2010–2019
Te mana no te faaoraraa
Eperera 2012


Te mana no te faaoraraa

E nehenehe tatou e faaorahia i te mau e‘a no te ino e te parau-ti‘a ore na roto i te fariuraa’tu i te mau haapiiraa a te mau papa‘iraa mo‘a.

E hoa maitai to’u o tei haapono mai i te hoê taamu arapo‘a ia oomo i te tufaa o te amuiraa rahi i reira vau e a‘o ai. E mea nehenehe teie taamu arapoa, e ere anei ?

Te vai nei to to’u hoa apî te tahi mau tamataraa fifi, e mea iti te mau mea ta’na e nehenehe e rave, area râ e mea faahiahia oia i roto i te tahi atu mau mea. Ei hi‘oraa, hoê â to’na itoito ei misionare i to te mau tamaroa a Mosia. Te ohie o to’na ti‘aturiraa na te reira ïa e haapaari e e haamau roa i to’na mau mana‘o papû. Te ti‘aturi nei au e i roto i te feruriraa o Scott eita e nehenehe e mana‘ohia e e ere te mau taata atoa e melo no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea Nei e aita â te mau taata atoa i tai‘o i te Buka a Moromona e aita â to ratou e iteraa papû no te parau mau o te reira buka.

E faati‘a’tu vau ia outou te hoê ohipa tei tupu i roto i te oraraa o Scott a tere ai oia ona ana‘e i to’na tere matamua na ni‘a i te manureva no te haere e farerei i to’na taea‘e. Ua faaroo mai te hoê taata i piha‘iho mai i te paraparauraa i rotopu ia Scott e te horopatete i piha‘iho ia’na:

« Iaorana, o Scott to’u i‘oa. O vai to oe i‘oa ? »

Ua faaite mai te horopatete i to’na i‘oa.

« Eaha ta oe ohipa ? »

« E taata aivanaa vau no te pae matini ».

« E mea maitai. I hea oe e ora ai ? »

« I Las Vegas ».

« Te vai ra ta matou hiero i reira. Ua ite anei oe tei hea te hiero Momoni ? »

« E. E fare nehenehe ».

« E Momoni oe ? »

« Aita ».

« E ti‘a ia oe ia riro mai. E haapa‘oraa faahiahia te reira. Ua tai‘o anei oe i te Buka a Moromona ? »

« Aita ».

« E ti‘a ia oe. E buka faahiahia te reira ».

Te farii nei au ma to’u aau atoa i te parau a Scott—e buka faahiahia te Buka a Moromona. Ua riro noa te mau parau a te Peropheta Iosepha Semita tei faahitihia i te api omuaraa o te Buka a Moromona ei mana‘ona‘oraa na’u: « Ua parau vau i te mau taea‘e e te Buka a Moromona o te buka ti‘a roa‘e ïa o te mau buka atoa i te fenua nei, e o te ofa‘i tapo‘i ïa no to tatou haapa‘oraa, e e fatata a‘e te hoê taata i te Atua na roto i te haapa‘oraa i ta’na mau haapiiraa i te mau haapiiraa a te tahi atu buka ».

Te tuatapapa nei tatou i teie matahiti i roto i te mau piha a te Haapiiraa Sabati i te Buka a Moromona. A faaineine ai e a haere atu ai tatou i roto i te mau piha, ia itoito na tatou i te pee i te hoho‘a itoito o Scott no te faaite ia vetahi ê, mero ore, i to tatou here no teie papa‘iraa mo‘a taa ê.

Ua faaitehia te hoê parau tumu rahi no te Buka a Moromona i te irava hopea no te pene matamua no 1 Nephi. Ua papa‘i Nephi, « Inaha râ, e faaite atu vau, o Nephi, ia outou e, tei nia iho to te Fatu aroha mau ia ratou atoa i maitihia e ana ra, no to ratou faaroo, ia haapuai ia ratou i te mana o te ora » (1 Nephi 1:20).

Te hinaaro nei au e a‘o e nahea te Buka a Moromona, o te hoê hoi aroha a te Fatu tei faahereherehia no teie mau mahana hopea nei, e faaora ai ia tatou na roto i te haapiiraa ia tatou na roto i te hoê rave‘a mâ e « te ti‘a roa‘e » i te haapiiraa a te Mesia.

