2010–2019
Resis blong Laef
Epril 2012


Resis blong Laef

Yumi kam wea? From wanem yumi stap long ples ia? Yumi go wea afta long laef ia? I nomo nid blong ol kwestin ia, we man i stap askem raon long wol, oli no gat ansa.

Ol brata mo sista blong mi. Long moning ia, mi wantem toktok wetem yufala long saed blong ol trutok we i no save finis—olgeta trutok ia we i mekem laef blong yumi i rij mo i mekem yumi go hom long sef wei.

Long evri ples, ol pipol oli stap hariap. Ol jet plen oli spid wetem ol kago o pasenja blong olgeta i go krosem ol graon mo ol bigfala solwota, blong mekem se man i save go long ol bisnis miting, save mekem wok we oli mas mekem, save gat holidei, o save visitim ol famle. Ol rod oli stap evri ples—ol fri bigfala rod, ol sotkat rod, mo ol smol rod—we i gat plante milian trak oli ron long olgeta, mo plante milian pipol oli stap long hem olsem wan reva we i ron oltaem mo from plante risen taem yumi stap spid blong go mekem ol bisnis blong evri dei.

Long laef ia we evri samting i spid, yufala i ting se yumi save stop smol taem blong yumi stap kwaet mo tingting hevi—iven blong tingting long ol trutok we oli stap oltaem?

Taem yumi komperem wetem ol trutok we i no save finis, plante long ol kwestin mo wari blong evri dei laef oli nating nomo. Bae yumi kakae wanem? Wanem i stap long televisen? Bae wanem kala oli pentem famle rum? Bae Joni i joenem futbol o no? Ol kwestin ia, semmak olsem plante narafalawan, oli lusum mining taem we ol hadtaem oli kam, taem we olgeta we yumi lavem oli harem nogud o kasem kil, taem sik i kasem wan haos we i helti gud, taem laet blong kandel blong laef i go daon mo tudak i stap kam. Ol tingting blong yumi i luk long wan samting nomo, mo i isi blong yumi talem wanem nao i impoten tru mo wanem i nating nomo.

I no longtaem i pas, mi bin visitim wan woman we i bin stap faet wetem wan bigfala sik blong ova tu yia. Hem i talem se bifo hem i wik, dei blong hem i fulap wetem ol aktiviti olsem klinim haos i klin gud, mo fulumap wetem ol naes fenija. Hem i bin go long ples blong katem hea, 2 taem long wan wik, mo spendem mane mo taem evri manis blong pem moa klos bakegen. Ol apu pikinini blong hem, hem i no stap invaetem olgeta tumas, from se hem i wari se, wanem hem i ting se oli ol sas samting blong hem, bae oli brok o bae ol smol han ia oli spolem gud.

Mo afta, hem i kasem bigfala nogud nius se laef blong hem long wol i stap long denja mo bae hem i gat smol taem nomo long wol ia. Hem i talem se, taem hem i harem ol dokta oli talem hemia, hem i save wantaem se bae hem i mas spendem wanem taem we i stap wetem famle mo fren blong hem, mo wetem gospel long medel blong laef blong hem, from ol samting ia nao oli wanem i moa sas long hem.

Ol taem ia, we samting i kam klia, i hapen long yumi evriwan long wan taem o wan nara taem, nomata i no hapen long wan bigfala situesen olsem. Yumi luk klia se wanem nao i impoten tru insaed long laef blong yumi mo olsem wanem nao yumi sapos blong laef.

Sevya ia talem:

“I nogud yufala i stap hivimap ol gudgudfala samting blong yufala long wol ya blong kam rijman. Long ples ya ol kakros oli save kakae, mo rosta i save spolem ol samting mo i gat ol man blong stil we oli save brekem haos, blong go insaed blong stil.

Yufala i mas hivimap ol gudgudfala samting blong yufala long heven. Long ples ya, kakros i no save kakae, mo rosta i no save spolem samting, mo ol man blong stil oli no save brekem haos, blong go insaed blong stil.

