2010–2019
Te hororaa o te oraraa
Eperera 2012


Te hororaa o te oraraa

No hea mai tatou ? No te aha tatou i ô nei ? I hea tatou e haere ai ia faaru‘e tatou i teie oraraa ? E pahonoraa to teie mau uiraa rahi o teie nei ao

E au mau taea‘e e tuahine here, i teie po‘ipo‘i ua hinaaro vau i te paraparau ia outou no te mau parau mau mure ore—taua mau parau mau ra e faaunauna i to outou oraraa e e faaho‘i ia outou i te fare.

I te mau vahi atoa te ru nei te mau taata. Te faauta nei te mau manureva tere vitiviti i te mau taata na ni‘a i te mau fenua aano e te mau moana rahi no te tapapa anei i te hoê apooraa ohipa, no te faaoti i te hoê ohipa, no te reva i te tau faafaearaa, e aore râ no te farerei i te fetii. E purumu i te mau vahi atoa—te purumu faaati, te mau aroa, e te mau purumu hau i te maha reni—te faauta nei te reira tau milioni pereoo, tei roto hau i te milioni taata, mai te huru ra, aita e hopea to te mau tereraa e ua rau roa te mau tumu no to tatou horo-ru-raa i ta tatou ohipa o te mahana hoê.

I roto i teie hororaa ru o to tatou oraraa, te faaea nei anei tatou maa taime rii no te feruri hohonu—feruri i te mau parau mau marau ore ?

Ia faauhia i te mau parau mau mure ore, e au atura te mau uiraa rahi e te mau mana‘ona‘oraa o to tatou oraraa i tera e tera mahana i te mea faufaa ore. Eaha te maa no te ahiahi ? Eaha te ‘u tano no te piha faafaaearaa ? E tapa‘o anei maua ia Johnny i roto i te pŭpŭ tu‘e popo ? No teie mau uiraa e te tahi atoa rahiraa, e mo‘e roa to ratou faufaa ia hiti mai te tau fifi, ia maui e aore râ ia pepe tei herehia, ia roohia te tahi taata o te utuafare i te ma‘i, ia morohi te mori o te ora e ia fatata mai te poiri. E tutonu to tatou feruriraa, e e mea ohie no tatou ia faataa i te mea faufaa e i te mea faufaa ore.

Ua farerei na vau i te hoê tuahine tei aro na i te hoê ma‘i pohe a piti matahiti e hau atu â i teie nei. Ua faati‘a mai oia e, na mua a‘e to’na ma‘i, pau ta’na mau mahana i te raveraa i te mau ohipa mai te tamâ-anaana-roa-raa i te fare e mai te faaunauna i te reira ma te tauihaa nehenehe. Piti taime i te hepetoma, e haere oia i te vahine faanehenehe rouru, e ia oti, e haamau‘a atu ai i te moni e te taime no te faaî mai i ta’na afata ahu i te ava‘e tata‘itahi. Varavara roa te mau mootua i te fariihia i te fare no to’na mata‘u e parari mai e aore râ e ino mai ta’na mau tauihaa i te raveraa o tera na rima iti na‘ina‘i e te ha‘uti rahi.

E i reira, tae mai nei ia’na teie parau ri‘ari‘a e, e pohe to mua ia’na e e taime poto roa paha e toe ra no to’na oraraa tahuti. Ua parau mai oia, i te taime oia i faaroo ai i te mahu‘iraa ma‘i a te taote, ua mana‘o oioi atura oia e, e rave oia i te taime e noaa mai no te farerei i to’na utuafare e te mau hoa e no te tuu i te evanelia ei fâ no to’na oraraa, no te mea, i to’na hi‘oraa, tera te mea faufaa a‘e no’na.

Tera taime maramaramaraa, e tae mai ïa ia tatou paatoa i tera taime e aore râ i te tahi atu taime, e aita paha ïa pauroa na roto i te pe‘ape‘a rahi roa ino. E ite maramarama maitai atura ïa tatou i te mau mea faufaa i roto i to tatou oraraa e te avei‘a ti‘a no to tatou oraraa.

