2010–2019
Ko e Hā e Fakakaukau ʻa Kalaisi Kiate Aú?
ʻEpeleli 2012


Ko e Hā e Fakakaukau ʻa Kalaisi Kiate Aú?

ʻI hoʻomou ʻofa kiate Iá, falala kiate Iá, tui kiate Ia mo muimui ʻiate Iá, te mou ongoʻi ai ʻEne ʻofá mo ʻEne hōifuá.

Naʻe ʻi ai ha faiongoongo mei ha makasini ʻiloa ʻi Palāsila, naʻe ako fekauʻaki mo e Siasí ko e teuteu ki ha ongoongo mahuʻinga ʻi he nusipepá.1 Naʻá ne vakaiʻi ʻetau tokāteliné mo ʻaʻahi ki he ongo senitā akoʻanga fakafaifekaú mo e tokoni ʻofa fakaetangatá. Naʻá ne talanoa mo ha kaungāmeʻa ʻo e Siasí kae pehē ki ha niʻihi ne ʻikai ke nau fuʻu saiʻia he Siasí. ʻI heʻema ʻinitaviú, naʻe hā ngali puputuʻu moʻoni e faiongoongó ni ʻi heʻene fehuʻi maí, “ʻOku anga fēfē hano tala ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke mou Kalisitiane?” Ne u ʻiloʻi ko ʻene ʻuhingá ki he Siasí ka naʻe ongo fakatāutaha ʻa e fehuʻí kiate au peá u fehuʻi loto pē kiate au, “ʻOku hāsino nai mei heʻeku moʻuí ʻeku ʻofa mo mateakiʻi ʻa e Fakamoʻuí?”

Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ki he kau Fālesí, “Ko e hā homou loto ki he Kalaisí?”2 ʻI he fakamaau fakaʻosí, he ʻikai fakamāuʻi hotau tuʻunga ākonga fakatāutahá ʻe hotau kaungāmeʻá pe ngaahi filí. Kae hangē ko e lau ʻa Paulá, “He te tau tutuʻu kotoa pē ʻi he fakamaauʻanga ʻo Kalaisí.”3 Ko e fehuʻi mahuinga kiate kitautolu he ʻaho ko iá, “Ko e hā e fakakaukau ʻa Kalaisi kiate aú?”

Neongo e ʻofa ʻa Sīsū ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ka naʻá Ne ui ha niʻihi ko ha kau mālualoi,4 kau vale,5 mo ha kau faikovi.6 Naʻá Ne hōifua ʻo ui ha niʻihi ko e fānau ʻo e puleʻangá7 pea mo e maama ʻo e māmaní.8 Naʻe ʻikai ke Ne hōifua ki ha niʻihi ʻo Ne tala kuo fakakuihi9 kinautolu pea nau taʻefua.10 Naʻá Ne fakahikihikiʻi ʻa e loto maʻá11 mo kinautolu ʻoku fiekaia ki he māʻoniʻoní.12 Naʻá Ne loto mamahi ko e niʻihi naʻe taʻe tui13 pea ʻonautolu ʻa e māmaní,14 ka naʻá Ne ui ha niʻihi ko ha kakai kuo fili,15 ko ha kau ākonga,16 mo e kāinga.17 ʻOku tau takitaha fehuʻi leva, “Ko e hā e fakakaukau ʻa Kalaisi kiate aú?”

Kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni hotau kuongá, kuo tau “mamaʻo ʻaupito mei he meʻa fakalaumālié … ʻi hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he matangi ʻo e feliliuakí pea [hokohoko] atu e hōloa ʻo e moʻui angamaʻa ʻa e sosaietí.”18 Ko ha kuonga ʻoku fakautuutu ai e taʻetui mo e taʻetokaʻi ‘o Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí.

ʻOku tau fiefia heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he kuonga moveuveú ni, ʻoku tau mātā e ivi tākiekina ʻo e ʻEikí he meʻa kotoa pē. ʻOku hanganaki lelei mai hotau ikuʻangá. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻenagtá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá mo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻá ke fekaú.”19 Ko ʻetau hoko ko ia ko ha ākonga he kuonga makehe ko ʻení, ʻe hoko ia ko ha lāngilangi ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻengatá.