Long weples we ol gudgudfala samting blong yufala i stap long hem, be oltaem tingting blong yufala tu i stap long ples ya.”1

Long ol taem blong bigfala tingting mo bigfala nid blong yumi, sol blong man i lukluk i go long heven, i lukaotem tabu ansa blong ol bigfala kwestin blong laef: Mi kam wea? From wanem mi stap ia? Yumi go wea afta we yumi aot long laef ia?

Ol ansa blong ol kwestin ia oli no stap insaed long ol buk blong skul, o taem yu jekem Intanet. Ol kwestin ia oli go bitim laef ia. Oli go kasem taem we i no save finis.

Mi kam wea? Kwestin ia, yumi evriwan we yumi man i tingting long hem, nating yumi no talem.

Aposol Pol i bin talem long ol man Aten long hil blong Mas, se “yumi pikinini blong God.”2 From se yumi save se bodi blong yumi i kamaot long papa mo mama long wol, yumi mas tingting long toktok blong Pol. Lod i bin talem se spirit mo bodi oli sol blong man.3 Olsem ia nao spirit i kamaot long God. Man we i raetem Hibrus, i tokbaot Hem se hem i “Papa [blong ol spirit.]”4 Ol spirit blong evri man oli ol stret boe mo gel blong Hem.5

Yumi luk se ol poet we oli gat insperesen, from yumi stap tingting long topik ia, oli bin raetem ol gudfala mesej mo oli raetemdaon ol bigfala tingting. Wiliam Wodswot i bin raetem trutok ia:

Taem yumi bon, yumi go silip mo fogetem samting;

Sol blong yumi taem yumi bon, i olsem wan sta,

We i bin stap finis longlongtaem bifo,

Mo hem i kam longwe:

Yumi no fogetem evri ting,

Mo yumi no kam neked fulwan,

Be yumi kam wetem sam samting,

We i kam long God, we i stap long hom blong yumi:

Heven i fas yet wetem yumi taem yumi bebi!6

Ol papa mo mama oli tingting hevi long responsabiliti blong olgeta blong tij, givim insperesen, mo blong lidim, mo givim daereksen mo eksampol. Mo taem ol papa mo mama oli stap tingting hevi, ol pikinini—speseli ol yut—oli askem bigfala kwestin ia: From wanem yumi stap ia? Plante taem, oli askem long sol blong olgeta, mo talem: From wanem mistap ia?

Yumi mas talem tangkyu tumas long wan waes Krieta we i mekem wan wol mo i putum yumi long hem wetem wan vel we i mekem yumi fogetem samting blong laef bifo laef ia long wol, blong yumi save gat eksperiens blong wan taem blong tes, wan janis blong pruvum yumiwan, blong mekem se bae yumi kwalifae from evri samting ia we God i bin mekem rere blong yumi kasem.

I klia, wan stamba tingting blong laef blong yumi long wol ia i blong kasem wan bodi blong mit mo bun. Yumi kasem tu presen blong fridom blong jusum. Long plante wei, yumi gat spesel janis blong jusum samting yumiwan. Long wol ia, yumi lanem samting tru long hadtaem blong yumi. Yumi luksave gud mo nogud. Yumi save wanem i defren long samting we i konkon mo samting we i swit. Yumi faenemaot se i gat ol risal we i go wetem ol aksen blong yumi.

Taem yumi obei long ol komanmen blong God, yumi save kwalifae blong go long “haos” we Jisas i tokbaot taem Hem i talem: “Long haos blong Papa blong mi, i gat plante rum i stap. …mi go mekemrere ples blong yufala … blong bambae yufala i save stap long ples ya we mi bambae mi stap long hem.”7

Nomata yumi kam long laef ia “wetem ol paoa blong glori,” laef i muv i go fored oltaem. Yumi pikinini, mo yumi kam yut, mo yumi kam bigman bifo man i luksave. Aot long eksperiens, yumi lanem nid ia blong luk i go long heven blong kasem help taem yumi stap wokbaot long rod blong laef.