Ua parau te Faaora:

« Eiaha e haapue noa i te tao‘a na outou i teie nei ao, i te vahi e pau ai i te huhu e te pe, i te vahi e tomohia’i e e eiâhia’i e te eiâ:

« E haapue râ i te tao‘a na outou i nia i te ra‘i, i te vahi e ore e pau ai i te huhu e te pae, e ore hoi te eiâ e tomo i reira a eiâ ai

« Te vahi hoi i vaiihohia’i ta outou tao‘a ra, e riro atoa i reira to outou aau ».1

I roto i to tatou mau taime feruriraa hohonu e aore râ te taime ati, e tapapa te varua o te taata i te ra‘i, ma te imi i te pahonoraa hanahana no te mau uiraa rahi o te oraraa: No hea mai tatou ? No te aha tatou i ô nei ? I hea tatou e haere ai ia faaru‘e tatou i teie oraraa ?

Eita te mau pahonoraa i teie mau uiraa e itehia i roto i te buka haapiiraa, e aore râ i ni‘a i te Itenati. Ua hau atu teie mau pahonoraa i te tahuti nei. Te tua‘ti nei te reira i te ao mure ore.

No hea mai tatou ? E tae mai ihoa teie uiraa i te mana‘o, noa’tu e, aita i parau-roa-hia na, tei roto râ i te taata tata‘itahi.

I te aivi Areopago ra, ua parau te aposetolo Paulo i to Ateno ra, « e tamarii tatou na te Atua ».2 No to tatou ite e, no roto mai to tatou mau tino i to tatou mau metua tahuti, e ti‘a ia tatou ia haapapû mai i te faahitiraa a Paulo. Ua parau te Fatu e, « te varua e te tino ra o te aau taatoa ïa o te taata nei ».3 No reira, o te varua tei matara mai mai roto mai i te Atua. No te taata papa‘i i to Hebera ra, te parau nei oia Ia’na ra, « te metua o te varua nei ».4 Ua riro te varua o te mau taata atoa ei « mau tamaiti e [ei] mau tamahine fanau hoi » No’na.5

Te ite atoa ra tatou e, ua papa‘i te feia papa‘i pehepehe i te tahi mau poro‘i faaurû, ei anoenoeraa no tatou i teie tumu parau, e ua tapa‘opa‘o ratou i te reira mau mana‘o. Ua papa‘i William Wordsworth i teie parau mau i muri nei:

E taoto e e mo‘eraa to tatou fanauraa ;

Te varua e ti‘a nei e tatou, te fetia ora,

E nohoraa ïa to’na i te tahi vahi,

E na te atea roa mai oia:

Aita râ i mo‘e-pauroa-hia

E aita i pau taha noa mai,

Ua ahu râ te mau ata hanahana ia tatou

No ô i te Atua, to tatou nohoraa:

Tei pihai iho te ra‘i ia tatou i to tatou aruaruraa !6

E feruri te mau metua i ta ratou hopoi‘a ia haapii, ia faaurû, e ia horo‘a i te arata‘iraa, te avei‘a e te hi‘oraa maitai. E a feruri ai te mau metua, e ui mai te mau tamarii—te taure‘are‘a ihoa râ—i te uiraa hohonu, « no te aha tatou i ô nei ? » Te mea pinepine a‘e râ, e feruri mărû noa te varua ma te parau e, « no te aha vau i ô nei ? »

E ti‘a ia tatou ia mauruuru i te mea e, ua hamani mai te hoê Hamani paari i te hoê ao e ua tuu ia tatou i ô nei i te tahi pae o te hoê paruru no te haamo‘e ia tatou i to tatou oraraa hou i teie oraraa, e na reira, e ite tatou i te taime tamataraa, te hoê rave‘a no te haamaitai ia tatou iho ia ti‘a ia tatou ia farii i te mau mea atoa ta te Atua i faaineine no tatou.

