2010–2019
O Le Mana e Laveaiina Ai
Aperila 2012


O Le Mana e Laveaiina Ai

E mafai ona laveaiina i tatou mai ala o le fili ma le amioleaga e ala i le liliu atu i aoaoga i tusitusiga paia.

E i ai sa’u uo lelei lava sa tuuina mai ia te au se fusiua fou e fai i le taimi o le sauniga ou te lauga ai i taimi taitasi o le konafesi aoao. E manaia tele ana sitaili, a ea?

E i ai i la’u uo talavou ni luitau faigata. Latou te faatapulaa ai o ia i nisi o itu, ae o nisi o itu e ofoofogia. Mo se faataitaiga, o lona lototele a o avea ma se faifeautalai e mafai ona faatusa i le fanau a Mosaea. O le faigofie o ona talitonuga ua matua mautu ma mausali ai lenei tautinoga. Ou te iloa o le mafaufau o Scott e le talitonu o ia o tagata uma e auai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma e lei faitauina e tagata uma le Tusi a Mamona ma e leai se molimau e uiga i le moni.

Ou te fia faamatala atu se mea na tupu i le olaga o Scott a o malaga ai na o ia i le vaalele e asiasi i lona uso. Sa lagona e se tuaoi sa nofo latalata ane le talanoaga a Scott ma se tagata sa i ona autafa:

“Talofa, o lo’u igoa o Scott. O ai lou igoa?”

Sa faailoa atu e le tagata sa la nonofo faatasi lona igoa.

“O le a sau mea o fai?”

“O au o se enisinia.”

“Lelei tele. O fea e te nofo ai?”

“I Las Vegas.”

“E i ai le matou malumalu iina. E te iloa le mea o i ai le malumalu Mamona?”

“Ioe. O se fale matagofie.”

“O oe o se Mamona?”

“Leai.”

“Ia, e tatau ona avea oe ma se [Mamona]. O se lotu maoae. Sa e faitau i le Tusi a Mamona?”

“Leai.”

“Ia, e tatau ona e faitau i ai. O se tusi maoae.”

Ou te ioe ma lo’u loto atoa faatasi ma Scott—o le Tusi a Mamona o se tusi maoae. O upu a le Perofeta o Iosefa Samita o loo ta’ua i le itulau o le faatomuaga o le Tusi a Mamona e taua pea ia te au: “Sa ou fai atu i le au uso o le Tusi a Mamona o le tusi aupito sili ona sa’o i lo se isi lava tusi i le lalolagi, o le maa’au’au foi lea o la tatou tapuaiga, e sili foi ona latalata atili atu o le tagata i le Atua i lona ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi.”

O loo tatou aoaoina i lenei tausaga i vasega o le Aoga Sa le Tusi a Mamona. A o tatou sauni ma auai [i le Aoga Sa], faamata e mafai ona uunaia i tatou ia mulimuli i le faataitaiga lototele a Scott ma faasoa atu i isi e le auai i la tatou tapuaiga tatou te fiafia i lenei tusi taua.

O se mataupu taua o le Tusi a Mamona o loo faailoa mai i le fuaiupu mulimuli o le mataupu muamua o le Nifae 1. Sa tusia e Nifae, “Ae faauta, o a’u, o Nifae, o le a ou faaali atu ia te outou le i ai o le alofa mutimutivale agamalu o le Alii i luga o i latou uma o e ua ia filifilia, ona o lo latou faatuatua, e faamalolosi tele ai i latou e oo lava i le mana e laveaiina ai” (1 Nifae 1:20).

Ou te fia talanoa atu e uiga i le auala ua laveaiina ai i tatou e le Tusi a Mamona, o le alofa mutimutivale o le Alii ua faasaoina mo nei aso e gata ai, ua auala mai ai le aoaoina o i tatou i se auala manino ma “sili ona sa’o” le mataupu faavae a Keriso.

O le anoanoai o tala o le Tusi a Mamona o ni tala e faatatau i le lavea’i mai. O le malaga ese mai o Liae ma lona aiga i le vao na faatatau i le laveaiina ai mai le faatafunaga o Ierusalema. O le tala i tagata sa Iareto o se tala o le laveai mai, faapea foi ma le tala i tagata o le nuu o Moleka. Sa laveaiina Alema le Itiiti mai ana agasala. Sa laveaiina le autau talavou a Helamana i le taua. Sa laveaiina Nifae ma Liae mai le falepuipui. O le mataupu o le laveaiina mai ua manino i le Tusi a Mamona atoa.

E lua ni tala i totonu o le Tusi a Mamona e tai tutusa lava ma o loo aoao mai ai se lesona taua. O le tala muamua e mai le tusi a Mosaea, e amata i le mataupu 19. Tatou te aoao i i e uiga i le Tupu o Limae lea sa nofo i le nuu o Nifae. Sa amatalia e sa Lamana se taua e faasagatau i le nuu o Limae. O le taunuuga o le taua, sa faataga e sa Lamana le Tupu o Limae e pule i lona lava nuu, ae sa faapologaina i latou. Sa avea o se filemu faapopoleina tele. (Tagai i le Mosaea 19–20.)