God, Papa blong yumi, mo Jisas Kraes, Lod blong yumi, i makem wei i go long fasin we i stret evriwan. Tufala i mekem saen long yumi blong yumi folem ol trutok we i no save finis, mo blong yumi kam stret evriwan, olsem we Tufala i stret evriwan.8

Aposol Pol i talem se laef i olsem wan resis. Long ol man Hibru, hem i askem, “yumi mas lego … ol sin we oli stap holemtaet yumi, nao yumi mas mekem tingting blong yumi i strong, blong yumi resis long rod ia we i stap long fes blong yumi.”9

Long hadwok ia, bae yumi no sarem ae long waes advaes we i stap long ol Prija: “I no ol nambawan man nomo we oli stap win long resis, mo i no ol strong man blong faet nomo we oli win long faet.”10Praes i blong hem we i stanap strong kasem en.

Taem mi tingtingbak long resis blong laef, mi tingbaot wan nara kaen resis, we i blong taem mi smol pikinini. Ol fren blong mi mo mi i tekem ol poketnaef, mo aot long sopsop wud blong wilo tri, mifala i kavem ol smol pleiplei bot. Wetem wan traengol koten sel we i stap, mifala i putum ol smol bot ia blong oli resis i go daon long ol raf wota blong Yuta Provo Reva. Bae mifala i ronron folem saed blong reva mo luk ol smol bot ia we oli stap lelei long taed blong reva, mo samtaem oli sel gud nomo long ol dip ples blong reva.

Long wan long ol resis ia, mifala i luk se wan bot bae i lidim ol narawan biaen i go long las laen. Nao, taed i pulum hem i go kolosap long wan bigfala wael wota, mo bot i lei long saed mo i kapsaet. I go raon, raon, i no save kambak long gud ples. Nao, i go spel long medel blong ol brokbrok pisis raon long hem, wetem ol longfala rop blong grin nalumlum we i holemtaet gud hem.

Ol pleiplei bot blong taem we mi smol pikinini ia, oli no gat wan strong sapot, no wil blong stiarem, mo no gat paoa. Ples blong go, i wan wei nomo, i go daon—rod ia we i no gat samting blong blokem o holemtaet olgeta.

Be, yumi no ol pleiplei bot. Yumi gat ol tabu kwaliti blong lidim rod blong yumi. Yumi kam long wol ia, i no blong flot wetem ol taed blong laef, be yumi kam wetem paoa blong tingting, blong ting stret, mo blong mekem samting.

Papa blong yumi long Heven i no bin putum yumi long rod blong yumi we i no save finis, mo no givim ol wei blong yumi save kasem help long Hem blong mekemsua se yumi gobak sef. Mi tokbaot prea. Mi tokbaot tu ol toktok blong kwaet, smol voes; mo mi no sarem ae tu long ol skripja, we i gat toktok blong Lod insaed, mo ol toktok blong ol profet—we oli kam long yumi blong helpem yumi gat sakses blong kasem en blong rod.

Long sam taem, long misin blong yumi long wol ia, i gat rong step, smael we i taed, soa blong sik—iven, en blong yut laef, en blong adalt life, mo olfala taem i kam, mo eksperiens ia we yumi singaotem ded, i kam.

Evriwan we i tingting i bin askem hemwan kwestin we Job blong bifo i bin askem: “Sipos mifala i ded, bae mifala i no save girap bakegen?”11 Traem putum kwestin ia i aot long tingting blong yumi, oltaem, bae hem i kambak. Ded i kam long evri kaen man. Hem i kam long man we oli olfala taem oli wokbaot long leg we i nomo strong. I singaotem olgeta we oli go haf wei long laef. Plante taem i stopem laf blong ol smol pikinini.

Be olsem wanem long wan laef afta long ded? Ded i en blong evri samting? Robet Blajfod, long buk blong hem, God and My Neighbor, (God mo Neiba blong Mi), i agensem strong ol bilif blong ol Kristin man, olsem God, Kraes, prea, mo speseli, fasin blong nomo save ded. Hem i talem se ded i en blong laef blong yumi, mo i no gat wan i save pruvum se i no olsem. Nao, wan defren samting i hapen. Bigfala wol blong tingting blong hem i folfoldaon i kam das. Hem i stap nating mo no save difendem hemwan. Sloslo, hem i stat blong filim wan wei blong gobak long bilif ia we hem i bin daonem mo i bin livim. Wanem nao i bin mekem bigfala jenis long lukluk blong hem abaot laef? Waef blong hem i bin ded. Wetem wan hat we i brok, hem i go long rum we evri samting blong waef blong hem i stap long hem. Hem i luk pikja blong fes we hem i bin lavem tumas. Hem i kamaot mo talem long wan fren: “Hem i hem, be yet, i no hem yet. Evri samting i jenis. Samting i bin stap ia bifo, i go. Hem i no semmak. Wanem moa nao i go? I mas sol blong hem nomo.”

