2010–2019
Ineine e ti‘amâ no te tavini
Eperera 2012


Ineine e ti‘amâ no te tavini

E itehia te semeio i te mau vahi atoa mai te mea e, e maramaramahia te parau no te autahu‘araa, mai te mea e, e faaturahia e e faaohipa-ti‘a-hia to’na mana, e mai te mea e, e faaitehia te faaroo.

E au mau taea‘e here e, e mea au mau ia farerei faahou ia outou. I te mau taime atoa e haere au i te amuiraa rahi a te autahu‘araa, e feruri au i te mau haapiiraa a te tahi o te mau ti‘a faatere hanahana a‘e na te Atua, tei paraparau i roto i te mau pureraa autahu‘araa rahi a te Ekalesia. E rave rahi o ratou o tei taoto, tera râ, mai roto mai i te maramarama o to ratou feruriraa, i te hohonuraa o to ratou aau, e i te mărû o to ratou mafatu, ua horo‘a mai ratou i te arata‘iraa faauruhia ia tatou nei. Te horo‘a’tu nei au ia outou i teie pô i te tahi o ta ratou mau haapiiraa no ni‘a i te autahu‘araa.

Mai roto mai i te Peropheta Iosepha Semita:« Ua riro te Autahu‘araa Mo‘a ei rave‘a e paraparau ai e e ohipa ai te Atua e te taata i ni‘a i te fenua nei; e te mau ve‘a no te ra‘i mai tei haere mai i te fenua nei no te paraparau i te taata e mau taata ïa o tei mau e o tei faatura i te autahu‘araa a ora’i ratou i roto i te tino nei; e te mau mea atoa ta te Atua i faatupu no te faaoraraa o te taata nei, mai te taeraa mai o te taata i ni‘a i te fenua nei e tae noa’tu i te faaoraraa o te ao nei, ua ravehia e e ravehia ïa na roto i te autahu‘araa mure ore ».1

Mai roto mai i te mau parau a te peresideni Wilford Woodruff, te haapii mai nei tatou e: « Ua riro te Autahu‘araa Mo‘a ei rave‘a e paraparu ai e e ohipa ai te Atua e te taata i ni‘a i te fenua nei; e te mau ve‘a no te ra‘i mai tei haere mai i te fenua nei no te paraparau i te taata e mau taata ïa o tei mau e o tei faatura i te autahu‘araa a ora‘i ratou i roto i te tino nei; e te mau mea atoa ta te Atua i faatupu no te faaoraraa o te taata nei, mai te taeraa mai o te taata i ni‘a i te fenua nei e tae noa’tu i te faaoraraa o te ao nei, ua ravehia e e ravehia ïa na roto i te autahu‘araa mure ore ».2

I muri a‘era ua haapapû mai te peresideni Joseph F. Smith e: « Te autahu‘araa… o te mana ïa o te Atua tei horo‘ahia i te taata na roto hoi i te reira e ti‘a ai i te taata ia rave i te ohipa i ni‘a i te fenua nei no te faaoraraa o te utuafare taata nei, na roto i te i‘oa o te Metua e o te Tamaiti e o te Varua Maitai, e ia haa ma te mana; eiaha râ ma te faahua mau noa i te mana, eiaha atoa ma te tipee i te reira i te mau u‘i tei pohe e tei reva ê, e mana râ tei horo‘ahia mai i teie mahana ta tatou e ora nei na te mau melahi tauturu e na te mau varua no ni‘a mai, mai mua ti‘a mai i te aro o te Atua Manahope ra ».3

