2010–2019
O Le Tausinioga o le Olaga
Aperila 2012


O Le Tausinioga o le Olaga

O fea na tatou o mai ai? Aisea ua tatou i ai iinei? O fea tatou te o i ai pe a mavae lenei olaga? E le o toe manaomia ona tuu ai nei fesili masani e le taliina.

O’u uso e ma tuafafine pele, i lenei taeao ou te fia tautala atu ia te outou e uiga i upumoni faavavau—o upu moni ia o le a faatamaoaigaina ai o tatou olaga ma avatu saogalemu ai i tatou i lo tatou aiga.

I soo se mea lava, e faanatinati ai tagata. E faanatinati e vaalele afi a latou uta taua o tagata soifua i le salafa o konetineta ma vasalaolao ina ia mafai ona auai tagata i fonotaga faapisinisi, ia taulima matafaioi, ia fiafia i tafaoga, po o aiga e asiasi mai. O alatetele i soo se mea—e aofia ai alatanu, auala saoloto faaonaponei, ma alataavale ‘alo—e feoa’i ai le fiamiliona o taavale, e i ai le isi fia miliona o tagata, i se solo e foliga mai e le motu ma mo se anoanoai o mafuaaga, a o tatou faataalise solo i a tatou pisinisi o aso taitasi.

I lenei olaga saoasaoa, pe tatou te tutu ea mo ni nai minute e mafaufau loloto ai—ma mafaufau i upumoni o le faavavau?

Pe a faatusatusa i tuutuuga o le faavavau, o nisi o fesili ma atugaluga o le olaga i aso taitasi e faatauvaa. O le a sa tatou meaai mo le afiafi? O le a le lanu e valia’i le potu malolo? Ta te o e lesitala Sione i le soka? O nei fesili ma le anoanoai o isi faapena, e leai se taua pe a tulai mai taimi o mafatiaga, pe a tiga pe manu’a a tatou pele, pe a faafuase’i ona ma’i, pe a muitiiti le lamepa ae taufaamata’u mai le pogisa. E oo ina sagatonu o tatou mafaufau, ma faigofie ai ona tatou fuafuaina po o le a le mea e taua moni ae pe o le a foi le mea e matua lē taua lava.

Sa ma talanoa talu ai nei ma se tamaitai sa tauivi ma se faama’i sa matua lamatia ai lona ola i le silia ma le lua tausaga. Sa ia ta’ua, a o le’i ma’i o ia, sa faatumulia ona aso i gaoioiga e pei o le faamamaina o lona fale ia matua atoatoa, ma faatumulia i meaafale mananaia. Sa ta’ifaalua i le vaiaso ona alu i lana teulaulu ma sa ia faaaluina tupe ma lona taimi i masina taitasi e faaopoopo ai lavalava i lana pusatu. E le valaaulia sooa fanau a ana fanau e asiasi ane, aua sa popole lava o ia i mea sa ia manatu o ana oa taua ne’i ta’ei pe faaleagaina e lima lē mafaufau o tamaiti.

Ona oo lea ua ia mauaina le tala sa ofo ai, ua lamatia lona ola ma atonu e le o toe umi se taimi e ola ai. Fai mai a ia, o le taimi na ia faalogo ai i le vaaiga a le foma’i, sa ia iloa ai loa lava o le a ia faaaluina lona taimi o totoe i lona aiga ma ana uo faatasi ai ma le talalelei i le totonugalemu o lona olaga, aua o mea ia e iloa ai mea e sili ona taua ia te ia.

O na taimi o le manino a’ia’i, e oo mai ia i tatou uma i se taimi, e ui lava atonu e le ala mai i se tulaga lofituina i taimi uma. Tatou te iloa manino ai le mea moni e taua i o tatou olaga ma pe faapefea foi ona tatou ola.

Na fetalai le Faaola:

“Aua tou te tolo’a’i oa mo outou i le lalolagi, o i ai le mogamoga ma le ele e faaumatia ai; o i ai foi tagata gaoi e eli atu, ma gaoi ai:

“A ia outou tolo’a’i oa mo outou i le lagi, e le o i ai se mogamoga, po o se ele e faaumatia ai; e le o i ai foi tagata gaoi e eli atu, ma gaoi ai:

“Aua o le mea ua i ai lo outou oa, e i ai atoa foi ma o outou loto.”1

I o tatou taimi o manatunatuga loloto po o manaoga aupito sili, e liliu atu ai le agaga i le lagi, e saili se tali faalelagi i fesili aupito sili o le olaga: O fea na tatou o mai ai? Aisea ua tatou i ai iinei? O fea tatou te o i ai pe a uma lenei olaga?