Teie te haapapûraa no te hoê o te opuaraa matamua no to tatou ti‘araa i te fenua nei, oia ho‘i, ia farii tatou i te hoê tino ‘i‘o e te ivi. Ua horo‘ahia ia tatou te horo‘a no te ti‘amâraa. Noa’tu te tau tauasini huru hi‘oraa, e haamaitairaa ihoa no tatou te ma‘itiraa na roto ia tatou iho. I ô nei, e haapii tatou na roto i te rave‘a paari o ta tatou iho mau tamataraa. E faataa tatou i te maitai e te ino. E faataa tatou i te mea maramara e te mea monamona. E ite tatou e, e faautu‘araa e apee nei i ta tatou mau ohipa.

Na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, e nehenehe ta tatou e farii i te ti‘araa tano no taua « fare » ra ta Iesu i parau a faaite mai Oia e: « E rave rahi te parahiraa mau i te fare o tau Metua ra… te haere nei au e haamaitai i te hoê vahi no outou… ei reira atoa outou i te vahi e parahihia e au ra ».7

Noa’tu e, ua pau tatou i te tahuti nei « ahu[hia e] te mau ata hanahana », e tura‘i noa te oraraa. E riro te tamarii ei taure‘are‘a, e e tae mărû noa mai nei te paari. Na roto i te tamataraa e haapii tatou i te hinaaro ia pii i te ra‘i no te tauturu a tere noa ai tatou i ni‘a i te e‘a o te oraraa.

Ua tuu te Atua, to tatou Metua, e Iesu Mesia, to tatou Fatu, i te mau tapa‘o i ni‘a i te e‘a no te maitai-roa-raa. Te pii nei Raua ia tatou ia pee i te mau parau mau mure ore e ia riro mai ei taata maitai roa, mai ta Raua e maitai roa ra.8

Ua faahoho‘a te Aposetolo Paulo i te oraraa ei hororaa. I to Hebera ra, ua titau ru oia ia ratou e, « E haapae tatou i… te ino e hara’i tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei ».9

I roto i to tatou itoito rahi, eiaha tatou e haamo‘e i te parau paari mai roto mai i te Koheleta: « E ore e haapaohia e tei te avae oioi te hemo e hemo ai e tei te etaeta e riro ai te re ».10 Ia ite-maitai-hia, tei te taata e faaoromai e tae noa’tu i te hopea te re.

Ia feruri au i te hororaa o te oraraa, te haamana‘o nei au i te tahi atu hororaa, no roto mai i te mau mahana o to’u vai-tamarii-raa. Ua matau noa matou to’u mau hoa i te rave i te tipi tufetu i te hoê rima e te tahi tapu raau i te tahi, e tarai atu ai i te tahi mau pahi ha‘uti. Ma te ie toru poro, e tuu matou i ta matou mau pahi ha‘uti no te faahoro na ni‘a i te taheraa pape o te Provo River i Utah. E horo matou na te pae anavai e e hi‘o matou i te mau pahi, a taime rii, e taueue puai na ni‘a i te opape, a taime rii, e fano hau noa no te hohonu o te pape.

I roto i te hoê hororaa, ua ite matou e, hoê pahi e arata‘i ra i te tahi mau pu‘eraa i te reni faaotiraa. I te hoê taime, faaatea atura te opape i tera pahi e piri roa’tura i te tahi ohuraa pape rahi, opa atura te poti i to’na pae e tahuri roa’tura. I reira, ohu haere noa’tura te reira, e aita e rave‘a no te ho‘i mai. I te hopea, vai noa’tura te reira i rotopû i te mau afafaraa, a mau noa ai i roto i te remu.

Aita e ta‘ere no te tape‘a afaro to teie mau pahi ha‘uti no to’u vai-tamarii-raa, aita atoa e peperu no te horo‘a i te avei‘a, e aita e puai no te faatere. Aita ihoa e maere, tei raro te anavai to te reira tapaeraa—te e‘a no te pato‘iraa iti roa a‘e.

