heʻene ngaahi akonakí pea mo ʻEne moʻuí. Naʻá Ne fakamolemoleʻi ʻa e angahalá, ʻa e lea koví pea mo kinautolu ne nau feinga ke fakalaveaʻi mo fakamamahiʻi Iá.

Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku faingofua ke tau ʻofa he niʻihi ʻoku ʻofa kiate kitautolú; naʻa mo e kau angahalá ke tau lava ʻo fai ia. Ka naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ia ha fono māʻolunga ange. Kuo laui senituli e vanavanaiki mai ʻEne folofolá pea ʻoku ʻuhinga mai ia kiate kitautolu he ʻahó ni. ʻOku ʻuhinga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fie hoko ko ʻEne kau ākongá. ʻOku ʻuhinga mai ia kiate koe mo au: “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”10

ʻI he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ʻo “feangaleleiʻaki … ʻo manavaʻofa ʻo fefakamolemoleʻaki [ʻiate kimoutolu], ʻo hangē ko e [fakamolemoleʻi kitautolu] ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko Kalaisi.”11

ʻE lava ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ke ne toʻo atu e ʻunoʻi ika ʻo e tāufehiʻá mo e loto ʻitá mei hotau matá, ka tau lava ʻo vakai ki he niʻihi kehé ʻi he founga ʻoku ʻafio mai ai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú: ko ha kakai taʻetaau mo taʻe haohaoa ʻoku tau malava pea tau mahuʻinga ange ʻi he meʻa ʻoku tau lava ke fakakaukau atu ki aí. Koeʻuhí ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, kuo pau foki ai ke tau feʻofaʻaki mo fefakamolemoleʻaki.

Ko e Hala ʻo e Ākongá

Siʻoku kāinga ʻofeina, fakakaukauʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo hangē pē haʻo kiʻi siviʻi fakatāutaha koé:

ʻOkú ke tukulotoʻi nai ha loto ʻita ki ha taha?

ʻOkú ke ngutu lau nai, neongo mahalo ʻoku moʻoni e meʻa ʻokú ke lea ʻakí?

ʻOkú ke fakasītuʻaʻi, tekeʻi pe tauteaʻi e niʻihi kehé koeʻuhí ko ha meʻa kuo nau fai?

ʻOkú ke meheka fakapulipuli nai ki ha taha?

ʻOkú ke fie fakatupu lavea ki ha taha?

Kapau naʻá ke tali ʻio ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí ni, ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi e foʻi lea ʻe ua ne u ʻoatu kimuʻa angé: Tuku ia!

ʻI ha māmani fonu tukuakiʻi mo angakovi, ʻoku faingofua ange ke te fehiʻa mo taʻetokaʻi ai e niʻihi kehé. Ka kimuʻa ke tau fai iá, tau manatuʻi muʻa e folofola ʻa e Tokotaha ko hotau ʻEiki mo e faʻifaʻitakiʻangá: “Ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku taʻeangahalá, ke lī ʻe ia ʻa e fuofua maká ki ai.”12

ʻE kāinga, tau liʻaki muʻa ʻetau ngaahi foʻi maká.

Tau angaʻofa.

Tau faʻa fakamolemole.

Tau fetalanoaʻaki melino.

Tuku ke fakafonu hotau lotó ʻaki e ʻofa ki he ʻOtuá.

“Tau failelei ki he kakai kotoa pē.”13

Naʻe talaʻofa mai e Fakamoʻuí: “Foaki, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; ko e fua lahi kuo faʻo lolo hifo ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua. … He ko e fuofua ko ia te mou [ngāue ʻakí] ʻe toe fua ʻaki ia kiate kimoutolu.”14

ʻIkai ʻoku totonu ke fakalotoa kitautolu ʻe he talaʻofá ni ke tukutaha maʻu pē ʻetau tokangá ʻi he ngaahi ngāue angaʻofá, faʻa fakamolemolé pea mo e ʻofa faka-Kalaisí kae ʻikai ko e ʻulungaanga taʻefeʻungá?

Tau hanga muʻa, ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fetongi e koví ʻaki ʻa e leleí.15 ʻOua naʻa tau feinga sāuni pe tuku ke ikuʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻitá.

“He kuo tohi, ʻoku ʻaʻaku ʻa e totongí; ʻoku pehē ʻe he ʻEikí, te u totongi pē ʻe au.

“Ko ia kapau ʻoku fiekaia ho filí, fafanga ia; kapau ʻoku fieinua, ʻoatu ha inu kiate ia. …

“ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he koví, kae ikuna ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.”16

Manatuʻi: ʻi he hiliange ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku maʻu ʻe he manavaʻofá ʻa e ʻofá.17

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻofa ke ʻiloa kitautolu ko ha kakai ʻoku “feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”18

Feʻofaʻaki

ʻE kāinga, ʻoku lahi fau e loto mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he moʻui ko ʻení taʻe tānaki atu ki ai ʻetau loto fefeká, loto ʻitá mo e tāufehiʻá.

ʻOku ʻikai ke tau haohaoa.

ʻOku ʻikai haohaoa e kakai ʻoku tau feohí.19 ʻOku fai ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa ʻoku fakatupu matalili, fakatupu loto mamahi mo fakatupu ʻita. ʻE pehē maʻu ai pē ʻa e moʻui fakamatelie ia ko ʻení.

Ka neongo ia, kuo pau ke tau siʻaki ʻetau loto mamahí. Ko ha konga ia ʻo e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke tau ako ki he founga hono siʻaki e faʻahinga meʻa ko iá. Ko e founga ia ʻa e ʻEikí.

Manatuʻi, ʻoku fonu ʻa hēvani he kakai ʻoku nau faitatau he meʻa ko ʻení: ʻOku fakamolemoleʻi kinautolu. Pea ʻoku nau faʻa fakamolemole.

ʻOmi hoʻo kavengá ki he toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí. Tuku ʻa e loto fakamāú. Tuku e Fakalelei ʻa Kalaisí ke ne liliu mo fakamoʻui hoʻo loto laveá. Mou feʻofaʻaki. Mou fefakamolemoleʻaki.

ʻE maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻe kinautolu ʻoku manavaʻofá.

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa ʻo Ia ʻoku ʻofa lahi mo kakató, ko ia naʻá Ne foaki ai ʻEne moʻuí koeʻuhí ko kitautolu, ko Hono kaungāmeʻa—ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.