ʻOku hoko e ngaahi pōpoaki kuo tau fanongoa he konifelenisí ni ko ha ngaahi fakaʻilonga mei he ʻEikí ke tataki kitautolu ʻi heʻetau fononga ʻi hotau tuʻunga fakaeākongá. ʻI heʻetau fakafanongo he ongo ʻaho ʻe ua ne toki ʻosí, ʻo tau lotua ha tataki fakalaumālié pea ʻi heʻetau tomuʻa ako mo lotua e ngaahi pōpoakí ni, ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ʻo fakatafoki kitautolu ki he ʻOtuá ke tau fakatomala, talangofua, tui mo falala. ʻOku tali ʻe he Fakamoʻuí ʻetau ngaahi ngāue ʻo e tuí. “Kapau ʻoku ʻofa ha tangata [pe fefine] ʻiate au, te ne fai ʻeku leá pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia pea te ma omi kiate ia ʻo nofo maʻu mo ia.”20

ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ui ʻa Sīsū ke tau “Haʻu, ʻo muimui ʻiate aú”21 ki he niʻihi pē ʻoku mateuteu fakalaumālié. Ko hono moʻoní, ko e tuʻunga fatongia fakaeākongá ʻoku ʻikai ko ha feʻauhi ia, ka ko ha fakaafe ki he kakai kotoa pē. Ko ʻetau fononga fakaeākongá ʻoku ʻikai ko ha lova nounou pe fakahoa kakato atu ia ki ha lova malafoni lōloa. Ko hono moʻoní ko ha fononga ia ʻi he moʻuí kotoa ʻoku fakataumuʻa ki he maama fakasilesitialé.

Ko ʻEne fakaafé ko ha ui ia ke ngāue. Naʻe folofola ʻa Sīsū: “Kapau ʻoku mou ʻofa ʻiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”22 “Kapau ʻe muimui ha taha kiate au, tuku ke siʻaki ia ʻe ia pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻi he ʻaho kotoa pē pea muimui ʻiate au.”23 Mahalo he ʻikai ke tau aʻusia maʻu pē ʻa e lelei tahá he ʻaho kotoa pē, ka ʻo kapau te tau feinga, ʻoku fakalotolahi mo fakatupu ʻamanaki lelei e fakaafe ʻa Sīsuú: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”24

Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he fononga fakaeākongá ni, ta ʻokú ke ʻi he hala totonú pē, ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá. Te tau lava ʻo felangakihake ʻaki mo fefakamālohiaʻaki ʻi he ngaahi ʻaho lahi mo mahuʻinga ʻoku hanga maí. Neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻa e ngaahi vaivai ʻokú ne taʻotaʻofi kitautolú, pe faingataʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú, tau tui muʻa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Ia naʻe folofola, “ʻOku [faingofua] ʻa e meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí.”25

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga ʻe ua ʻo e ngāue fakaeākongá. ʻOku toʻo ʻa e ʻuluakí mei he moʻui ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻi heʻene fakaʻaliʻali mai e mālohi ʻo e angaʻofá mo e akonaki ʻa Sīsuú, “Ko ia ʻoku lahi hake ʻiate kimoutolú ʻe hoko ia ko homou tauhi.”26

ʻI he meimei taʻu ʻe 20 kuohilí, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he konifelenisi lahí ʻo fekauʻaki mo ha finemui ne puke he kanisaá. Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki he lototoʻa ʻa e finemuí pea mo e angaʻofa hono kaungāmeʻá ke nau fua hake ia ki he Moʻunga Timipanakosó ʻi ʻIutā lotolotó.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u fetaulaki ai mo Sami Paama Pilinitoni peá u fanongo ki he talanoá mei ha tafaʻaki kehe—ʻa e tafaʻaki ʻo e meʻa ne fai ʻe Palesiteni Monisoni maʻá e finemuí.

Naʻe feʻiloaki ʻa Sami mo Palesiteni Monisoni ʻi Māʻasi 1993, ko e ʻaho pē ia hono hokó hili hono talaange ko e foʻi fufula ko ia ʻi hono funga tui toʻomataʻú ko ha kanisā hui ʻoku vave ʻene tupú. Naʻe tokoni ʻene tangataʻeikí ke faingāue ʻa Palesiteni Monisoni ki he finemuí ʻo ne foaki ha tāpuaki fakataulaʻeiki, mo ne palōmesi ange, “ʻE tuʻu ʻa Sīsū ʻi ho tafaʻaki toʻomataʻú mo ho toʻohemá ke poupouʻi hake koe.”