Ua horo‘ahia tatou i te mau mana atuaraa no te arata‘i i to tatou tere, e ere ïa mai teie mau pahi ha‘uti. E tomo tatou i te oraraa tahuti, e ere no te painu noa ia au i te mau opape o te oraraa, no te faaohipa râ i to tatou mana ia mana‘o, ia feruri, e ia rave.

Aita to tatou Metua i te Ao ra i tuu ia tatou i ni‘a i to tatou tere mure ore ma te horo‘a ore mai i te mau rave‘a ia nehenehe ia tatou ia farii mai Ia’na ra te arata‘iraa no te paruru i to tatou ho‘iraa. Te parau nei au no te pure. Te parau nei au no te mau muhumuhuraa o te reo iti ha‘iha‘i, e aita atoa vau e haamo‘e ra i te mau papa‘iraa mo‘a, tei roto te parau a te Fatu e te mau parau a te mau peropheta—tei horo‘ahia mai no te tauturu ia tatou ia manuia e ma‘iri roa mai te reni hopea.

Te tahi mau taime i roto i ta tatou misioni tahuti, e papû ore rii to tatou taahiraa avae, e fifi rii tatou i te faaite atu i te mata ataata, e mauiui tatou i te ma‘i—e paari te taure‘are‘a e e tere noa te matahiti, e tae mai te ruhiruhiaraa e te iteraa i ta tatou e parau nei te pohe.

E ui te feia feruri i teie uiraa ia’na iho, e uiraa ho‘i ta Ioba i ui i to tahito ra: « Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? »11 A tamatamata na e tuu i tera mana‘o i rapae i to outou feruriraa, e ho‘i mai ihoa te reira. E tae mai te pohe i ni‘a i te mau taata atoa. E tae mai te reira i te taata ruhiruhia e to’na tuuraa avae papû ore. Te pahono-atoa-hia nei to te reira piiraa e ratou tei tae i te afaraa noa o te tere, e te tahi mau taime atoa e haamâmû te reira i te ata o te mau tamarii rii.

E eaha’tura ïa no te oraraa i muri mai i te pohe ? O te pohe anei te hopearaa o te mau mea atoa ? I roto i ta’na buka God and My Neighbor [Te Atua e to’u taata tupu], ua faaino u‘ana Robert Blatchford i te mau tiaturiraa Keresetiano matauhia, mai te Atua, te Mesia, te pure, e te ora tahuti ore ihoa râ. Haapapû u‘ana mai nei oia e, ua riro te pohe ei hopea no to tatou oraraa e eita te taata e nehenehe e faariro i te reira ei parau mau. I muri mai râ, ua tupu mai te hoê ohipa maere. Hu‘ahu‘a ta‘ue mai nei te patu no to’na feaa i raro i te repo. Vai noa’tura oia i reira ma te paruru ore. Ma te nuuraa mărû, haamata mai nei oia i te ho‘i mai i te faaroo o ta’na i faaoo e o ta’na i faaru‘e. Eaha te mea i faataui hohonu roa i to’na hi‘oraa ? Ua pohe ta’na vahine. Ma te aau oto, ua tomo oia i roto i te piha i reira to’na tino tahuti i te tuu-raa-hia. Ua hi‘o faahou oia i te mata o tei here-rahi-hia. Hiti mai nei to’na reo, parau atura i te tahi hoa: « O oia ihoa, tera râ e ere oia tera. Ua taui te mau mea atoa. Te vai ra te hoê mea tei ô nei i te matamua ra tei rave-ê-hia. E ere taua vahine ra. Eaha ïa te mea i reva atu maori râ te varua ? »

I muri mai, ua papa‘i mai oia e: Aita te pohe mai ta te mau taata e mana‘o nei. E au noa te reira i te tomoraa i roto i te tahi piha. I roto tera piha apî e itehia… te mau vahine e te mau tane e te mau tamarii here o ta tatou i here na e tei mo‘e.12

