2010–2019
Ko e Pue ʻo e Moʻuí
ʻEpeleli 2012


Ko e Pue ʻo e Moʻuí

Naʻa tau haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Te tau ʻalú ki fē hili ʻa e moʻuí ni? ʻOku ʻikai fie maʻu ke tuku taʻe tali e ngaahi fehuʻi fakaemāmani lahi ko ʻení.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fie lea he pongipongí ni ki he ngaahi moʻoni taʻengatá—ʻa e ngaahi moʻoni te nau fakatupulaki ʻetau moʻuí pea tau hao ai ki ʻapí.

ʻOku fakatovave holo e kakaí he feituʻu kotoa pē. ʻOku fakatovave ʻū vakapuna setí ke fetuku holo ʻenau ʻū utá he ngaahi konitinēnití mo e ʻōseni lolotó kae lava ke lele e ngaahi pisinisí, feau e ngaahi fie maʻú, fakafiefia e mālōlō ʻeveʻevá pe ʻaʻahi ki he ngaahi fāmilí. Ko e halá ʻi he feituʻu kotoa pē—kau ai ngaahi hala lalahi mo femoʻuekina tahá—ʻoku felēleaki holo ai ha ʻū meʻalele ʻe laui miliona ʻoku laui miliona e kakai ʻoku nau heka holo aí ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻo e ʻahó.

ʻI he moʻui femoʻuekina ko ʻení, ʻoku ʻai nai mo tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakalaulauloto—pe fakakaukau koā ki he ngaahi moʻoni tuʻuloá?

Ko e konga lahi e ngaahi fehuʻi mo e hohaʻa fekauʻaki mo e moʻui fakaʻahó, ʻoku meimei laulaunoa ia ʻi hono fakahoa atu ki he ngaahi moʻoni taʻengatá: Ko e hā ʻetau kai efiafí? Ko e hā e lanu ke vali ʻaki e loto falé? ʻE kau atu nai ʻa Sione ki he soká? Ko e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo ha ngaahi fehuʻi kehe, ʻoku mole honau mahuʻingá he taimi ʻoku hoko mai ai e faingataʻá, mamahí pe lavea e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, pe hū mai ʻa e puké ki he fale ʻo e moʻui leleí, poipoila e teʻelango ʻo e moʻuí pea tuʻunuku mai ʻa e maté. ʻOku tau tokanga taha pea faingofua pē ʻetau fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní mei he meʻa noaʻiá.

Ne u toki ʻaʻahi ki ha fefine ko e taʻu ʻeni ʻe ua ʻene fefaʻuhi mo ha puke lahi. Naʻá ne pehē ki muʻa peá ne puké naʻá ne femoʻuekina ʻi hono fakamaau e falé ke masaní ʻo fakafonu ʻaki ia e nāunau fale fakaʻofoʻofa. Naʻá ne ʻalu tuʻo ua he uike ke ngaohi hono ʻulú peá ne fakamoleki ha paʻanga mo e taimi he māhina takitaha he kumi valá. Naʻá ne fie maʻu ke ʻoua ʻe faʻa ʻaʻahi mai hono makapuná kiate ia he naʻe hohaʻa maʻu pē telia naʻa fahi pe maumauʻi e koloa naʻá ne lau ʻoku mahuʻingá ʻe honau fanga kiʻi nima taʻetokangá.

Hili iá naʻá ne maʻu e ongoongo fakaʻohovale ko ia ʻoku tuʻu taʻepau ʻene moʻui matelié pea he ʻikai fuoloa hono taimi hení. Naʻá ne pehē ko e taimi naʻá ne fanongo ai ki he fakamatala ʻa e toketaá, naʻá ne ʻiloʻi he taimi pē ko iá neongo pe ko e hā e kiʻi taimi ʻoku toé, te ne feohi ai mo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá pea ʻe fakatefito ʻene moʻuí ʻi he ongoongoleleí, he ko e ngaahi meʻa ʻeni ne mahuʻinga taha kiate iá.