E te hopea roa, no roto mai i te peresideni John Taylor: « Eaha te autahu‘araa ?… E pahono poto noa’tu vau e, o te faatereraa ïa a te Atua, i ni‘a i te fenua nei e i te ra‘i ra, i te mea e, na roto ho‘i i taua mana ra, taua ti‘amaraa ra, e aore râ, taua ture ra e faaterehia ai te mau mea atoa i ni‘a i te fenua nei e i ni‘a i te ra‘i ra, e na roto ho‘i i taua mana ra i paturuhia ai te mau mea atoa. Na’na e faatere i te mau mea atoa—na’na e arata‘i i te mau mea atoa—na’na e paturu i te mau mea atoa—o te reira te tumu o te mau mea atoa i taatihia i ni‘a i te Atua e te parau mau ».4

E haamaitairaa rahi to tatou i te taeraa mai i ô nei i teie mau mahana hopea nei, i te taime tei ni‘a i te fenua nei te autahu‘araa o te Atua. E fana‘oraa rahi to tatou i te mauraa i te reira autahu‘araa. E ere te autahu‘araa i te hoê horo‘a noa, e faaueraa râ ia tavini, e fana‘oraa no te faateitei, e e taime no te haamaitai i te oraraa o vetahi ê.

E hopoi‘a e e ohipa to roto i teie mau maitai tei horo‘ahia mai. Te here nei au e te poihere nei au i teie ta‘o ohipa e i te mau mea atoa i apitihia mai i te reira.

I roto i te hoê ti‘araa e aore ra, i te tahi atu, i roto i te hoê faanahoraa e aore ra, i te tahi atu, ua haere au i roto i te mau pureraa autahu‘araa i roto i na matahiti e 72 i ma‘iri ra—mai to’u faatoroa-raa-hia e diakono i te 12 o te matahiti. E tamau noa te tau i te tere i mua. E rahi noa’toa ta tatou ohipa a tere noa ai te tau. Eita te ohipa e paruparu eita atoa e iti. E tae mai te mau pe‘ape‘a rarahi e a reva’tu, area te aroraa no te varua o te taata ra, aita ïa te reira e morohi. Mai te ture paari ra te parau na te Fatu i te tae mai ia outou na, ia’u nei, e i te feia tei mau i te autahu‘araa i te mau vahi atoa: « No reira, i teie nei a tuu atu i te mau taata atoa ia haapii mai i ta’na iho ohipa, e ia rave hoi i te ohipa i roto i te toro‘a tei faataahia no’na ra, ma te itoito atoa ».5

Ua tae mai te piiraa ohipa ia Adamu, ia Noa, ia Aberahama, ia Mose, ia Samuela, ia Davida. Ua tae mai te reira i te Peropheta Iosepha Semita e i to’na ra mau mono atoa. Ua tae mai te piiraa ohipa i te tamaiti ra ia Nephi a faaue mai ai te Fatu ia’na, na roto i to’na metua ia Lehi, ia ho‘i i Ierusalema e to’na na taea‘e no te haere e tii i te mau api veo ia Labana ra. Ua amuamu na taea‘e o Nephi, ma te parau e, e ohipa teimaha teie e anihia ra ia raua. Eaha te pahonoraa a Nephi ? Na ô atura oia, « E haere atu vau, e rave hoi i te mau mea ta te Fatu i faaue maira, ua ite hoi au e, e ore te Fatu e tuu mai i te hoê faaue i te mau tamarii a te taata, maori râ e faaineine oia i te hoê ravea no ratou, e tia‘i ia ratou i te rave i te mea ta’na i faaue mai ia ratou ra ».6

Mai te mea e, e tae atoa mai taua piiraa ra ia outou e ia’u, eaha ïa ta tatou pahonoraa ? E amuamu anei tatou, mai ia Lamana raua o Lemuela, ma te parau e, « e mea rave taiatâ ta’u i ani ia raua » ?7 E aore ra, e parau anei tatou tata‘itahi e o Nephi e, « E haere au. E rave au » ? E ineine anei tatou no te tavini e no te haapa‘o ?