E le maua tali o nei fesili i totonu o tusiga faaakatemia, po o le siakiina o le Initoneti. O nei fesili e sopo a’e i luga atu o le olaga nei. E aofia ai le faavavau.

O fea na tatou o mai ai? O lenei fesili e mautinoa lava e mafaufau i ai, pe a le faaleoina, tagata uma.

Sa ta’u atu e le Aposetolo o Paulo i tagata Atenai i Areopako “o le fanau a le Atua i tatou.”2 Talu ai ua tatou iloa o o tatou tino faaletino o ni fanau ia a o tatou matua faaletino, ua tatau la ona tatou sailia le uiga o le tala a Paulo. Sa tautino mai e le Alii e faapea “o le agaga ma le tino o le tagata lea.”3 O le mea lea, o le agaga o le atalii o le Atua. Sa faasino ia te Ia e le tusitala o le Eperu “o le Tamā o agaga.”4 O agaga o tagata uma, o i latou moni lava o Ona “atalii ma afafine fanauina mo le Atua.”5

Tatou te matauina na tusia e tusisolo musuia, tatou te mafaufau ai i lenei mataupu, ni savali ootia ma ua faamaumauina ai mafaufauga musuia. Sa tusia e William Wordsworth nei upumoni:

O lo tatou fananau mai ua na o se moe ma se faagaloina:

Ma o se Fetu taiala le Agaga ua tatou aumaia,

E mai se tasi mea lona amataga,

Ma e mamao lava lana faigamalaga:

E lē o le matua faagalo oti,

E lē o le matuā le lavalavā foi,

A o ao mamalu o le lagi na tatou o mai ai

Mai lo tatou aiga o le Atua le Matai:

I lo tatou nuu i le Lagi sa masani ai!6

E mafaufau loloto matua i lo latou tiutetauave e aoao atu, e musuia, ma tuuina atu le taiala, faatonuga, ma faataitaiga. Ma a o mafaufau loloto matua, e faia—e le fanau aemaise lava o le autalavou—ni fesili taua, pe aisea ua tatou i ai iinei? E masani lava ona faaleoina lemu i le agaga ma faaupuina, pe aisea ua ou i ai iinei?

E tatau ona tatou maua le lotofaafetai ona ua foafoaina e le Mataisau poto se lalolagi ma tuu i ai i tatou iinei ma se ufimata o le lotogalo i lo tatou olaga sa i ai muamua, ina ia tatou oo i se taimi o tofotofoga, o se avanoa e faamaonia atu ai i tatou lava, ina ia mafai ona tatou agavaa mo mea uma ua saunia e le Atua mo i tatou ia maua.

Ua manino lava, o se tasi o faamoemoega autu o lo tatou i ai i le lalolagi o le mauaina lea o se tino o aano ma ivi. Ua uma foi ona tuuina mai ia i tatou le meaalofa o le faitalia. I le fiaafe o auala, ua faamanuiaina ai i tatou e filifili mo i tatou lava. O iinei tatou te aoao mai ai i aafiaga faigata tatou te oo i ai. Tatou te iloatino ai le lelei mai le leaga. Tatou te iloa ai le eseesega o le oona ma le suamalie. Tatou te iloa ai e i ai taunuuga o a tatou faatinoga.

O le usitai i poloaiga a le Atua, e mafai ai ona tatou agavaa mo lena “maota” na fetalai ai Iesu ina ua Ia tautino mai: “E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama. … ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou … ina ia i ai outou i le mea ou te i ai a’u.”7

E ui ina tatou o mai i le olaga faitino “i ao femoumoua’i o le fiafia” e gasolo pea i luma le olaga. E sosoo le talavou ma le olaga faatamaitiiti, ma e tau lē iloa foi le oo mai o le matua. Mai aafiaga tatou te aoao ai i le tulaga manaomia o le aapa atu i le lagi mo se fesoasoani a o tatou savavali atu i le ala o le olaga.

Ua uma ona faailoga e le Atua, lo tatou Tama, ma Iesu Keriso, lo tatou Alii le ala e atoatoa ai. O loo talo mai i La’ua ia tatou mulimuli i upumoni faavavau ina ia tatou atoatoa, e faapei ona atoatoa i La’ua.8

Sa faatusaina e le Aposetolo o Paulo le olaga i se tausinioga. Na ia uunaia tagata Eperu, “Ina tatou tuu ese ia … le agasala e faalavelavegofie ai i tatou, ia tatou taufetuli ma le onosai i le alatanu o i o tatou luma.”9

I lo tatou naunautai, aua nei galo ia i tatou le fautuaga poto mai le Failauga: “Ua le tini i le tausinioga e ua televavave, ua le malo i le taua e ua malolosi.”10 O le mea moni, o le taui e mo ia o lē e tumau e oo i le iuga.

