2010–2019
Naʻe ʻAonga Nai?
ʻEpeleli 2012


Naʻe ʻAonga Nai?

ʻE hoko ʻa e ngāue ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he founga fakanatula mo angamaheni ki he niʻihi ʻokú ke tokanga mo ʻofaʻí, ko e ngāue mo e fiefia ia ʻo hoʻo moʻuí.

Lolotonga e konifelenisi ko ʻení mo ha ngaahi fakatahaʻanga kehe kimuí ni,1 ʻoku fakakaukau ha tokolahi ʻo kitautolu, ko e hā te u lava ʻo tokoni ke langa ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí pea mamata ki he tupulaki moʻoní ʻi he feituʻu ʻoku ou nofo aí?

‘I he meʻá ni mo e ngāue mahuʻinga kehe kotoa pē, ko ʻetau ngāue mahuʻinga tahá ʻoku ʻi loto ia ʻi hotau ʻapí mo e fāmilí.2 Ko e fāmilí ʻoku fokotuʻu ai ʻa e Siasí pea hoko ai ʻa e tupulaki moʻoní.3 ʻOku totonu ke tau akoʻi ki heʻetau fānaú e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau tui kia Sīsū Kalaisi pea teuteuʻi kinautolu ki he papitaisó ʻi honau taʻu valú.4 Kuo pau ke tau faivelenga ke nau mamata mai ki heʻetau sīpinga ʻo e ʻofa ki he ʻEikí mo Hono Siasí. ʻOkú ne tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú, fiefia ʻi he fāmilí, mo houngaʻia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau muimui ʻi hotau ʻapí ʻi he sīpinga naʻe ʻomi ʻe Nifaí ʻi heʻene pehē:

“He ʻoku mau ngāue faivelenga … ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú … ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá. …

“… ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”5

ʻOkú ma ngāue faivelenga ke maʻu ʻe heʻema fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻaki ʻema maʻulotu mo kinautolu, fakahoko ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pea mau lau fakataha ʻa e folofolá. ʻOkú ma lotu fakaʻaho maʻu pē mo homa fāmilí, tali e ngaahi uiuiʻí, ʻaʻahi ki he puké mo e tuenoá, pea fai ha ngaahi meʻa kehe ke ʻilo ai heʻema fānaú ʻokú ma ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku ma ʻofa foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, Hono ʻAló, mo Hona Siasí.

ʻOkú ma lea mo kikite ʻia Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ma fai ai ha lēsoni ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pe tangutu mo e fānaú pea fakahā ange ʻema ʻofá kiate kinautolu mo ʻema fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Te tau lava ʻo tohi kau kia Kalaisi ʻaki haʻatau faitohi kiate kinautolu ʻoku mamaʻo atú. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tohi ʻoku tau fai mei ʻapí ʻo tāpuekina ʻa e kau ngāue fakafaifekaú, ngaahi foha pe ʻofefine ʻi he taú mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. Ko e ngaahi tohi mei ʻapí ʻoku ʻikai ko ha ʻī-meili fakatovave pē. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tohi moʻoní ha meʻa moʻoni ʻe lava ke pukepuke, fakakaukau ki ai, mo mataʻikoloaʻaki.

ʻOku tau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fakafalala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻilo e faʻa fakamolemole ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa ʻaki hono fakahā ʻetau ʻofá mo e faʻa fakamolemolé ʻi heʻetau tauhi fānaú. ʻE ʻikai ngata pē ʻi he ofi mai ange ʻetau fānaú ʻi heʻetau ʻofá mo e faʻa fakamolemolé ka ʻokú ne fakatupulaki ʻenau tuí ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻofeina kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea te Ne fakamolemoleʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke fakatomala mo hoko ʻo lelei angé. Te nau falala ki he moʻoni ko ʻení koeʻuhí kuo nau aʻusia e meʻa tatau ʻi heʻenau mātuʻa fakaemāmaní.