Ina ua le lavava le nuu o Limae i le saua o tagata sa Lamana, sa latou faaoleole atu i lo latou tupu e fai se taua e faasaga ia sa Lamana. E faatolu ona faatoilaloina i latou. Sa tuu atu i o latou luga ni avega mamafa. Mulimuli ane, na faalotomaualaloina i latou lava ma tagi atu i le Alii ina ia Ona laveaiina i latou. (Tagai i le Mosaea 21:1–14.) Fuaiupu 15 o le mataupu e 21 o loo ta’u mai ai ia i tatou le tali a le Alii: “Ma o lenei sa telegese ona faafofoga mai o le Alii i la latou tagi atu ona o a latou amioletonu; e ui i lea sa faafofoga mai le Alii ia latou tagi, ma amata ona faamalulu e ia o loto o sa Lamana sa amata ona latou faamamaina a latou avega; peitai sa lei tusa ai ma le silafaga a le Alii ia laveaiina i latou mai le pologa.”

E lei leva ae taunuu atu Amona ma se vaega o alii mai Saraemila, faapea ma Kitiona—o se tasi o taitai o le nuu o Limae—sa latou faia se fuafuaga ma sa manuia, ma sa latou sosola ese mai sauaga a tagata sa Lamana. Sa telegese ona faafofoga mai le Alii i a latou tagi. Aisea? Ona o a latou amioletonu.

O le tala lona lua e tai tutusa lava i le tele o auala ae e ese foi. O loo tusia le tala i le Mosaea 24.

Sa nofoia e Alema ma lona nuu le laueleele o Helama, ona ua ave uma e au o tagata sa Lamana ia tuaoi o le laueleele. Sa latou potopoto ma faia se vaifofo toafilemu. (Tagai i le Mosaea 23:25–29.) E lei leva ae tuu atu faamalosi e taitai o sa Lamana ni a latou tulafono i tagata o le nuu o Alema ma tuu atu i o latou luga ni avega mamafa e tauave (tagai i le Mosaea 24:8). I le fuaiupu 13 tatou te faitau ai, “Ma sa oo ina oo mai le siufofoga o le Alii ia te i latou i o latou puapuaga, ua fetalai mai: Ina ea ia o outou ulu ma ia faamafanafanaina outou; ona ua Ou iloa le feagaiga na outou faia mai ia te a’u; ma o le a Ou osifeagaiga ma o’u tagata ma laveai i latou mai le pologa.”

Sa laveaiina le nuu o Alema mai lima o tagata sa Lamana ma sa latou taunuu saogalemu atu ma faatasia ma le nuu o Saraemila.

O le a le eseesega i le va o le nuu o Alema ma le nuu o le Tupu o Limae? Na manino lava le tele o mea na eseese ai: sa toafilemu ma sili atu ona amiotonu le nuu o Alema; ua uma ona papatisoina i latou ma ua uma ona osi feagaiga ma le Alii; na muamua ona latou faamaualalaloina i latou lava i luma o le Alii a o lei amataina o latou mafatiaga. O nei eseesega uma ua talafeagai ai ma tatau ona laveaiina vave i latou i se auala faavavega mai lima o i latou o e na faasaua ia i latou. Ua aoaoina i tatou e nei mau e uiga i le mana o le Alii e laveai ai.

O valoaga ia na muai valoiaina le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso ma folafola mai ia i tatou o le a Ia saunia le laveaiina o i tatou. Na saunia e Lana Togiola ma le Toetu se ala mo i tatou uma e manumalo ai mai le oti faaletino ma, afai tatou te salamo, manumalo mai le oti faaleagaga, ma aumaia faatasi ai ma faamanuiaga o le ola e faavavau. O folafolaga o le Togiola ma le Toetu, o folafolaga o le laveaiina mai le oti faaletino ma le faaleagaga, na folasia atu e le Atua ia Mose ina ua Ia fetalai mai, “Aua faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39).

O se faatusatusaga i talitonuga ua mamanuina matagofie mo i tatou i tusitusiga paia, ua tatou maua ai autau ua tetee mai i tulaga faaletonu ma ua tetee i talitonuga ua leva ona i ai i totonu o tusitusiga paia—o tusitusiga ia na tuuina mai ia i tatou se taiala i le tele o seneturi i le faamautinoaina o tulaga faatauaina ma tulaga faatonuina e faavavau mo a tatou amioga i le olaga. Ua latou faailoa mai o aoaoga i le Tusi Paia e pepelo ma ua le o toe aoga aoaoga a le Matai. Ua latou fetagisi ma faapea mai ua tatau i tagata taitoatasi ona maua le saolotoga e faavae ai ona lava tulaga faatonuina; ua latou taumafai e sui ia aia a tagata e talitonu i le Atua, ma ua feteenai ma mea ua aoao mai i tusitusiga paia ma upu a perofeta.