Pe a ou mafaufau i le tausinioga o le olaga, ou te manatua ai se isi ituaiga o tausinioga, mai aso o le tamaitiiti. Matou te aveina ma a’u uo tama ni tamai naifi suluga, ma fisifisi mai se ogalaau vaivai o le garava a matou tamai vaa meataalo. A uma ona tuu i ai se lā tafatolu fai i le ie, ona faatafea loa lea e le tagata ia lana vaa e faatutuu i le Vaitafe sousou o Iuta Provo. Matou te taufetuli atu i autafa o le vaitafe ma matou matamata i le manu a’e i luga i nisi taimi o ia tamai vaa mai le tatafe o le vaitafe, a o nisi taimi e tafetafea malie ai lava i se mea loloto.

I se tuuga faapitoa, sa matou matauina ai e tasi le vaa na te tata’ia isi vaa uma i le laina faatini ua fuafuaina. Na faafuasei ona tafia atu e le au i se itu aave, ma sa taumalua ai le vaa ma i’u ai ina sa’e. Sa taamilomilo ai i lena mea, ma sa le mafai ai ona toe foi i lona ala na sau ai. Na iu lē manuia, ma faatasi ai ma otaota o vaa malepelepe sa siosiomia ai, na taofiofi mau e ‘ave o le limulimu lanumeamata.

O vaa meataalo faatamaiti, e leai se fola faavae e sagatonu ai, leai se foeuli e faafoe ai, e leai foi se faapogai o le malosi. E mautinoa lava o lo latou taunuuga o le mulivai—o le ala e le maalofia.

E le pei i tatou o vaa meataalo, aua ua tuuina mai ia i tatou ni aoaoga paia e taitaiina ai la tatou faigamalaga. Ua tatou ulufale mai i le olaga faaletino ia le tafetafea i peau o le olaga, a ia maua le mana e mafaufau ai, ma manatu tonu ai, ma ausia ai sini.

E le’i faae’ea i tatou e lo tatou Tama Faalelagi i la tatou malaga o le faavavau e aunoa ma le tuuina mai o mea e mafai ai ona tatou maua mai ia te Ia o le taitaiga e mautinoa ai lo tatou toe foi saogalemu atu. Ou te talanoa atu i le tatalo. Ou te talanoa atu foi i musumusuga mai lena leo filemu, ma le itiiti: ma e le galo foi ia te au tusitusiga paia, ia o loo maua ai le afioga a le Alii ma upu a perofeta—ua saunia e fesoasoani ai ia te i tatou ia taunuu manuia atu i le laina faatini.

E i ai se taimi i la tatou misiona i le tino nei, e vaaia ai se laa ua tautevateva, o se ataata ua matafi atu, o le tiga o ma’i—o le mou atu o le taumafanafana, o le oo mai o le tautoulu, o le maatiati o le taumalulu, ma le aafiaga ua tatou ta’ua o le oti.

Soo se tagata magafagafa e fesili ifo ia te ia lava i le fesili ua sili le faaupuga e Iopu o le feagaiga tuai: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?”11 Po o le a lo tatou taumafai e tuu ese le fesili mai o tatou mafaufau, e toe foi mai lava. E oo mai le oti i tagata uma. E oo mai i e ua matua le soifua, a o latou savavali tautevateva. Ua faalogoina foi lana valaau ia i latou ua latalata atu i le totonugalemu o le malaga i le olaga. O ni isi o taimi e faafilemuina le ataata a nai fanau iti.

Ae e faapefea se olaga i talaatu o le oti? Pe o le oti ea o le iuga o mea uma? Na matua osofaia malosi e Robert Blatchford, i lana tusi o le God and My Neighbor, le talitonuga o Kerisiano i le Atua, Keriso, tatalo, aemaise lava o le tino ola pea. Sa ia tautino mai ma le malosi e faapea o le oti o le mutaaga lea o lo tatou ola, ma e leai se tasi na te faamaonia se isi mea. Ona tupu ai lea o se mea na ofo ai. Na faafuasei ona solovi ifo ona mafaufauga le talitonu ua liu efuefu. Sa tuua matilatila o ia ma ua leai se puipuiga. Sa amata lemu ona ia toe lagonaina le faatuatua lea sa ia ulagia ma lafoaia. O le a le mea na afua ai lenei suiga tele i lana vaai? Ua maliu lona faletua. Faatasi ai ma se loto ua nutimomoia, sa alu atu o ia i le potu lea sa taoto ai le tino faaletino o lona toalua. Sa ia toe tilotilo atu i foliga sa ia matuai alofa i ai. Ina ua sau o ia i fafo, sa ia fai atu i se uo: “O ia lea, ae ua le o ia. Ua suia mea uma. Sa i ai se mea iina muamua, a ua aveesea. Ua le o ia le la. O le a se isi mea ua leai, pe afai e le o le agaga?”