Makehe mei he ngāue te tau fai ʻi hotau fāmilí, naʻe ako mai ʻa Nīfai “ʻoku mau ngāue faivelenga ke … fakalotoʻi ʻa [homau] … kāingá, ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá.”6 ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻoku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e tāpuaki mo e fatongia ko hono vahevahe atu e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí ka ʻoku teʻeki ai ke nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ne tau kau fakataha ka ʻoku fie maʻu ke nau toe ongoʻi ʻa e fiefia naʻa nau ongoʻi ʻi he taimi naʻa nau moʻui ʻaki ai e ongoongoleleí ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku ʻofa tatau pē ʻEikí ki he tokotaha ko ia naʻe teʻeki ke ne maʻu e ongoongoleleí mo ia ʻoku foki mai kiate Iá.7 ʻOku tatau ai pē kiate Ia mo kitautolu foki. Ko e ngāue pē ʻe taha. ʻOku mahuʻinga lahi e ngaahi laumālié ki heʻetau Tamai Hēvaní, Hono ʻAló mo kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono tūkungá.8 Ko e ngāue ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá”9 ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú, neongo pe ko e hā honau tuʻunga lolotongá. Ko e tāpuaki ʻo kitautolu ke tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he founga te tau lava ʻo tokoni aí ʻi heʻene pehē: “ʻOku totonu ke fakafoʻou maʻu pē ʻetau ngaahi aʻusia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e nofo fakafiefiemālie ʻo fakakaukauloto ki he ngaahi aʻusia kimuʻá. Ke fakahoko iá, kuo pau ke ke hokohoko atu hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he founga fakanatula mo angamahení.”10

ʻE hoko ʻa e ngāue ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he founga fakanatula mo angamaheni ki he niʻihi ʻokú ke tokanga mo ʻofaʻí, ko e ngāue mo e fiefia ia ʻo hoʻo moʻuí. Tuku ke u vahevahe atu ha aʻusia pehē ʻe ua.

Naʻe tupu hake ʻa Tēvita ʻŌketi ʻi Sōleki Siti, pea naʻe Siasi ha konga lahi ʻo hono kaungāmeʻá. Naʻa nau hoko ko ha tākiekina maʻongoʻonga kiate ia. Tānaki atu ki aí, naʻe toutou fakaafeʻi ia ki he ngaahi ʻekitivitií ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi honau kaungāʻapí. Naʻe fai ʻe hono kaungāmeʻá e meʻa tatau. Neongo naʻe ʻikai kau ki he Siasí ʻi he taimi ko iá, ka naʻe tāpuekina ʻene tupu haké ʻe he tākiekina ʻo ha ngaahi kaungāmeʻa lelei he Siasí kae pehē ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Hili ʻene hū ki he ʻunivēsití, naʻá ne mavahe mei hono ʻapí, pea ʻalu ha konga lahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ne manatu ki heʻenau tākiekina ʻene moʻuí.

Naʻe kei ʻi ʻapi pē ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Tēvita mei he ako māʻolungá. Naʻe fakataha e kaungāmeʻá ni mo e pīsopé ʻi ha ʻuhinga ke fakatonutonu ʻene moʻuí pea lava ke ne hoko ko ha faifekau. Naʻá ne nofo fakataha mo Tēvita, pea ʻe fakanatula mo angamaheni pē foki ke na talanoa kau ki he ʻuhinga ʻoku teʻeki ke ngāue fakafaifekau aí pea mo e ʻuhinga ʻoku toutou fakataha ai mo e pīsopé. Naʻe fakahaaʻi ʻe hono kaungāmeʻá ʻa ʻene houngaʻia mo e fakaʻapaʻapa ki heʻene pīsopé mo e faingamālie ke fakatomala ai pea ngāué. Naʻá ne fehuʻi ange leva kia Tēvita pe ʻe fie ʻalu ki he ʻinitaviu hokó. He toki fakaafe makehe ia! Ka ʻi he anga ko ia ʻena feohi fakakaungāmeʻá mo hona tūkungá, naʻe fakatou fakanatula mo angamaheni pē ia.

Naʻe loto ʻa Tēvita ki ai pea ʻikai fuoloa kuó ne feʻiloaki mo e pīsopé. Naʻe hoko ia ko ha meʻa ke fakataha ai ʻa Tēvita mo e kau faifekaú. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, pea fokotuʻu leva ha ʻaho ke papi ai. Naʻe papitaiso ʻa Tēvita ʻe he pīsopé, pea ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai naʻe mali ʻa Tēvita ʻŌketi mo Kefilini ʻĒveni ʻi he temipalé. ʻOkú na maʻu ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko nima. Ko hoku tuofefine siʻisiʻí ʻa Kefilini. Te u houngaʻia maʻu ai pē ki he ngaahi kaungāmeʻa lelei ko ia naʻa nau kau fakataha mo ha pīsope lelei ke ʻomi ʻa Tēvita ki he Siasí.

ʻI he lea ko ia ʻa Tēvita kau ki hono fakauluí mo vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni, naʻá ne fai ai ʻa e fehuʻí ni, “Naʻe ʻi ai nai hano ʻaonga? Naʻe ʻaonga nai e ngāue kotoa ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kau taki ʻo e toʻu tupú mo ʻeku pīsopé ʻi ha taʻu ke papitaiso ha tamasiʻi pē ʻe toko tahá?” Naʻá ne pehē ʻi heʻene tuhu kia Kefilini mo ʻene fānau ʻe toko nimá, “Sai, ki hoku uaifí mo ʻema fānau ʻe toko nimá, ʻoku ʻio ʻa e talí.”