E rave rahi mau aamu no te Buka a Moromona e mau aamu ïa no te faaoraraa. To Lehi tereraa i roto i te medebara e to’na utuafare no ni‘a ïa i to ratou faaoraraahia i te haamouraa o Ierusalema. Te aamu no te Ati Iareda e aamu ïa no te faaoraraa, mai te aamu no te Ati Muleka. Ua faaorahia o Alama te Tamaiti i te hara. Ua faaorahia te mau faehau itoito a Helamana i roto i te aroraa. Ua faaorahia o Nephi e Lehi mai roto mai i te fare tape‘araa. E itehia te parau tumu no te faaoraraa i roto i te taatoaraa o te Buka a Moromona.

Te vai nei e piti aamu hoê â huru aamu i roto i te Buka a Moromona o te haapii mai i te hoê haapiiraa faufaa rahi. Te aamu matamua no roto mai ïa i te Buka a Mosia, ma te haamata i te pene 19. Te haapii nei tatou i ŏ nei te parau no te Arii Limehi e ora ra i te fenua o Nephi. Ua aro te mau ati Lamana i te nunaa no Limehi. I te hopea o te tama‘i ua faati‘a ïa te mau Ati Lamana i te Arii Limehi ia faatere i to’na iho nunaa, ia faaea tîtî râ ratou ia ratou. E oraraa hau fifi roa te reira (Hi‘o Mosia 19–20).

No to ratou taahoa i te mau hamani inoraa a te mau Ati Lamana, ua ani te nunaa o Limehi i to ratou arii ia haere e aro ia ratou. Ua pau ratou e toru taime. Ua tuuhia mai te mau hopoi‘a teimaha i ni‘a iho ia ratou. I te pae hopea ua faahaehaa ratou ia ratou iho e ua tiaoro u‘ana ratou i te Fatu e ia faaora Oia ia ratou (Hi‘o Mosia 21:1–14.) Te parau nei te irava 15 no te pene 21 ia tatou i te pahonoraa a te Fatu: « E no ta ratou mau hara rahi i maoro ai te Fatu i te faaroo i ta ratou tiaororaa ra ; ua faaroo a‘era râ te Fatu i ta ratou tiaororaa, e ua haamata oia i te haamărû i te aau o te ati Lamana, e ua haamămă rii ratou i ta ratou hopoi‘a: aita râ te Fatu i faaora ia ratou i te tîtîraa ra ».

I muri noa‘e i to Amona e te hoê pŭpŭ iti taata no Zarahemela tae raa mai e o Gideoni—te hoê o te mau faatere no te nunaa a Limehi—ua haa ratou i te hoê opuaraa tei manuia, e ua ora ratou i te mau hamani inoraa a te mau Ati Lamana. Ua maoro te Fatu i te faarooraa i ta ratou mau tiaororaa. No teaha ? No ta ratou ïa mau hara.

Te piti o te aamu hoê â ïa huru e mea huru taa ê râ. Ua papa‘ihia te aamu i roto i te Mosia 24.

Ua faaea Alama e to’na nunaa i te fenua no Helama, a haere mai ai te hoê nuu no te mau Ati Lamana i te oti‘a no te fenua. Ua farerei e ua haamau ratou i te hoê rave‘a hau (Hi‘o Mosia 23:25–29). Aita i maoro ua haamata te mau faatere no te mau Ati Lamana i te haavî i to ratou hinaaro i ni‘a i te nunaa no Alama e ua tuu i ni‘a iho ia ratou te mau hopoi‘a teimaha (hi‘o Mosia 24:8). Te tai‘o nei tatou i roto i te irava 13, « Ua tae maira hoi te parau a te Fatu ia ratou i to ratou vai-ati-raa ra, na ô maira, e faateitei na outou i te upoo, ia mahanahana maitai, ua ite hoi au i te parau faaau ta outou i faaau mai ia‘u ra ; e faaau atu hoi au i te faufaa i to’u ra mau taata, e faaora’tu hoi ia ratou i te tîtîraa ».

Ua faaorahia te nunaa a Alama i te rima o te Ati Lamana e ua tere atu ma te maitai no te amui atu i te nunaa no Zarahemela.

