2010–2019
Ko e Fakahaofí ʻi he Tupulaki Moʻoní
ʻEpeleli 2012


Ko e Fakahaofí ʻi he Tupulaki Moʻoní

Ko e ngāue naʻe ui kotoa kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau faí, ko hono fakahaofi e ngaahi laumālié.

Kuo tuʻo lahi hono fakamamafaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí he ngaahi māhina kimuí ni maí ʻa e fie maʻu ke fakahoko e “tupulaki moʻoní” ʻi he Siasí, pea ʻomi ki ai e kakai kotoa ʻoku nau loto ke maʻu mo tauhi e ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouau fakahaofí pea ke nau moʻui ʻaki ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá (vakai, ʻAlamā 5:14). Ko e taha e founga lelei mo mahuʻinga taha ki hono fakahoko e “tupulaki moʻoní” ʻi he Siasí ko e ala atu ʻo tokoni pea fakafoki mai ʻa kinautolu kuo ʻosi papitaiso ka ʻoku nau kei ʻauhē ʻi ha tuʻunga māmālohi peé, ʻo ʻikai ke nau maʻu e ngaahi tāpuakí mo e ouau fakahaofí. ʻOku tatau ai pē ko e hā hotau fatongiá—faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahi, faiako Lautohi Faka-Sāpate, pīsope, tamai, faʻē, pe Taki Māʻolunga—te tau lava kotoa ʻo kau ʻi he ngāue fakahaofí ni ʻi ha founga ʻoku ʻaongá. He ko e fatongia fakalangi ia ʻoku tau tofuhia kotoa ai, ko hono ʻomi kotoa e kakaí—kau ai hotau fāmilí, kakai taʻe siasí, kau māmālohí, kau angahalá—kia Kalaisi ke nau maʻu e ngaahi ouau fakahaofí.

Ne telefoni mai ʻi ha pongipongi Sāpate he taʻu ʻe 30 kuohilí ha taha ʻo ʻemau kau pīsope faivelengá, lolotonga ʻeku ngāue ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻá ne fakamatalaʻi mai kuo fuʻu vave e tupu tokolahi hono uōtí pea kuo ʻikai ke ne toe maʻu ha fatongia lelei maʻá e kāingalotu taau kotoa pē. Naʻá ne kole mai ke mau vaeua e uōtí. Ne mau fakakaukau ʻi heʻemau hoko ko e kau palesitenisī fakasiteikí, ke mau ʻaʻahi ki he uōtí pea ui e kāinga moʻui taau kotoa ko ʻení ke nau hoko ko ha kau faifekau fakasiteiki, lolotonga ʻemau tatali ke fakangofua mai ha faʻahinga kole peheé.

Ko e toko taha fika tolu ne u talanoa mo iá ko ha finemui ne ako ʻi he ʻunivēsiti he feituʻú. Hili haʻama talanoa taimi nounou, ne u ui ia ke hoko ko ha faifekau. Naʻá ne kiʻi fakalongolongo. Peá ne pehē mai, “Palesiteni, ʻokú ke ʻiloʻi koā ʻoku ʻikai ke u mālohi ʻi he Siasí?”

Hili haʻaku kiʻi fakalongolongo, ne u pehē ange, “ʻIkai, ne ʻikai ke u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke mālohi.”

Naʻá ne tali mai, “Kuo taʻu lahi e ʻikai ke u mālohi he Siasí.” Peá ne pehē mai, “ʻIloʻi koā ʻoku ʻikai faingofua ke foki mai hili haʻo māmālohi peé?”

Ne u tali ange, “ʻIkai. ʻOku kamata e lotu homou uōtí he 9:00 a.m. ʻOkú ke kau fakataha mo kimautolu ʻi hoʻo haʻu ki he lotú.”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai, ʻoku ʻikai faingofua pehē ia. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. ʻOkú ke hohaʻa pe ʻe fakafeʻiloaki mai koā ha taha kiate koe, pe te ke tangutu toko taha pē ʻo ʻikai fakatokangaʻi koe ʻi he lotú. Pea ʻokú ke hohaʻa pe ʻe tali lelei koe pea ko hai ʻe hoko ko ho kaungāmeʻa foʻoú.”

Ne tafenoa pē hono loʻimatá mo ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo naʻe taʻu lahi hono lotua ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u foki mai ki he Siasí.” Naʻá ne toe pehē mai hili haʻane kiʻi fakalongolongo, “Ne u lotua he māhina ʻe tolu kuo hilí ke u maʻu ʻa e lototoʻa mo ha mālohi pea mo ha founga ke u toe foki ai ʻo mālohi he Siasí.” Peá ne ʻeke mai, “Palesiteni, ʻokú ke pehē nai ko e fatongiá ni e tali ki he lotu ko iá?”

Ne u fakapetetangi pē mo pehē atu, “ʻOku ou tui kuo tali ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi lotú.”