ʻOku ʻi ai ha taimi ʻoku hoko mai ai e taimi mahino ko iá, neongo ʻoku ʻikai hoko mai maʻu pē ʻi ha tūkunga taʻeʻamanekina. ʻOku tau sio lelei ai ki he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi heʻetau moʻuí mo e founga ke tau moʻui aí.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai … ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí:

“Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai … ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻá ke kaihaʻasí:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, … ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”1

ʻI he taimi ʻoku fakamātoato taha ai ʻetau fakalaulau lotó pe vivili taha ai ʻetau fie maʻú, ʻoku hanga hake ai e laumālie ʻo e tangatá ki he langí ʻo fekumi ki ha tali fakalangi ki he ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga taha ʻo e moʻuí: Naʻa tau haʻú nai mei fē? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí? Te tau ʻalú ki fē hili ʻa e moʻuí ni?

ʻOku ʻikai maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he ngaahi tohi fakaakó, pe mei he ʻInitanetí. ʻOku mahulu atu ia ʻi he moʻui matelié. ʻOku nau fālute ʻa e taʻengatá.

Naʻa tau haʻú nai mei fē? ʻOku mahino pē ʻoku toka e fehuʻí ni ʻi he fakakaukau ʻa e tangata kotoa pē, neongo kapau ʻoku ʻikai lea ʻaki.

Naʻe tala ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kau ʻAtenisí ʻi he Moʻunga Maʻasí, ko e “ko e hako ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolu.”2 Talu mei heʻetau ʻilo ko hotau sino fakamatelié ko e tupu ia mei heʻetau mātuʻa fakamatelié, kuo pau ke tau fekumi ai ki he ʻuhinga ʻo e lea ʻa Paulá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko e “laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá.”3 Ta ko e laumālié leva ko e hako ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe ui ia ʻe he taha naʻá ne hiki e tohi Hepeluú “ko e Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”4 Ko e ngaahi laumālie ʻo e kakai kotoa pē ko Hono “ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu kuo fakatupu”5 ʻiate Ia.

ʻOku tau ʻilo ne fatu ʻe he kau punake potó ha ngaahi pōpoaki ongo mo ha ngaahi fakakaukau loloto ke tau fakakaukau ki ai ʻi he kaveingá ni. Naʻe hiki ʻe Viliami Uetisiuefi ʻa e meʻá ni:

Ko hotau fanauʻí ko ha mohe pē pea mātangaló:

He ko e Fetuʻu ʻo ʻetau moʻuí, e laumālie te tau tuʻu mo ia ha ʻahó,

Naʻe ʻi ha feituʻu kehe hono tupuʻangá,

Pea mamaʻo fau ʻetau kāuvahá:

Pea ʻikai ngalo kotoa ʻa ia ʻi muʻá,

Pe mātuʻaki taʻe mateuteu kotoá,

Ka ʻoku tau omi ʻi he ʻao ʻo e nāunauʻia

Mei he ʻOtuá, ko hotau tupuʻangá:

ʻOku tau fepikitaki mo e langí heʻetau valevaleá!6

ʻOku fakalaulauloto e mātuʻá ki honau fatongia ke akoʻi, ueʻi, ʻoatu ha tataki, fakahinohinoʻi mo tā ha sīpinga. Pea lolotonga e fakakaukau ʻa e mātuʻá, ʻoku fai ʻe he fānaú—tautautefito ki he toʻu tupú—ha fehuʻi vivili, “ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí”? ʻOku faʻa fai fakalongolongo pē ia ki he lotó ʻo peheni, “ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí”?

Hono ʻikai totonu ke tau fakafetaʻi ʻi hono faʻu ʻe he Tupuʻanga potó ha māmani pea tuku kitautolu heni mo ha veili ʻo e ʻikai toe manatu ki heʻetau moʻui kimuʻá kae lava ke tau foua ha taimi ʻo siviʻi, mo ha faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai kitautolu, kae lava ke tau taau mo e meʻa kotoa pē kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ke tau maʻú.