Eaha te huru-ê-raa i rotopû i te nunaa a Alama e te nunaa a te Arii Limehi ? Oia mau, te vai nei e rave rahi huru-ê-raa: e mea hau e mea parau-ti‘a a‘e te nunaa a Alama; ua bapetizo-a‘ena-hia ratou e ua tomo ratou i roto i te hoê fafauraa e te Fatu; ua faahaehaa ratou ia ratou iho i mua i te Fatu na mua i haamata ai to ratou mau ati. No teie mau huru-ê-raa tano e te maitai i faaora oioi ai te Fatu ia ratou na roto i te hoê rave‘a temeio i te rima tei faatîtî ia ratou. Te haapii nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou i te mana faaora o te Fatu.

Te fafau mai nei te mau tohuraa tei faaite atea i te oraraa e te misioni a Iesu Mesia ia tatou te faaoraraa Ta’na e horoa mai. Ua horoa mai Ta’na Taraehara e To’na Ti‘a-faahou-raa ia tatou te hoê faaoraraa i te pohe tino e, mai te mea e tatarahapa tatou, te faaoraraa i te pohe varua, ma te afa‘i mai i te mau haamaitairaa no te ora mure ore. Ua parauhia te mau fafauraa no te Taraehara e no te Ti‘a-faahou-raa, e mau fafauraa no te faaoraraa i te pohe tino e te pohe varua na te Atua ia Mose a parau ai Oia, « Inaha, o teie hoi ta’u ohipa e to’u hanahana—ia faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei » (Mose 1:39).

I mua i te mau ti‘aturiraa tei faataa-nehenehe-hia no tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, te ite nei ïa tatou i te mau mana puai no te feruriraa tahuti o te tamau nei i te pato‘i i te mau ti‘aturiraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a- te mau papa‘iraa o tei horoa ia tatou te arata‘iraa na roto i te mau tenetere e rave rahi i te faataaraa i te mau faufaa mure ore e te mau faatureraa no to tatou huru i roto i te oraraa nei. Te parau nei ratou e e mea hape te mau haapiiraa i roto i te Bibilia e aita te mau haapiiraa a te Fatu e tano faahou no to tatou tau. Te parau nei to ratou mau reo e e ti‘a i te taata tata‘itahi ia farii i te ti‘amâraa ia haamau i ta’na iho mau ture; te tamata nei ratou i te faahuru ê i te mau ti‘araa a te feia faaroo, ma te pato‘i i te mea i haapiihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e i roto i te mau parau a te mau peropheta.

Aue ïa haamaitairaa i te fariiraa i te parau no ni‘a i te misioni a to tatou Fatu e Faaora tei faahitihia i roto i te Buka a Moromona no te riroraa ei piti no te ite i te haapiiraa tei faaitehia i roto i te Bibilia. No teaha e mea faufaa ai i to te ao ia farii i te Bibilia e te Buka a Moromona ? Te ti‘aturi nei au e tei roto i te pene 13 no 1 Nephi te pahonoraa. Ua papa‘i Nephi: « E ua parau maira te melahi ia‘u, na ô maira, Teie mau papaa parau hopea, ta oe i hi‘o i ŏ te mau Etene ra [te Buka a Moromona], e faatia ïa i te parau tuatapapa matamua ra [te Bibilia] o ta te mau aposetolo tino ahuru ma piti ïa, e e faaite hoi i to te reira mau mea papu ra, e te faufaa, o tei iriti-ê-hia mai roto i te reira; e e faaite atu i te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa, e o te Arenio a te Atua, o te Tamaiti ïa a te Metua hau mure ore, e te Faaora hoi o te ao nei; e ia haere mai te mau taata atoa ia’na e tia‘i, e aore râ, e ore e tia ia ratou ia faaorahia » (verse 40).

Eita te Bibilia aore râ te Buka a Moromona e nava‘i noa. E mea faufaa rahi na buka toopiti no tatou no te haapii atu e no te haapii mai i te taatoaraa o te haapiiraa a te Mesia. Eita te hinaaro i te hoê e faaiti mai i te faufaa o te hoê o na buka toopiti. E mea titauhia te Bibilia e te Buka a Moromona no to tatou faaoraraa e to tatou faateiteiraa. Mai ta te Peresideni Ezra Taft Benson i haapii u‘ana: « Ia faaohipa-toopiti-hia, e haamou hope roa te Bibilia e te Buka a Moromona i te mau haapiiraa hape » (« A New Witness for Christ », Ensign, Novema 1984, 8).