Naʻe pehē e Sami, “ʻI heʻeku mavahe mei hono ʻōfisí he ʻaho ko iá, ne u vete ha foʻi pula ne haʻihaʻi ki heʻeku salioté peá u ʻoange kiate ia. Naʻe tohiʻi mataʻāʻā ai, ‘Ko e Lelei Tahá Koe.ʻ”

Naʻe ʻikai teitei ngalo ʻia Palesiteni Monisoni e finemuí ni lolotonga ʻene foua e faitoʻo kimó mo e tafa ki hono tuí. Naʻe pehē ʻe Sami, “Naʻe faʻifaʻitaki mai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Kalaisí. [Naʻá ne] hiki hake au mei he mamahí ki ha ʻamanaki lelei tuʻuloa.” Hili ha taʻu ʻe tolu mei heʻena feʻiloakí, naʻe toe tangutu ʻa Sami ʻi he ʻōfisi ʻo Palesiteni Monisoní. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoni ha meʻa he ʻikai teitei ngalo ʻia Sami. Ko e angamaheni pē ia ʻo e fakaʻatuʻi ʻa Palesiteni Monisoní, naʻá ne fakaʻohovaleʻi ʻaki ia e foʻi pula tatau pē naʻe foaki ange ʻe Sami he taʻu ʻe tolu kimuʻá. Naʻe tohiʻi he foʻi pulá, “Ko e Lelei Tahá Koe!” Naʻá ne tauhi lelei pē ia, he naʻá ne ʻiloʻi te ne toe foki ange ki hono ʻōfisí kuo sai hono kanisaá. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā fā mei heʻena fuofua feʻiloakí, naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻene mali mo Seisoni Pilitoní ʻi he Temipale Sōlekí.27

ʻE lava ke tau ako ha meʻa lahi mei he ʻulungaanga fakaeākonga ʻo Palesiteni Monisoní. ʻOkú ne faʻa fakamanatu ki he Kau Taki Māʻolungá ke nau manatuʻi e fehuʻi faingofua ko ʻení: ʻKo e hā ne mei fai ʻe Sīsuú?”

Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki he taki ʻo e falelotu faka-Siú, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”28 Ko e ʻulungaanga fakaeākongá ʻa e tui kiate Ia ʻi he taimi ʻo e melinó mo e tui kiate Ia ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻi he taimi ʻoku toki fakanonga pē ai hotau mamahí mo e ilifiá ʻe he ʻilo fakapapau ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá.

Ne u toki feʻiloaki mo ha fāmili ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa kinautolu ʻetau tui kiate Iá. Naʻe fai mai ʻe ʻOlikoni mo Salina Sanitela mei he Poata Pilinisi ʻi Haití, ʻa e talanoa ko ʻení.

ʻI he ʻaho 12 ʻo Sānuali 2010, naʻe ngāue ai ʻa ʻOlikoni kae ʻi ʻapisiasi ʻa Salina ʻi he taimi ne tō ai e mofuike fakalilifu ko ia ʻi Haití. Naʻe nofo ʻi honau ʻapí ʻena fānau ʻe toko tolú, ʻa Kānisi taʻu nima, ʻEnisī taʻu tolu mo Kenisili taʻu tahá, mo hanau kaungāmeʻa.

Naʻe fakalilifu e maumaú ʻi he feituʻu kotoa pē. Kapau te mou manatuʻi, naʻe mole ha moʻui ʻe laumano ʻi Tahiti ʻi Sānuali ko iá. Naʻe lele ʻa ʻOlikoni mo Salina ki honau ʻapí ʻaki e vave taha naʻá na lavá ke kumi ʻena fānaú. Naʻe holo ʻa e fale fungavaka tolu naʻe tuʻu ai e ʻapi ʻo e fāmili Sanitelá.

Naʻe ʻikai lava e kiʻi fānaú ʻo hola. Naʻe ʻikai lava ke fai ha feinga fakahaofi moʻui mei ha fale kuo holafa kotoa.

Naʻe fakatou hoko ʻa ʻOlikoni mo Salina Sanitela ko ha ongo faifekau taimi kakato pea naʻá na mali temipale foki. Naʻá na tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kinauá. Ka naʻe fōngia siʻona lotó. Naʻá na tangi ʻutuʻutufia pē.

Naʻe talamai ʻe ʻOlikoni naʻe kamata ke ne lotu ʻi he taimi ne faingataʻaʻia taha aí. “ʻE Tamai Hēvani, kapau ko ho finangaló ia ke moʻui pē ā ha taha ʻo siʻema fānaú, fakamolemole muʻa ʻo tokoni mai.” Naʻá ne toutou felueʻaki pē ʻi he veʻe falé mo lotua ha ueʻi fakalaumālie. Naʻe feinga ʻa e kaungāʻapí ke fakafiemālieʻi ia mo tokoni ke ne tali kuo mālōlō siʻene fānaú. Naʻe hoko atu pē ʻa e toutou lue takai ʻa ʻOlikoni ʻi he fale holó ni mo e fakaʻamu pē mo lotu. Pea naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe fanongo ʻa ʻOlikoni ki he tangi ʻa ha kiʻi pēpē. Ko e tangi ia ʻene kiʻi pēpeé.