I te tahi taime e riro paha te paari o te Atua ei ohipa maamaa e aore ra, ei mea teimaha, tera râ, hoê o te mau haapiiraa rahi e te faufaa roa a‘e o te ti‘a ia tatou ia apo mai i te tahuti nei maori râ, ia paraparau ana‘e mai te Atua e ia faaroo te taata, e vai parau ti‘a noa te reira taata.

Ia feruri ana‘e au i te ta‘o ra ohipa e te huru no te raveraa tatou i ta tatou ohipa i te haafaufaa i to tatou oraraa e i te oraraa o vetahi ê, e haamana‘o vau i te mau parau i papa‘ihia na te hoê roipehe tu‘iroo:

Ua taoto e ua moemoea vau

E oaoa te orararaa nei

Ua ara mai au e ua ite a‘era vau

E ohipa te oraraa nei

Ua haa vau, e inaha

E oaoa te ohipa.8

Ua papa‘i o Robert Louis Stevenson i te tahi atu papa‘iraa. Ua parau oia e, « Ua ite au e, eaha te oaoa, i te mea e, ua rave au i te ohipa maitai ».9

Ia rave ana‘e tatou i ta tatou ohipa e ia faaohipa ana‘e i to tatou autahu‘araa, e itehia ia tatou te oaoa mau. E ite tatou i te mauruuru no to tatou faaotiraa i ta tatou ohipa.

Ua haapiihia tatou i te mau ohipa papû maitai o te autahu‘araa ta tatou e mau nei, te autahu‘araa a Aarona anei e aore ra, te Autahu‘araa a Melehizedeka anei. Te faaitoito atu nei au ia outou ia feruri maite i teie mau ohipa e ia rave i te reira ma to outou puai atoa no te faaoti i te reira. No te raveraa i te reira, e mea ti‘a ia tatou tata‘itahi ia ti‘amâ. Ei rima ineine to tatou, ei rima mâ, e ei rima hinaaro ia nehenehe ia tatou ia rave i te ohipa no te horo‘a i te mau mea ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro ia vetahi ê ia farii. Mai te mea e, aita tatou i ti‘amâ, e riro tatou i te ere i te mana o te autahu‘araa, e mai te mea e, e ere tatou i te reira, ua ere ïa tatou i te mea faufaa no te faateiteiraa. E mata na tatou ia riro ei feia ti‘amâ no te tavini.

Teie ta te peresideni Harold B. Lee, te hoê o te mau orometua rahi i roto i te Ekalesia, i parau: « Ia riro ana‘e te hoê taata ei taata tei mau i te autahu‘araa, e riro mai oia ei ti‘a no te Fatu. E titauhia ia’na ia feruri i to’na piiraa mai te huru e, te rave nei oia i te ohipa a te Fatu ».10

I te tau no te Tama‘i Rahi II o te Ao nei, i te omuaraa o te matahiti 1944, ua tupu te hoê ohipa i ni‘a i te autahu‘araa i te taime a haru ai te nuu ihitai o te mau Hau Amui no Marite i te motu no Kwajalein, i te mau motu no Marshall, i roto i te Moana Patifita, i ropu ia Auteraria e Vaihi. Na te hoê papa‘i ve‘a i papa‘i i te ohipa tei tupu—e ere oia i te melo no te Ekalesia—e rave ohipa râ no te hoê taiete ve‘a no Vaihi. I roto i te parau pia o te ve‘a no 1944 ta’na i papa‘i i muri a‘e i te ohipa tei tupu, te faaite ra oia e, tei roto oia e te tahi atu mau papa‘i ve‘a i te piti o te pŭpŭ tama‘i i muri i te mau ihitai i te motu no Kwajalein. A haere ai ratou i mua, ua ite atura ratou i te hoê ihitai te painu ra i roto i te miti te mata i raro, mai te huru ra e, ua pepe oia. E ere te miti i te mea hohonu i taua vahi ra e ua uteute roa i to’na toto. E i muri iho, ua ite ratou i te tahi atu ihitai te haere ra i piha‘i iho i to’na hoa tei pepe. Ua pepe atoa te piti o te ihitai, inaha ua tarere noa to’na rima aui aita e ohipa e nehenehe e rave. Ua amo a‘era oia i te upoo o te ihitai e painu ra i roto i te miti i ni‘a eiaha oia ia paremo. Ua tuo oia ma te reo riaria no te ani i te tauturu. Ua hi‘o faahou te mau papa‘i ve‘a i ni‘a i te tamaiti ta’na e amo ra e ua pahono atura, « Tamaiti, aita e ohipa e ti‘a ia tatou ia rave no teie tamaiti ».