Naʻe ʻikai ngata pē heʻene tali e fatongiá; ka naʻá ne hoko ko ha faifekau lelei. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau naʻe ʻikai ngata pē heʻene fiefia he uiuiʻí, ka naʻe kau ai ʻene ongomātuʻá mo e kau mēmipa kehe ʻo hono fāmilí.

Ne lahi ha ngaahi meʻa ne u ako pe fakamanatu mai heni mo ha ngaahi ʻinitaviu hangē ko iá:

  • Ne u ako ai ʻoku tokolahi ha kāingalotu māmālohi ʻoku tūʻulutui he ʻaho kotoa pē ʻa e niʻihi ʻoku ʻofa ʻiate kinautolú, ʻo kole tokoni ki he ʻEikí ke fakahaofi e toko taha māmālohi ʻoku nau ʻofa aí.

  • Ne u ako ai ʻoku ʻikai ke faingofua pe fakafiemālie ki ha mēmipa māmālohi ke foki mai ki he Siasí. ʻOku nau fie maʻu ha tokoni. ʻOku nau fie maʻu ha poupou. ʻOku nau fie maʻu ha fakafeohi.

  • Ne u ako ai ʻoku ʻi ai hatau kāingalotu māmālohi ʻoku nau feinga mo loto ke ʻilo e hala ke nau toe foki mai aí.

  • Ne u ako ai ʻoku lahi e kāingalotu māmālohi te nau fie fua ha fatongia kapau ʻe kole ange ke nau fai ia.

  • Ne u ako ai ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e mēmipa māmālohí ke ʻoua ʻe fakamavahevaheʻi ia pea lau ia ko ha foha pe ʻofefine ʻo ha ʻOtua ʻofa.

Hili ha ngaahi taʻu ne u fifili pe naʻe mei anga fēfē ʻa e ʻinitaviú kapau ne u ʻai ke ne ongoʻi ko ha mēmipa māmālohi ia ʻi he Siasí. Te u tuku pē ke mou fakaʻosi.

Naʻe hoko maʻu pē hono fakamālohia e kau māmālohí ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. Neongo ko e fatongia ʻo e mēmipa kotoa pē ke fakamālohia mai e kāingalotu māmālohí, ka ko e fatongia ia ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí ke tataki e niʻihi kehé ʻi he ngāué ni. He ko e taumuʻa ia ʻo e ngāue he lakanga fakataulaʻeikí—ko hono ʻomi e kakai kotoa pē ki he ngaahi fuakava ʻo e hākeakiʻí; pea paotoloaki ai e melinó, fiefiá, mo e mahuʻinga fakatāutahá.

Te mou manatuʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e taimi ko ia naʻe ʻiloʻi ai ʻe ʻAlamā ko e Siʻí kuo hē atu e kau Sōlamí mei he Siasí, naʻá ne fokotuʻu leva ha falukunga kakai ke nau fakahaofi mai e kakaí ni. Naʻe tautapa ʻa ʻAlamā ki he ʻEikí lolotonga ʻenau fakakaukauʻi ʻenau ngāué, ʻo ne pehē:

“ʻE ʻEiki, ʻofa muʻa ʻo tuku mai kiate kimautolu ke mau lava ʻo toe fakatafoki mai ʻa kinautolu kiate koe ʻia Kalaisi.

“Vakai, ʻe ʻEiki, ʻoku mahuʻinga honau laumālié, pea ko honau tokolahi ko homau kāinga; ko ia, ʻofa muʻa, ʻe ʻEiki, ʻo tuku mai kiate kimautolu ʻa e mālohi mo e poto ke mau lava ʻo toe fakatafoki ʻa e faʻahingá ni, ko homau kāingá, kiate koe” (ʻAlamā 31:34–35; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

ʻI he ngaahi māhina kuohilí hili ha fakataha mo e kau papi ului foʻoú mo e kau māmālohí, ne haʻu kiate au ha tangata ne toki mālohi mai ka ʻokú ma toʻu pē, ʻo ne pehē mai, “Ne u māmālohi he konga lahi ʻeku moʻuí. Ne u mavahe kei siʻi pē mei he Siasí. Ka kuó u foki mai pea ʻoku ou ngāue mo hoku uaifí he temipalé.”

Ne u fakaʻamu ke u fakahaaʻi ange naʻe lelei e meʻa kotoa pē, ko ia naʻe peheni ʻeku tali kiate iá: “ʻOku lelei e meʻa kotoa pē ʻoku iku leleí.”

Naʻá ne tali mai, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke lelei ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ou foki mai ki he Siasí, ka kuo mole kotoa ʻeku fānaú mo e makapuná. Pea ʻoku ou mātā tonu he taimí ni ʻe mole atu hoku makapuna uá—kuo nau mavahe kotoa mei he Siasí. ʻOku ʻikai ke lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”

Ne ʻi ai ha taha ʻemau ngaahi kuí ne kau ki he Siasí ʻi ʻIulope he kamakamata mai ʻa e Siasí. Ne māmālohi hano foha. Ne ma feinga mo Sisitā ʻEsilī ke kumi e hako māmālohi ʻo e kui ko ʻení.