Ko e taimi pē ʻoku vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ʻaupito ke pehē ia ko e “tamasiʻi pē ʻe taha.” Ko e taimi pē ʻoku fai ai ha pōtalanoa pe foki mai ha taha ki he ʻEikí, ko ha fāmili ia kuo fakahaofi. ʻI he lalahi e fānau ʻa Tēvita mo Kefiliní, kuo nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kuo ngāue fakafaifekau hona ʻofefine ʻe toko taha mo ha foha ʻe toko ua pea toki maʻu mai ha uiuiʻi ʻo ha toko taha ke ngāue ʻi he Misiona ʻAlapaini Lea Faka-Siamané. Kuo mali temipale e toko ua lalahí, pea ʻoku ʻi he ako māʻolungá ʻa e siʻisiʻi tahá, ʻoku nau faivelenga he tapa kotoa. Naʻe ʻaonga nai ia? ʻIo, naʻe ʻaonga ia.

Naʻe kau atu ʻa Sisitā ʻAilini Uata ki he konifelenisi fakasiteiki tatau naʻe vahevahe ai ʻe Tēvita ʻŌketi ʻene aʻusiá. ʻI he konifelenisí, ko e meʻa pē naʻá ne fakakaukau ki aí ko hono fāmilí kae tautautefito ki hono tokoua ko Mīselí ʻa ia naʻe fuoloa ʻene mavahe mei he Siasí. Naʻe vete ʻa Mīseli mo hono malí pea ʻokú ne feinga ke tauhi ha fānau ʻe toko fā. Naʻe ongoʻi ʻe ʻAilini ʻoku totonu ke ne ʻave ki ai ha tatau ʻo e tohi ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ko e Our Search for Happiness, fakataha mo ʻene fakamoʻoní. ʻI he uike pē hono hokó, naʻe talaange ʻe hano kaungāmeʻa kia ʻAilini naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne talanoa kia Mīseli. Naʻe hanga foki ʻe he kaungāmeʻa ko ʻení ʻo vahevahe ange ʻene fakamoʻoní pea fakahā ʻa ʻene ʻofá ʻi ha kiʻi tohi kia Mīseli. ʻIkai ko ha meʻa mālie ia ʻa e toutou ngāue ʻa e Laumālié ʻi ha kakai kehekehe ke tokoniʻi ha taha ʻoku fie maʻu tokoni?

Ne fakalau atu e taimí. Naʻe tā mai ʻa Mīseli kia ʻAilini ʻo fakamālō ange ko e tohí. Naʻá ne pehē naʻe kamata ke ne fakatokangaʻi ha vanu fakalaumālie ʻi heʻene moʻuí. Naʻe talaange ʻe ʻAilini ʻokú ne ʻilo ʻe maʻu ʻa e nonga naʻá ne fekumi ki aí ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ne fakahā ange hono ʻofa kiate ia mo ʻene fie maʻu ke fiefiá. Naʻe kamata ke fai ʻe Mīseli ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí. Taimi nounou kuó ne fetaulaki mo ha tangata lelei ʻokú ne mālohi ʻi he Siasí. Naʻá na mali pea hili ha taʻu ʻe taha, naʻá na sila ʻi he Temipale ʻOkiteni ʻIutaá. Ne toki papitaisó ni ʻa ʻene tamasiʻi taʻu 24.

Ki he kāinga kehe ʻo Mīseli pea mo e niʻihi kotoa ʻoku teʻeki ne mou ʻilo ʻoku moʻoni e Siasí ni, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ʻoku moʻoni nai e Siasí ni. Fakaʻatā ho kāingá mo e kaungāmeʻá mo e kau faifekaú ke nau tokoni atu. ʻI hoʻo ʻilo pē ʻoku moʻoni iá, he ʻoku moʻoni ia, kau fakataha leva mo kimautolu ʻaki hoʻo fakahoko e ngaahi sitepu tatau ʻi hoʻo moʻuí.

Kuo teʻeki tohi ʻa e fakaʻosi ʻo e talanoá ni, ka kuó ne maʻu mo hono fāmilí ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi hono vahevahe ʻe he niʻihi naʻa nau ʻofa aí ʻenau fakamoʻoní mo fakaafeʻi ia ke foki mai ʻi ha founga fakanatula mo angamaheni ʻo fakatatau ki he ueʻi naʻa nau maʻú.