Te mau taea‘e e te mau tuahine, ua ite tatou e, e ere te pohe te reni hopea. Ua haapiihia teie parau mau e te mau peropheta ora na roto i te mau tau. E ite-atoa-hia te reira i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. I roto i te Buka a Moromona te tai‘o nei tatou i te tahi mau parau taa ê e te tamahanahana:

« E teie nei, te parau no te vairaa o te varua taata i ropu i te poheraa e te tia-faahou-raa ; Inaha, ua faaitehia mai ïa ia’u e te hoê melahi, o tei na ô mai ia’u e, Ia reva’tu te varua o te taata i teie tino pohe noa nei ; oia ïa, te varua o te mau taata atoa ra, te taata maitai e te ino atoa hoi, ua afaihia ïa ratou i taua Atua ra o tei horoa mai i te ora ia ratou ra.

« Ei reira e fariihia te varua o te feia parau-tia ra i roto i te hoê vairaa mauruuru ra, o tei parauhia e paradaiso ; e vahi faaearaa ïa, e te hau, ei reira e faaea’i ratou i to ratou peapea, i te ati, e te oto hoi ».13

I muri mai te Faaora i te faasatauroraahia e i te tuuraahia To’na tino i roto i te menema no na mahana e toru, ua tomo faahou mai te varua. Ua tura‘i-ê-hia te ofa‘i rahi, e ua haere faahou te Faaora tei ti‘a-faahou-mai, ma te ahuhia i te tino ‘i‘o e te ivi tahuti ore.

Ua tae mai te pahonoraa i ta Ioba uiraa ra, « Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? », i te taime Maria e te tahi atoa feia haereraa mai i te menema, e i reira, ua ite ratou na taata toopiti ma te ahu anaana tei parau ia ratou « Eaha outou i imi ai i te ora i te vairaa o te pohe ? Aore oia i ŏ nei, ua tia ïa i nia ».14

No te upooti‘araa o te Mesia i ni‘a i te menema, e ti‘a faahou mai tatou. O teie te faaoraraa o te varua. Ua papa‘i Paulo: « Te mau mea hoi o te ra‘i e te mau mea o te fenua, e anaana ê ra to te mau mea o te ra‘i, e huru ê to te mau mea o te fenua nei ».15

O te hanahana tiretiera ta tatou e imi nei. Tei te aro o te Atua tatou e hiaai nei e noho atu. Tei te hoê utuafare mure ore tatou e hinaaro e faaea atu. No te fariihia taua mau haamaitairaa ra na roto i te hoê oraraa tutava e te imi e te tatarahapa e te manuia i te hopea.

No hea mai tatou ? No te aha tatou i ô nei ? I hea tatou e haere ai ia faaru‘e tatou i teie oraraa ? E pahonoraa to teie mau uiraa rahi o teie nei ao. Mai te hohonuraa roa o to’u aau e ma te haehaa, te faaite papû nei au e, e parau mau te mau mea ta’u i parau na.

Te oaoa nei to tatou Metua i te Ao ra ia ratou e haapa‘o nei i Ta’na mau faaueraa. Te mana‘ona‘o atoa nei Oia i te tama mo‘e, te taure‘are‘a feruriraa paari ore, te feia apî tei faaatea i te evanelia, te metua haapa‘o ore. Te parau nei te Fatu ia ratou ma te here e i te taatoaraa atoa ho‘i: « A ho‘i mai. A haere mai. A tomo mai. A haere mai ia’u nei ».

I teie hepetoma i muri nei, e faahanahana tatou i te Pasa. E fariu to tatou mau mana‘o i te oraraa o te Faaora, i To’na pohe, e i To’na Ti‘a-faahou-raa. Ei ite taa ê No’na, te faaite papû nei au ia outou e, te ora nei Oia e te tia‘i nei Oia i to tatou ho‘iraa hanahana. Ia riro teie huru ho‘iraa ei ho‘iraa no outou na, o ta’u ïa pure haehaa i To’na i‘oa mo‘a—oia o Iesu Mesia, to tatou Faaora e to tatou Ora, amene.