Te hinaaro nei au e faaoti na roto i te faahitiraa e piti aamu- te hoê no roto mai i te Faufaa Tahito e te piti no roto mai ïa i te Buka a Moromona—no te faaite e nahea teie na buka toopiti e haa amui maitai

E haamata te aamu no Aberahama na roto i to’na faaoraraahia mai i te nunaa haamori idolo no Kaladaio (hi‘o Genese 11:27–31; Aberahama 2:1–4). Ua faaorahia oia e ta’na ra vahine, o Sara, i to raua oto e ua fafauhia raua e na roto i to raua huaai e haamaitaihia‘i te mau nunaa atoa o te fenua nei (hi‘o Genese 18:18).

Te vai nei i roto i te Faufaa Tahito te aamu no to Aberahama raveraa ia Lota, ta’na tamaiti fetii, na muri ia’na i rapae au i Aiphiti. Ua horo‘ahia ia’na te ma‘itiraa i te fenua, ua ma‘iti ïa Lota i te afaa no Ioridana, ua patia i to’na puhapa e hi‘o atu ia Sodoma, te hoê oire hara rahi (Hi‘o Genese 13:1–12). E nehenehe te rahiraa o te mau pe‘ape‘a ta Lota i faaruru i roto i to’na oraraa, e e rave rahi, e itehia i roto i ta’na faaotiraa matamua i te faati‘a i te uputa no to’na puhapa ia hi‘o atu ia Sodoma.

Ua tupu huru ê rii te oraraa o Aberahama, te metua o te feia faaroo. Oia mau, te vai nei e rave rahi mau tamataraa, e oraraa haamaitaihia râ. Aita tatou i ite te vahi i fariu atu ai te uputa o te puhapa o Aberahama, te vai nei râ te hoê tapa‘o faaite puai i roto i te irava hopea no te pene 13 no Genese. Te parau ra: « Ua tâhiti a‘era Aberama [aore râ Aberahama] i to’na tiahapa, haere atura, parahi atura i te raau rahi i o Mamera ra, i pihai iho i Heberona ra, e ua faatia oia i te hoê fata na Iehova i reira » (Genese 13:18).

Noa’tu e aita vau i ite, te ti‘aturi nei râ vau e ua huri tia’tu te uputa o te tiahapa o Aberahama i te fata ta’na i patu no te Fatu. Nahea to’u iritiraa i teie faaotiraa ? No te mea ïa e ua ite au i te aamu a te Buka a Moromona no ni‘a i te mau haapiiraa a te Arii Beniamina i to’na nunaa a haaputuputu ai ratou no te faaroo i ta’na a‘o hopea. Ua faaue te Arii Beniamina ia ratou ia patia i te uputa o to ratou mau tiahapa ia hi‘o atu i te hiero (hi‘o Mosia 2:1–6).

E nehenehe tatou e faaorahia i te mau e‘a no te ino e te parau-ti‘a ore na roto i te fariuraa’tu i te mau haapiiraa a te mau papa‘iraa mo‘a. O te Faaora te taata Faaora Rahi, no te mea ua faaora Oia ia tatou mai te pohe mai e te hara (hi‘o Roma 11:26; 2 Nephi 9:12).

Te parau nei au e o Iesu te Mesia e e nehenehe ta tatou e haafatata’tu Ia’na na roto i te tai‘oraa i te Buka a Moromona. Te Buka a Moromona o te tahi ïa faahou ite no Iesu Mesia. Na ite matamua no te Faaora o te Faufaa Tahito ïa e te Faufaa Apî- aore râ te Bibilia.

E haamana‘o faahou na tatou i te faaiteraa a to’u hoa Scott no te Buka a Moromona: « E hoê buka faahiahia ». Te faaite papû atu nei au ia outou e, te rahiraa o te faahiahia o te Buka a Moromona no roto mai ïa i to’na auraa maitai e te Bibilia Mo‘a, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.