ʻOku mahino, ko e taha ʻo e tefitoʻi ʻuhinga ʻo ʻetau moʻui he māmaní ke maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui. Kuo ʻosi foaki mai foki ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku tau monūʻia ke fili maʻatautolu pē, ʻi ha ngaahi founga ʻe lauiafe. ʻOku tau ako ʻi heni mei he tuʻutuʻuni fefeka ʻo e taukeí. ʻOku tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví. ʻOku tau fakafaikehekeheʻi ʻa e mahí mei he melié. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi angafaí.

Te tau lava ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ke taau mo e “fale” naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻi Heʻene pehē: “ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi. … ʻoku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu … ko e potu te u ʻi aí, te mou ʻi ai foki.”7

Neongo ʻoku tau haʻu ki he moʻui fakamatelié “ʻi ha nāunauʻia,” ka ʻoku ngaʻunu pē ki muʻa e moʻuí. ʻOku hoko mai ʻa e toʻu tupú hili e kei īkí pea mahino mo e hoko mai ʻa e matuʻotuʻá. ʻOku tau ako mei he meʻa ʻoku tau aʻusiá ʻa e fie maʻu ke kumi ki ha tokoni fakalangi ʻi heʻetau ʻi he fononga he moʻuí.

Ne ʻosi fakaʻilongaʻi ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e hala ki he haohaoá. ʻOkú Na taʻalo mai ke tau muimui ʻi he ngaahi moʻoni taʻengatá pea hoko ʻo haohaoa, he ʻokú Na haohaoa.8

Naʻe fakatatau ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e moʻuí ki ha lova. Naʻá ne naʻinaʻi ki he kakai Hepeluú, “Tau siʻaki … ʻa e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki aí, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo [tofa] ʻi hotau ʻaó.”9

ʻI heʻetau loto vēkeveké, ʻoua muʻa naʻa tau taʻe-fakatokangaʻi ai e faleʻi poto mei he Tangata Malangá: “Ko e pué ʻoku ʻikai kiate ia ʻoku veʻe vavé, pe ko e taú kiate ia ʻoku mālohí.”10 Ko hono moʻoní ko e palé ʻoku maʻana ia ʻoku kātaki ki he ikuʻangá.

Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he lova ʻo e moʻuí, ʻoku ou manatu ai ki ha faʻahinga lova ʻe taha, mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku kei siʻí. Naʻá ku faʻa toʻo mo hoku ngaahi kaungātangatá ha fanga kiʻi helefufū ʻo tongi ha fanga kiʻi vaka iiki mei he uho molū ʻo ha fuʻu uilou. Ne mau takitaha tuku ki he vaí homau fanga kiʻi vaká, kuo ʻosi fakalā tapatolu ʻaki ha tupenu, ke nau lova hifo he tafe ʻa e Vaitafe Polovo, ʻo ʻIutaá. Ne mau lele pē he kauvaí mo sio ki he faʻa tō-mo-hopo ʻa e fanga kiʻi vaká ʻi he ʻau mālohí pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ne nau failā fiemālie pē ʻi he loloto ange ʻa e vaí.

Naʻa mau fakatokangaʻi ʻi he lolotonga ʻo ha faʻahinga lova peheé, naʻe ʻi ai ha vaka naʻá ne taki hono toé ki he tepí. Fakafokifā pē, kuo tafiʻi ia ʻe he ʻaú ʻo fuʻu ofi ki ha feituʻu ne fofō ai e vaí, pea fakatafa leva e kiʻi vaká ʻo ngoto. Naʻe vilohi takai tā tuʻo lahi ai, ʻo ʻikai toe lava ke foki hake ki he halanga totonú. Fāifai pea toki aʻu mai ʻo toka he loto veve mo e kinohaʻa taʻeʻaongá, ʻa ia ne fihia he limu lanumatá.

Naʻe ʻikai ha takele ʻo e kiʻi vaka vaʻingá ke ne pukepuke, pe ha foheʻuli ke ne ʻuli-mo-tafoe, pea ha maʻuʻanga ivi. Naʻe ʻikai ha veiveiua ko honau ikuʻangá ko e matāʻutoʻutá—ʻa e feituʻu ʻoku siʻi ange ai e ʻaú.