O se faamanuiaga le i ai o le tala e uiga i le misiona a lo tatou Faaola i le Tusi a Mamona e faaopoopo atu o se molimau lona lua i mataupu faavae o loo faailoa mai i le Tusi Paia. Aisea e taua ai mo le lalolagi le i ai uma o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona? Ou te talitonu o le tali o loo maua i le mataupu e 13 o le 1 Nifae. Sa tusia e Nifae: “Ma sa fetalai mai le agelu ia te a’u, fai mai: O talafaamaumau mulimuli nei, na e vaai atu i ai i totonu o Nuuese [le Tusi a Mamona], o le a faamaonia ai le moni o talafaamaumau muamua, ia e mai aposetolo e toasefululua a le Tamai Mamoe, ma o le a faailoa atu ai i ituaiga, gagana, ma tagata uma, o le Tamai Mamoe a le Atua o le Alo lea o le Tama Faavavau, ma o le Faaola o le lalolagi; ma e ao i tagata uma ona o mai ia te ia, pe e le mafai ona faaolaina i latou” (fuaiupu 40).

E le lava le tutoatasi na o le Tusi Paia po o le Tusi a Mamona foi. Tatou te manaomia uma le lua e aoao atu ai ma aoao mai ai e uiga i le mataupu faavae atoa a Keriso. O le manaomia o le isi [tusi] e le tuuitiitia ai le manaomia o le isi. E manaomia uma le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona mo lo tatou faaolataga ma le faaeaga. Faapei ona matuai aoao mai ma le malosi ia Peresitene Ezra Taft Benson: “Pe a faaaogaina faatasi, o le a faatoilaloina e le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia mataupu faavae pepelo” (“A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 8).

Ou te fia faaiu atu i le faamatalaina atu o ni tala se lua—e tasi mai le Feagaiga Tuai, ma le isi mai le Tusi a Mamona—e faailoa atu ai le galulue soosoo tauau o nei tusi.

E amata le tala ia Aperaamo i le laveaiina mai o ia mai tagata ifo i tupua o Kaletaia (tagai i le Kenese 11:27–31; Aperaamo 2:1–4). Sa laveaiina mulimuli ane i laua ma lona toalua o, Sara mai o laua faanoanoaga ma folafola atu o le a fai o ia ma tupuga o le nuu tele e manuia foi ia te ia o nuu uma o le lalolagi (tagai i le Kenese 18:18).

O loo i ai i le Feagaiga Tuai se tala ia Aperaamo ma Lota, lona tei, na ia aveeseina mai Aikupito. Sa tuuina atu muamua ia Lota se filifiliga o sona fanua, sa filifili e Lota le fanua laugatasi o Ioritana, ma sa ia faatu lona faleie e faasaga ia Sotoma, o se aai ua tumu i le amioleaga. (Tagai i le Kenese 13:1–12.) O le tele o faafitauli na fetaiai ma Lota i lona olaga mulimuli ane, ma sa tele, na mafua mai ona o lana filifiliga i le amataga e faatu le faitotoa o lona faleie e faasaga atu i Sotoma.

O Aperaamo, le tama o le au faatuatua, na ese le auala na ia ola ai. E moni, sa tele ni luitau, ae sa faamoemoe e avea o se olaga faamanuiaina. Tatou te le iloa po o fea le itu sa faasaga i ai le faitotoa o le faleie o Aperaamo, ae o loo i ai se faaiteite malosi lava i le fuaiupu mulimuli o le mataupu e 13 o le Kenese. Ua tusia faapea, “Ona ave lea e Aperamo [po o Aperaamo] lona faleie, ua alu atu ua mau i aluna o Mamere, o i Heperona lea, ua ia faia foi i lea mea le fata faitaulaga ia Ieova” (Kenese 13:18).

E ui ou te le iloa, ae ou te talitonu patino lava sa faatu e Aperaamo le faitotoa o lona faleie e faasaga i le fata faitaulaga na ia fausia i le Alii. Na faapefea ona ou maua lenei faaiuga? Aua ou te iloa le tala i le Tusi a Mamona lea na faatonuina ai e le Tupu o Peniamina lona nuu e faapotopoto e faalogo i lana lauga mulimuli. Sa faatonuina ai e le Tupu o Peniamina i latou e faatutu faitotoa o o latou faleie e faasaga i le malumalu (tagai i le Mosaea 2:1–6).

E mafai ona laveaiina i tatou mai ala o le fili ma le amioleaga e ala i le liliu atu i aoaoga i tusitusiga paia. O le Faaola o le Laveai Sili, aua ua Ia laveaiina i tatou mai le oti ma le agasala (tagai i le Roma 11:26; 2 Nifae 9:12).

Ou te tautino atu o Iesu o le Keriso ma e mafai ona tatou faalatalata atu ia te Ia e ala i le faitauina o le Tusi a Mamona. O le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Iesu Keriso. O molimau muamua o lo tatou Faaola o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou—po o le Tusi Paia.

Sei o tatou toe manatuaina le faamatalaga a la’u uo o Scott o le Tusi a Mamona: “O se tusi maoae.” Ou te molimau atu ia te outou o le tele o le tulaga maoae o le Tusi a Mamona e mafua mai ona o le tuufaatasiga ma le Tusi Paia, i le suafa o Iesu Keriso, amene.