Na ia tusia mulimuli ane: “O le oti e le o se mea e mafaufauina e nisi tagata. Ua na ona pei lava o le alu atu i se isi potu. I le isi potu lena, o le a tatou maua ai … tamaitai ma alii faapelepele ma fanau pele sa tatou alolofa i ai a ua leai.”12

Ou uso e ma tuafafine, ua tatou iloa o le oti e le o le mutaaga lea. Sa aoao mai lenei upumoni e perofeta i augatupulaga uma. O loo maua foi i tusitusiga paia. I le Tusi a Mamona tatou te faitau ai i upu patino ma le faamafanafana:

“O lenei, e faatatau i le tulaga o le agaga i le va o le oti ma le toetutu mai—Faauta, ua faailoa mai ia te au e se agelu, e faapea o agaga o tagata uma, o le taimi lava latou te o ese atu ai mai lenei tino faaletino, ioe, agaga o tagata uma, pe sa latou lelei pe sa leaga, e ave atu i fanua i lena Atua o le na ia tuuina ia te i latou le ola.

“Ma ona oo lea, o agaga o i latou o e ua amiotonu e talia i se nofoaga o le fiafia, lea ua taua o le parataiso, o se nofoaga e malolo ai, o se nofoaga o le filemu o le a latou malolo ai mai i o latou faalavelave uma ma mai le popole uma, ma le faanoanoa.”13

Ina ua mavae le faasatauroga o le Faaola ma talu ona falelauasi Lona tino i le tuugamau mo aso e tolu, sa toe ulufale mai i ai le agaga. Sa fuli ese le maa, ma sa toe tu mai le Togiola toetu, ua faaofuina i se tino ola pea o aano ma ivi.

O le tali i le fesili a Iopu, “A oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” na oo mai ina ua o atu Maria ma isi i le tuugamau ma vaaia ai ni alii se toalua o oofu i ofu sisina ma sa fai atu ia te i latou: “Se a le mea tou te saili ai le ua soifua i e ua oti? E le o iinei o ia, a ua tu.”14

O le taunuuga la o le manumalo i le tuugamau, o le a tatou toetutu. O le togiola lea o le agaga. Na tusia e Paulo: “E i ai … tino faalelagi, ma tino faalelalolagi: a e ese le matagofie o le faalelagi, ese i lo le faalelalolagi.”15

O le mamalu selesitila po o le faalelagi lea tatou te sailia. O le afioaga o le Atua lea tatou te mananao e nonofo ai. O se aiga e faavavau lea tatou te mananao e avea ai. O na faamanuiaga e maua i se olaga atoa o le taumafai, saili, salamo, ma i’u ai ina faamanuiaina.

O fea na tatou o mai ai? Aisea ua tatou i ai iinei? O fea tatou te o i ai pe a mavae lenei olaga? E le o toe manaomia ona tuu ai nei fesili masani e le taliina. Mai le taele o lo’u agaga ma i le lotomaualalo uma, ou te molimau atu ai e moni na mea sa ou tautala atu ai.

E olioli lo tatou Tama Faalelagi mo i latou o e tausia Ana poloaiga. O loo popole foi o Ia mo le tamaitiiti ua se ese, le talavou ua faifaiaga, le talavou faalogogata, ma le matua sese. O loo fetalai mai ma le alofa le Matai ia i latou nei, ma tagata uma foi: “Foi mai. O mai i luga. O mai i totonu. O mai i le fale. O mai ia te au.”

Toe tasi le vaiaso ona tatou faamanatuina lea o le Eseta. O le a liliu atu o tatou mafaufauga i le soifuaga o le Faaola, o Lona maliu, ma Lona Toetu. I le avea ai o se molimau faapitoa, ou te molimau atu ia te outou o loo soifua o Ia ma o loo faatalitali mai o Ia i lo tatou toe foi manumalo atu. O lena toe foi manumalo atu, o tatou lena, ou te tatalo atu ai ma le lotomaualalo i Lona suafa paia—o Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola, amene.