Kuo ʻosi foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi ʻulungaanga fakalangi ke ne tataki ʻetau fonongá, pea ʻoku ʻikai ke tau hangē ko e fanga kiʻi vaka vaʻingá. ʻOku ʻikai ke tau hū mai ki he moʻui fakamatelié ke tau lepa heke pē ʻi he mataʻau ʻo e moʻuí, ka naʻe foaki mai e mālohi ke tau fakakaukau, ke tau fakaʻuhinga pea mo lavameʻa.

Naʻe ʻikai fakahekeheka kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau folau taʻengatá taʻe te Ne foaki mai ha ngaahi founga ke tau lava ai ʻo maʻu meiate Ia ha fakahinohino ke fakapapauʻi te tau foki lelei ange ai. ʻOku ou ʻuhinga atu ki he lotú. ʻOku ou ʻuhinga atu ki he fanafana mei he kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaikí; pea ʻoku ʻikai ke u fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e folofola māʻoniʻoní, ʻoku hā ai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí pea mo e lea ʻa e kau palōfitá—he naʻe ʻomi ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau taufonua lelei ai.

ʻE ʻi ai ha taimi ʻi hotau misiona he moʻui fakamatelié te tau mamata ai ki he momoú, ʻa e malimali ʻo e ongosiá, ʻa e felāngaaki ʻo e mahamahakí—pea naʻa mo e mōlia atu ʻo e faʻahitaʻu māfaná, kae hoko mai ʻa e fakatōlaú, momoko ʻo e faʻahitaʻu momokó, pea tau aʻusia mo e maté.

Kuo ʻosi fehuʻi loto ʻe he taha mohu fakakaukau kotoa pē ʻa e fehuʻi naʻe fakalea lelei taha ʻe Siope ʻo e kounga muʻá: “Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, ʻe toe moʻui ia?”11 Neongo ʻetau feinga ke tekeʻi e fehuʻí ni mei heʻetau fakakaukaú, ka ʻoku toe foki mai maʻu pē ia. ʻOku hoko e maté ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku hoko ia ki he kau toulekeleká ʻi heʻenau ʻaʻeva tō-mo-humú. ʻOku ongona ʻene uí ʻe kinautolu ʻoku teʻeki ai aʻu lelei ki he vaeuaʻanga mālie ʻo e fonongá. Taimi ʻe niʻihi ʻokú ne taʻofi e kakata ʻa e longaʻi fānaú.

Kae fēfē ʻa e moʻui ʻi he hili ʻo e maté? Ko e maté nai e ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pē? Naʻe ʻohofi ʻe Lōpeti Pelesifooti, ʻi heʻene tohi ko e God and My Neighbor ʻa e ngaahi tui faka-Kalisitiane hangē ko e ʻOtuá, Kalaisi, lotú kae tautautefito ki he moʻui taʻe-faʻa-maté. Naʻá ne pehē ko e maté ko e ngataʻanga ia ʻo ʻetau moʻuí pea he ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo fakahalaki ia. Ka ne hoko ha meʻa fakaʻohovale. Ne faifai pea mole atu ʻene taʻe tuí. Ne ʻikai ke ne lava ʻo taukaveʻi pe maluʻi ia. Naʻá ne foki māmālie mai ki he tui naʻá ne manukiʻi mo liʻakí. Ko e hā ne hoko ke liliu ai ʻene fakakaukaú? Naʻe mālōlō ʻa hono uaifí. Naʻá ne ʻalu loto mamahi atu ki he loki ne fakaʻeʻepa aí. Naʻá ne vakai atu ki he fofonga naʻá ne ʻofa aí. ʻI heʻene hū mai ki tuʻá naʻá ne pehē ange ki hano kaungāmeʻa: “Ko ia pē ia, ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai nai ko iá. Kuo liliu e meʻa kotoa. Kuo toʻo atu e meʻa ne ʻi ai kimuʻá. ʻOku ʻikai ke kei tatau mo ia. Ko e hā ʻoku toe ke mavahé kapau ʻoku ʻikai ko e laumālié?”