Ua papa‘i faahou te papa‘i ve‘a « I imuri iho, ua ite au i te hoê mea aita â vau i ite a‘enei ». Teie tamaiti, tei pepe maitai atoa, ua faaitoito oia i te amoraa i te tino o to’na hoa6, mai te huru ra e, ua pohe, e tae roa’tu i te pae tahatai. Ua « tuu a‘era oia i te upoo o to’na hoa i ni‘a i to’na turi… E mea maere mau te ohipa i itehia’tu—teie na tamaiti ua fatata i te pohe—toopiti atoa… e mea viivii ore, na taure‘are‘a nehenehe, noa’tu i roto i teie taime ati to raua. Ua taupe a‘era hoê tamaiti i to’na upoo i ni‘a a‘e i te tahi e ua na ô a‘era, ‘Te faaue nei au ia oe, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia e na roto i te mana o te autahu‘araa, ia ora noa oe e tae roa’tu i te taime e roaa mai te tauturu a te taote’ ». Ua opani te papa‘i ve‘a i ta’na parau pia: « Teie matou e toru, [na ihitai e piti e o vau], i roto i te fare ma‘i. Aita te taote i ite… [e mea nahea raua i ora noa ai], o vau râ, ua ite au ».11

E itehia te temeio i te mau vahi atoa mai te mea e, e maramaramahia te parau no te autahu‘araa, mai te mea e, e faaturahia e e faaohipa-ti‘a-hia to’na mana, e mai te mea e, e faaitehia te faaroo. Ia mono ana‘e te faaroo i te mana‘o feaa, ia faaore ana‘e te taviniraa pipiri ore i te tautooraa pipiri, e faatupu te mana o te Atua i Ta’na mau opuaraa.

E nehenehe te piiraa ohipa e tae mărû noa mai, mai te mea e, e pahono tatou, tatou tei mau i te autahu‘araa, i te mau ohipa ta tatou i farii. Ua parau te peresideni George Albert Smith, teie ti‘a faatere haehaa e te maitai atoa râ, « E ohipa na outou a tahi roa, ia ite e, eaha ta te Fatu e hinaaro nei e i muri iho, na roto i te mana e i te puai o To’na Autahu‘araa mo‘a, ia faarahi [mai te reira]i to outou piiraa i mua i te aro o to outou mau taata, ia oaoa hoi te taata i te pee ia outou ».12