Kuó u fakakaukau lahi ki he ongo aʻusia ko ʻení. Ko e tokoni ʻa ha talavou naʻá ne ngāue ke fakatonutonu ʻa ʻene moʻuí, ki ha talavou ʻe taha naʻe fekumi ki he moʻoní. Ko e fefine naʻá ne vahevahe ʻa ʻene fakamoʻoní mo e tuí ki hono tokouá ʻa ia naʻe mavahe mei he Siasí ʻi ha taʻu ʻe 20. Kapau te tau lotu ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ko hai te tau lava tokoniʻí pea palōmesi ange ke ngāueʻi ʻa e ueʻi te Ne ʻomaí ke tau ʻilo e founga te tau lava ai ʻo tokoní, te Ne tali ʻetau lotú pea te tau hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke fai ʻEne ngāué. ʻOku hoko ʻa e ngāue ki he ngaahi ueʻi ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié ʻi he ʻofá ko ha founga.11

ʻI hoʻo fanongo ki he ngaahi aʻusia ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi ʻoku mou tokanga ki aí ʻi he founga fakanatula mo angamahení, ʻoku lahi hamou niʻihi naʻa mou aʻusia e meʻa tatau hangē ko ia naʻe maʻu ʻe ʻAilini Uatá. Ne mou fakakaukau ki ha toko taha ʻoku totonu ke ke tokoniʻi peá ke fakaafeʻi kinautolu ke foki mai pe vahevahe mo kinautolu e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku fakaafé, ke mou ngāueʻi e ueʻi fakalaumālie ko iá, ʻo ʻikai fakatoloi. Talanoa ki ho kaungāmeʻá pe mēmipa ho fāmilí. Fai ia ʻi ha founga fakanatula mo angamaheni. ʻAi ke nau ʻilo ʻa hoʻo ʻofa kiate kinautolú pea ki he ʻEikí. ʻE lava ʻo tokoni ʻa e kau faifekaú. ʻOku tatau pē ʻa ʻeku akonakí mo ia ʻoku faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he taimi lahi mei he tuʻunga malangá ni, “ʻOua ʻe fakatoloi.”12 ʻI hoʻo ngāueʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié pea fai ia ʻi he ʻofá, te ke mamata ai ki hono ngāue ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hoʻo loto fiemālie ke fai ha ngāue ke fakahoko ai ha mana ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he moʻui ʻo e tokotaha ʻokú ke tokanga ki aí.13

Siʻi kāinga, te tau lava ʻo langa hake Hono Siasí pea mamata ki he tupulaki moʻoní ʻi heʻetau ngāue ke maʻu ʻe hotau fāmilí mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Ko e ngāue ʻeni ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló. ʻOku ou ʻilo ʻokú Na moʻui pea ʻokú Na tali e ngaahi lotú. ʻI heʻetau ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié, pea tui te Na malava ke fai ha maná, ʻe hoko leva ha ngaahi mana pea liliu ha ngaahi moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatala

  1. Vakai, Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 11 Fēpueli 2012, LDS.org.

  2. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī (2000), 162.

  3. Vakai, Boyd K. Packer, “Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he ʻApí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi, 11 Fēpueli 2012, LDS.org.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28.

  5. 2 Nīfai 25:23, 26.

  6. 2 Nīfai 25:23.

  7. Vakai, Luke 15:4–7.

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10.

  9. Mōsese 1:39.

  10. “Status Report on Missionary Work: A Conversation with Elder Thomas S. Monson, Chairman of the Missionary Committee of the Council of the Twelve,” Ensign, Oct. 1977, 14.

  11. Vakai, Thomas S. Monson, “Femoʻuekina ʻi he Ngāue Leleí,” Liahona, Nōvema 2004, 56–59; “Ke Tau ʻAlu Atu ʻo Fakahaofi,” Liahona, Siulai 2001, 57–60; “Ko e Matapā ʻo e ʻOfá,” Liahona, ʻOkatopa 1996, 2–7.

  12. Vakai, Ann M. Dibb, “My Father Is a Prophet” (Brigham Young University–Idaho devotional, Feb. 19, 2008), byui.edu/devotionalsandspeeches; Thomas S. Monson, “Tuʻu ʻi he Tuʻunga Kuo Fakanofo Koe Ki Aí,” Liahona, Mē 2003, 54–57; “Fiemālie, Peá ke Tokalelei,” Liahona, Nōvema 2002, 53–56; “Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sānuali 2000, 58–61; Ensign, Nōvema 1999, 49–51; “The Spirit Giveth Life,” Ensign, May 1985, 68–70.

  13. Makehe meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, kuo ʻi ai ha kau palōfita kehe kuo nau akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e mahuʻinga ʻo hono ngāueʻi ʻo e ueʻi ʻoku fakafou mai ʻi he Laumālié ʻi heʻene pehē: “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 101).