Naʻe faingofua pē ke u pehē mo hoku uaifí ko e fakafuofua totonu ki he toʻu tangata ko ʻeni ʻe onó, kuo aʻu ki he meimei toko 3,000 ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo molé. Tau fakakaukau atu angé ki ha toe toʻu tangata ʻe ua mei ai. Mahalo ʻe aʻu e mole ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní [ʻo] toko 20,000 ki he 30,000.

ʻOku fakatefito e fekau ke fakahaofí ʻi he taha e ngaahi tokāteline tefito ʻa e Siasí.

“Manatu ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá;

“He vakai, naʻe kātakiʻi ʻe he ʻEikí ko homo Huhuʻí ʻa e mate ʻi he kakanó; ko ia, naʻá ne kātakiʻi ai ʻa e mamahi ʻa e kakai kotoa pē koeʻuhí ke lava ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatomala pea haʻu kiate ia. …

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!” (T&F 18:10–11, 15; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

Ne u maʻu ha faingamālie ke fakahaofi ha kāingalotu māmālohi ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taimi ko ia ʻoku ou tokoni ai ke fakafoki mai ha toko taha ʻo mālohi ʻi he Siasí, ʻoku ʻikai ke u sio ki ha foʻi laumālie pē ʻe taha—ka ʻoku ou sio atu ki ha toʻu tangata ʻe ono, fitu pe lahi ange—ko ha ngaahi laumālie ʻe lauiafe. Pea ʻoku ou fakakaukau leva ki he potu folofolá ni, “Pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefiá” (T&F 18:15).

Naʻe folofola e ʻEikí ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e taʻú, ka ʻoku toko siʻi ʻa e kau ngāué” (Mātiu 9:37). ʻOku ʻikai fie maʻu ke toko siʻi e kau ngāué. ʻOku laukilu ʻetau kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku moʻui taau mo malavá, kae pehē ki ha kāingalotu moʻui mateaki ʻe laumiliona ʻo e Siasí he feituʻu kotoa ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi fakataha alēlea fakauooti, ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Fineʻofá, mo ha ngaahi houalotu kehe kuo fakatukupaaʻi ke nau fakamālohia e kāingalotu māmālohí. Ko e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, ko e ngāue ia kuo ui kotoa kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakahokó.

Ne u fakamatalaʻi atu kimuʻa e lotu naʻe fai ʻe ʻAlamā mo hono kaungā faifekaú ʻi heʻenau ō atu ke fakahaofi e kau Sōlamí. Lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ne puke ai ha kau sōtia ʻAmelika mo ha kakai fakalotofonua ne tokoni kiate kinautolú, ʻe toko 500 nai ʻo tauhi ʻi ha ʻapitanga pōpula. Ne filiʻi leva ha kau sōtia ʻAmelika ʻe toko 100 ke fakahaofi mai e kau pōpulá ni, tupu mei he hohaʻa ki heʻenau malú mo e faingataʻa te nau fouá. Hili e fakataha mai ʻa e kau ngāue fakahaofi moʻui ko ʻení, ne talaange ʻe he ʻōfisa pulé ʻa e meʻa ko ʻení, “Kau tangata mou fakataha mo homou kau taki fakalotú he efiafí ni, pea mou tūʻulutui ʻo palōmesi ki he ʻOtuá he ʻikai te mou tuku ke faingataʻaʻia e kau tangatá ni ʻo toe fuoloa atu, lolotonga hoʻomou kei moʻuí.” (Vakai, Hampton Sides, Ghost Soldiers: The Forgotten Epic Story of World War II’s Most Dramatic Mission [2001], 28–29.) Naʻe ola lelei e fakahaofi ko ʻení, ka ko ha fakahaofi pē ia mei he mamahiʻia fakaesino mo fakaemāmaní. Te tau holoki nai ʻetau ngāue mateakí ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakalaumālié kae pehē ki he ngaahi nunuʻa taʻengatá? ʻE toe siʻi ange nai ʻetau tukupā ki he ʻEikí?

Ko hono fakaʻosí, ko ʻetau tukupā ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí, ʻoku makatuʻunga ia he foʻi moʻoni ko ia naʻe mamahiʻia ʻa e ʻEikí maʻatautolu kotoa—ʻa e tokotaha taʻe siasí, mēmipa māmālohí, pea naʻa mo e angahalá mo e kau mēmipa kotoa pē ʻo hotau fāmilí. ʻOku ou tui te tau lava ʻo ʻomi ha laukilu pea aʻu pē ʻo laui miliona ʻi honau ngaahi toʻu tangata kimuí ki he fiefia, nonga pea mo e lelei lahi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou tui te tau ikunaʻi ʻeni he ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí, kuo ui kitautolu ke tau ikuna, ʻi he mafai ʻo hotau lakanga fakataulaʻeikí mo ʻetau kau ki he Siasí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.