Naʻe laulau houa e fekeli ʻe he kaungāʻapí e fale holó ni, ʻo mei fakatuʻutāmaki kiate kinautolu. ʻI he fakapoʻuli lōloó, lolotonga e fetuki ʻa e ʻū hāmalá mo e tutuʻú, naʻe toe ongoʻi ʻe he kau fakahaofi moʻuí ha longoaʻa. Ne taʻofi ʻenau fetukí ka nau fakafanongo. Naʻe ʻikai ke nau faʻa tui ki he meʻa ne nau fanongo ki aí. Ko e longoaʻa mei ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi—pea naʻá ne hiva. Naʻe toki pehē kimui ange ʻe Kānisi taʻu nimá, naʻá ne ʻiloʻi pē ʻe ongoʻi ʻe heʻene tamaí ʻene hivá. Neongo naʻe taʻomi ia ʻe he pilikí pea iku tuʻusi ai hono umá, ka naʻe kei hivaʻi pē ʻe Kānisi ia ʻa e hiva naʻá ne manako taha aí, “Fānau Au ʻa e ʻOtua.”29

Hili ha ngaahi houa lahi pea ʻi he uhouhonga ʻo e fakapoʻulí, maté mo e loto foʻi ʻa ha ngaahi foha mo e ʻofefine tokolahi ʻo e ʻOtuá ʻi Haití, naʻe aʻusia ai ʻe he fāmili Sanitelí ha mana. Naʻe maʻu moʻui pē ʻa Kānisi, ʻEnisī mo Kenisili mei he lalo fale holó.30

ʻOku ʻikai hoko vave mai maʻu pē ʻa e ngaahi maná. ʻI he taimi lahi ʻoku tau fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai ke fai mo hoko ai e mana ʻoku tau lotua fakamatoató. Ka ʻi heʻetau falala ki he Fakamoʻuí, ʻe hoko mai e ngaahi mana kuo talaʻofa maí. ʻE fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo tatau ai pē ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hokó. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē: “ʻOua naʻa mamahi homou lotó pea ʻoua naʻa manavahē ia.”31 “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou lototoʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”32

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi hoʻomou ʻofa kiate Iá, falala kiate Iá, tui kiate Ia mo muimui ʻiate Iá, te mou ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne hōifuá. ʻI hoʻo fehuʻi ko ia, “Ko e hā e fakakaukau ʻa Kalaisi kiate aú?” te ke ʻiloʻi ai ko ʻEne ākonga koe; ko Hono kaungāmeʻa koe. Pea ʻi Heʻene ʻaloʻofá, te Ne fai ai maʻau e meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo fai ʻiate koe peé.

ʻOku tau tatali loto vēkeveke atu ki he lea tuku ʻa hotau palōfita ʻofeiná. Naʻe fakanofo ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku ou kei taʻu 12. Ko e taʻu ʻeni ʻe 48 ʻetau monūʻia ke fanongo ki heʻene fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú ne hoko ko e ʻAposetolo pule ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní.

ʻOku tau fakahā ʻetau ʻofa lahi mo tanganeʻia ʻi he kau ākonga tokolahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ke nau kau mai ki he Siasí ni, kuo toe foki mai ʻa e kau ʻāngeló ki he māmaní ʻi hotau kuongá. Kuo toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fokotuʻu ʻi he kuonga muʻá, fakataha mo hono mālohí, ngaahi ouaú pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui ia ʻo e māmaní, pea naʻá Ne mamahi mo pekia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá pea naʻá Ne tuʻu hake ʻi he ʻaho hono tolú. Kuó Ne toetuʻu. Pea ʻi he kahaʻú, ʻe peluki ai ʻa e tui kotoa pē pea fakamoʻoni ʻe he ʻelelo kotoa pē ko Ia ʻa e Kalaisí.33 He ʻikai ke tau kei hohaʻa kitautolu he ʻaho ko iá pe, “ʻOku tui nai e niʻihi kehé ko ha Kalisitiane au?” ʻI he taimi ko iá, te tau sio taha pē kiate Ia pea ʻe toe tokanga taha hotau lotó ki he fehuʻi ko ʻení, “Ko e hā e fakakaukau mai ʻa Kalaisi kiate aú?” ʻOkú Ne moʻui. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.