Teie huru piiraa ohipa—E ere i te piiraa rarahi roa, tera râ, ua tauturu te reira i te faaoraraa i te varua—ua tae mai te reira ia’u nei i te matahiti 1950 a piihia ai au ei episekopo. E mea rahi ta’u mau hopoi‘a ei episekopo e te rau te huru, e ua tamata vau ia rave i te taatoaraa o te mau mea i titauhia ia’u, ia au i te vahi maitai roa e maraa ia’u. Tei roto te mau Hau Amui no Marite i te mau tama‘i e rave rahi i taua taime ra. E no te mea e, e rave rahi o to tatou mau melo e tavini ra i roto i te nuu faehau, ua tae maira te hoê aniraa na roto mai i te pu faatere o te Ekalesia i te mau episekopo atoa ia hapono i te mau faehau atoa i te ve‘a ra Church News e te Improvement Era, te ve‘a ïa a te Ekalesia i taua taime ra. Taa‘e atu i te reira, ua anihia i te episekopo tata‘itahi ia papa‘i oia iho i te hoê rata i te mau ava‘e atoa na te mau faehau atoa o ta’na paroita. E 23 taata no ta matou paroita tei roto i te nuu faehau. Ua imi te mau pŭpŭ autahu‘araa i te mau rave‘a ia roaa te moni no te hoo i te mau ve‘a. Ua farii au i te titauraa, oia hoi, te ohipa, ia papa‘i au iho e 23 rata i te ava‘e tata‘itahi. I muri a‘e i teie rahiraa matahiti, te vai noa nei â ta’u e rave rahi o taua mau rata ra e te mau pahonoraa i tae mai. Ia tai‘oi‘o faahou ana‘e au i teie mau rata, e mea ohie roa te pape mata i te tahe. E mea oaoa roa ia ite faahou i te hinaaro o te hoê faehau ia haapa‘o i te evanelia, te faaotiraa a te hoê ihitai ia haapa‘o tamau noa i te evanelia e to’na utuafare.

I te hoê ahiahi ua horo‘a’tu vau i te hoê tuahine ra no te paroita i te puohu o na rata e 23 no taua ava‘e ra. Na’na e haapa‘o i te haponoraa i te mau rata, e i te hi‘opo‘araa i te tauiraa o te mau adress. Ua hi‘o oia i ni‘a i te hoê rata e ua ataata maira, e na ô mai nei e, « Bishop, aita oe e fiu ? Teie faahou â hoê rata na te Taea‘e Bryson. Teie te 17raa o te rata ta oe i hapono na’na e aita roa hoê pahonoraa ».

Pahono atura vau e, « Ahh, peneia‘e teie paha te ava‘e e papa‘i mai ai oia ». E o tera mau ihoa. No te taime matamua, ua pahono mai oia i ta’u rata. Ua riro ta’na pahonoraa ei haamana‘oraa nehenehe roa, ei tao‘a faufaa rahi. Te tavini ra oia i roto i te hoê motu atea roa, e te taata ore, e te mihi i te fenua, e te mo‘emo‘e. Ua papa‘i oia e, « E te episekopo here, e ere au i te mea ite maitai i te papa‘i ». (Ua nehenehe ihoa ïa ta’u e parau i te reira no tera mau ava‘e i ma‘iri a‘ena). Te na ô faahou ra ta’na rata e, « Mauruuru no te Church News e no te mau ve‘a, mauruuru hoa râ ia oe no ta oe mau rata. Ua huri au i te hoê api api. Ua faatoro‘ahia vau ei tahu‘a i roto i te Autahu‘araa a Aarona. E oaoa rahi to to’u aau. E taata oaoa vau ».

Aita te oaoa o te Taea‘e Bryson i hau atu i to to’na episekopo. Ua haapii mai au e nahea ia faaohipa i roto i to’u iho oraraa i te parau ra e, « E mea maitai a‘e ia rave oe i [ta oe] ohipa, vaiiho te toe‘a na te Fatu e haapa‘o ».13

Tau matahiti i muri mai, i roto i te hoê pureraa na te Tĭtĭ no Roto Miti Cottonwood, o James E. Faust to’na peresideni, ua faati‘a vau i te reira aamu, no te faaitoito i te taata ia haapa‘o maitai a‘e i to tatou mau faehau. I muri a‘e i te pureraa, ua haere maira te hoê taure‘are‘a nehenehe i mua. Ua tapea maira oia i to’u rima e ua ui maira e, « Bishop Monson, te haamana‘o ra oe ia’u ? »

I reira iho, ua ite a‘era vau e, o vai oia. Na ô atura vau e, « Te taea‘e Bryson ! Eaha to oe huru ? Eaha ta oe ohipa i roto i te Ekalesia ? »

Ma te mahanahana e te haapeu rii, pahono maira oia e, « Maitai roa vau. Te tavini nei au i roto i te peresideniraa no te pŭpŭ peresibutero. Mauruuru â no to oe haamana‘o-noa-raa ia’u e no ta oe mau rata ta oe i hapono mai e o ta’u e poihere maitai nei ».