Afta, Hem i bin raetem: “Ded i no wanem we ol pipol oli tingting long hem. Hem i nomo olsem blong go insaed long wan narafala rum. … Long narafala rum ia bae yumi faenem ol gudfala woman mo man, mo ol swit pikinini we yumi bin lavem mo bin lusum.” 12

Ol brata mo sista blong mi. Yumi save se ded i no en. Ol profet oli bin tijim trutok blong plante yia. Hem i stap tu insaed long ol tabu skripja blong yumi. Insaed long Buk blong Momon, yumi ridim ol toktok we oli stret mo givim kamfot:

“Nao, long saed blong ples blong ol sol bitwin ded mo laef bakegen---Luk, wan enjel i bin talem long mi, se ol spirit blong evri man, taem we oli bin aot long bodi ia blong wol, yes, ol spirit blong evri man, sapos oli gud o nogud, bae oli gobak long God we i bin givim laef long olgeta.

“Mo afta bae i kam blong hapen se, ol spirit blong olgeta we oli stret bae oli kasem wan ples blong glad, we oli singaotem paradaes, wan ples blong spel, wan ples blong pis, long ples ia bae oli spel long ol trabol mo ol wari, mo ol harem nogud blong olgeta.”13

Afta we Sevya i bin ded long kros, mo oli bin putum bodi blong Hem insaed long hol blong ston blong tri dei, spirit i kambak bakegen, mo oli bin pusum ston i go mo Ridima we i laef bakegen long ded i bin wokbaot i kam, i gat wan bodi blong mit mo bun we i nomo save ded.

Ansa blong kwestin blong Job: “Sipos mifala i ded, bae mifala i no save girap bakegen?” i bin kam taem Meri mo ol narawan oli kam kolosap long hol blong ston mo luk tu man oli werem ol klos we i saen, mo tufala i toktok long olgeta: “From wanem yufala i lukaotem man we i laef long ples blong ol dedman? Hem i no stap long ples ya. Hem i laef bakegen.”14

From risal blong viktri blong Kraes ova long gref, bae yumi evriwan i laef bakegen long ded. Hemia i fasin blong pemaot sol. Pol i bin raetem se i gat ol selestial bodi, mo ol terestrial bodi, be glori blong selestial i narafala, mo glori blong terestrial i narafala.15

Yumi lukaotem selestial glori. Yumi wantem stap long ples we God i stap long hem. Hem i wan famle blong oltaem we yumi wantem stap wetem. Ol blesing ia, yumi mas winim tru long wan laeftaem blong stap traehad, blong stap lukaotem, blong stap sakem sin mo long en, gat sakses.

Yumi kam wea? From wanem yumi stap ia? Yumi go wea afta long laef ia? Ol kwestin ia we oli askem raon long wol, oli gat ansa i stap. Wetem ful sol mo tingting blong mi mo wetem bigfala tingting we i stap daon, mi testifae se ol samting ia we mi talemaot oli tru.

Papa blong yumi long Heven i glad long olgeta we oli stap kipim ol komanmen blong Hem. Hem i wari tu long pikinini ia we i lus, yangfala we i let blong kam hom, yut we i go rong, papa o mama we i brekem loa. Wetem kaen fasin, Masta i toktok long olgeta ia, mo long yumi evriwan: “Kambak. Kam antap. Kam insaed. Kam hom. Kam long mi”

Long wan wik, bae yumi stap selebretem Ista. Tingting blong yumi i tanem i go long laef blong Sevya, ded blong Hem, mo taem Hem i laef bakegen long ded. Olsem wan spesel witnes blong Hem, mi testifae long yufala se Hem i stap laef mo Hem i stap wet se yumi gobak wetem glori. Blong bae yumi gobak wetem glori, mi prea olsem long tabu nem blong Hem—we i Jisas Kraes, Sevya mo Ridima blong yumi, amen.