Naʻá ne tohi kumui ange ʻo pehē: “ʻOku ʻikai hangē ʻa e maté ko e meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ha niʻihi. ʻOku hangē pē ia ko ha hū atu ki ha loki kehé. Te tau ʻilo ʻi he loki ko iá … ʻa e kau fafine, kau tangata mo e fānau ʻofeina ne tau ʻofa ai ka kuo pulia.”12

ʻE kāinga, ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ʻa e maté. Kuo akoʻi mai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe he kau palōfita moʻuí ʻi he ngaahi kuongá. ʻOku toe maʻu foki ia ʻi heʻetau folofola māʻoniʻoní. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi lea pau mo fakafiemālie ko ʻení:

“Ko ʻeni, ko e meʻa ki he tuʻunga ʻo e laumālié ʻi he vahaʻa ʻo e maté mo e toetuʻú—Vakai, kuo fakaʻilo mai kiate au ʻe ha ʻāngelo, ʻoku fakafoki ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa pē, ʻo ka hili ange ʻenau mavahe mei he sino fakamatelié ni, ʻio, ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau angalelei pe angakovi, ki honau ʻapí, ki he ʻOtua pē ko ia ʻa ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate kinautolú.

“Pea ʻe toki hoko ʻo pehē, ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi.”13

Hili hono tutuki e Fakamoʻuí pea tuku Hono sinó he fonualotó he ʻaho ʻe tolu, naʻe toe foki ki ai ʻa e laumālié. Ne tekaʻi e maká, pea hāʻele mai ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻú, kuo fakakofu ʻaki ha sino taʻe-faʻa-mate ʻo e kakano mo e hui.

Naʻe maʻu e tali ki he fehuʻi ʻa Siopé, “Kapau ʻe mate ha tangata, ʻe toe moʻui ia?” ʻI he taimi naʻe omi ai ʻa Mele mo ha niʻihi ki he fonualotó ʻo mamata ki ha ongo tangata kofu ngingila, naʻá na lea kiate kinautolu ʻo pehē: “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.”14

Te tau toetuʻu kotoa tuʻunga ʻi hono ikuna ʻe Kalaisi ʻa e faʻitoká. Ko hono huhuʻi ʻeni ʻo e laumālié. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ʻi ai … ʻa e ngaahi sino [fakasilesitiale], mo e ngaahi sino [fakatelesitiale]: ka ʻoku taha pē ʻa e nāunau [fakasilesitialé], pea mo e [fakatelesitialé] ʻoku taha kehe ia.”15

Ko e nāunau fakasilesitialé ʻoku tau feinga ki aí. Ko e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku tau fakaʻamu ke tau nofo aí. Ko e fāmili taʻengatá ʻoku tau fie maʻú. ʻOku ngāueʻi e ngaahi tāpuaki peheé ʻi he moʻuí kotoa ʻi he feinga, fekumi, fakatomala pea faifai pē ʻo tau ikuna.

Naʻa tau haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Te tau ʻalú ki fē hili ʻa e moʻuí ni? ʻOku ʻikai fie maʻu ke tuku taʻe tali e ngaahi fehuʻi fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he loto fakamātoato ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa kuó u lea ki aí.

ʻOku fiefia ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kinautolu ʻoku tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOkú ne tokanga foki ki he fānau ʻoku heé, ʻa e toʻu tupu ʻoku fakatuotuaí, ʻa e toʻu tupu ʻoku talangataʻá, pea mo e mātuʻa ʻoku fai halá. ʻOku folofola ʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kinautolú ni, pea ki he kakai kotoa pē: “Foki mai. Foki hake. Hū mai. Haʻu ā ki ʻapi. Haʻu kiate au.”

ʻI ha uike ʻe taha mei heni, te tau fakamanatua ai e Toetuʻú. ʻE fakafoki ai ʻetau fakakaukaú ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻEne pekiá mo ʻEne toetuʻú. ʻI heʻeku hoko ko ʻEne fakamoʻoni makehé, ʻoku ou fakamoʻoni atu kiate kimoutolu ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tali mai ki haʻatau foki ikuna ange. Fakatauange ʻe pehē ʻetau fokí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi Hono huafa māʻoniʻoní—ko Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí, ʻēmeni.