E te mau taea‘e, te hinaaro nei te ao i ta tatou tauturu. Te rave ra anei tatou i te mau mea atoa i titauhia ia tatou ia rave ? Te haamana‘o ra anei tatou i te mau parau a te peresideni John Taylor: « Mai te mea e, aita outou e faarahi i to outou piiraa, e amo outou i te hopoi‘a i mua i te Atua no te mau taata o ta outou e faaora ahiri outou i rave i ta outou ohipa ».14 Te vai ra te avae e faaetaeta, te rima e tapea, te mana‘o e faaitoito, te aau e faauru, e te varua e faaora. Te tia‘i mai nei te mau haamaitairaa mure ore ia outou. Tei ia outou te haamaitairaa eiaha ia mataitai noa, e amui atu râ i roto i te ohipa taviniraa a te autahu‘araa. E mata na tatou i te faaroo i te parau faaara faauru e itehia i roto i te Episetole a Iakobo:« Ei feia rave hoi outou i te parau nei, eiaha ei feia faaroo noa, i te haavare-noa-raa ia outou iho ».15

E mata na tatou i te haapii e i te feruri maite i ni‘a i ta tatou ohipa. E mata na tatou i te faaineine e i te faati‘amâ ia tatou no te tavini. I roto i te raveraa i ta tatou ohipa, e mata na tatou i te pee i te taahiraa avae o te Fatu. Mai te mea e, e pee tatou i te hi‘oraa o Iesu, e ite ïa tatou e, e ere Oia i te aiu noa i Betelehema ra, e ere i te tamaiti noa na te tamuta fare, e ere noa i te orometua rahi roa a‘e aore â i ora a‘enei. E ite râ tatou Ia’na ei Tamaiti na te Atua, to tatou Faaora e to tatou Taraehara. Ia tae a‘era mai ia’na ra te piiraa no te ohipa, ua pahono atura Oia, « E te Metua, ia haapaohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e a muri noa’tu ».16 E ti‘a anei ia tatou tata‘itahi ia na reira atoa, ta’u ïa pure na roto i To’na i‘oa mo‘a, te i‘oa o Iesu Mesia, te Fatu, amene.

Te mau nota

  1. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita (2007), 143.

  2. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 42.

  3. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 139–40; reta tei faahuru-ê-hia.

  4. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia: John Taylor (2001), 133.

  5. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 107:99; reta tei faahuru-ê-hia .

  6. 1 Nephi 3:7; hi‘o atoa te mau irava 1–5.

  7. Hi‘o 1 Nephi 3:5.

  8. Rabindranath Tagore, i roto William Jay Jacobs, Mother Teresa: Helping the Poor (1991), 42.

  9. Robert Louis Stevenson, i roto Elbert Hubbard II, comp., The Note Book of Elbert Hubbard: Mottoes, Epigrams, Short Essays, Passages, Orphic Sayings and Preachments (1927), 55.

  10. Stand Ye in Holy Places: Selected Sermons and Writings of President Harold B. Lee (1976), 255.

  11. I roto Ernest Eberhard Jr., « Giving Our Young Men the Proper Priesthood Perspective, » typescript, 19 no tiurai 1971, 4–5, Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia.

  12. George Albert Smith, i roto Conference Report, Eperera 1942, 14.

  13. Henry Wadsworth Longfellow, « The Legend Beautiful », i roto The Complete Poetical Works of Longfellow (1893), 258.

  14. Te mau haapiiraa: John Taylor, 164.

  15. Iakobo 1:22.

  16. Mose 4:2.