2010–2019
Ko ha Meʻaʻofa Taʻe-mafakamatalaʻi mei he ʻOtuá
ʻOkatopa 2012


Ko ha Meʻaʻofa Taʻe mafakamatalaʻi mei he ʻOtuá

ʻOku faaitaha kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, ʻo fakahoko ha ngaahi fatongia mahuʻinga pau.

ʻI he 1994, ne fakaafeʻi ai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau “fokotuʻu e temipalé … ko e fakaʻilonga maʻongoʻonga ia ʻo [ʻetau] memipasipí.”1 ʻI he konga ki mui ʻo e taʻu tatau, ne ʻosi ai e langa ʻo e Temipale Paunitifulu ʻIutaá. Naʻá ma vēkeveke ke ʻave homa fāmili kei foʻoú ki he ʻoupeni hausi ki muʻa he fakatapuí. Naʻá ma ngāue ʻosikiavelenga ke teuteu ʻema fānaú ke hū he temipalé, ʻo lotu tāumaʻu ke nau aʻusia ha ongoʻi fakalaumālie koeʻuhí ke hoko ʻa e temipalé ko ha meʻa mahuʻinga heʻenau moʻuí.

ʻI heʻemau fononga ʻapasia takai he temipalé, naʻá ku fakatokangaʻi ne u matamataleleiʻia he alanga-fale fakaʻofoʻofá, ngaahi fakasanisani leleí, ʻi he ulo hifo ʻa e māmá ʻi he ngaahi matapā sioʻata māʻolungá, pea mo ha ngaahi tāvalivali fakalaumālie lahi. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo e fale toputapú ni.

Naʻá ku fakatokangaʻi fakafokifā hake ʻi heʻeku hū ki he loki silesitialé, kuo pipiki ʻema kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi taha taʻu ono ko Pení ki hoku vaʻé. Naʻe hangē naʻe ilifiá—mahalo naʻe kiʻi hohaʻa.

Naʻá ku fanafana ange, “Hā e meʻa ʻoku hokó, Foha?”

Tali mai ʻe ia, “Teti, hā e meʻa ʻoku hoko hení? Teʻeki ke u ongoʻi peheni ki muʻa.”

ʻI heʻeku ʻilo mahalo ko e fuofua taimi ʻeni ke ongoʻi ai ʻe heʻema tamasiʻi kei siʻí ni e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha founga mālohi peheé, ne u tūʻulutui leva he falikí ʻi hono tafaʻakí. Neongo naʻe laka takai ʻa e kau ʻaʻahi kehé ʻiate kimaua, ka naʻá ku fakamoleki mo Peni ha ngaahi miniti ʻo ako fakataha ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku ofo ʻi he faingofua ʻo ‘ema malava ke aleaʻi e ngaahi ongo toputapu naʻá ne maʻú. Naʻe mahino ʻi heʻema talanoá ʻoku ʻikai ko e meʻa naʻe fakalaumālie taha kia Pení ʻa e meʻa naʻe sio ki aí ka ko e meʻa naʻá ne ongoʻí—ʻikai ko e ʻātakai fakaʻofoʻofa kimautolú ka ko e kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hono lotó. Naʻá ku vahevahe mo ia e meʻa ne u aʻusia tonú, tatau pē mo hono toe fakamanatu mai ʻe heʻene fifili fakakei siʻí kiate au ha ongoʻi houngaʻia lahi ʻi he meʻaʻofa taʻe-mafakamatalaʻi mei he ʻOtuá—ʻa e meʻaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.2

Ko hai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, pea, ʻi heʻene peheé, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakakaukaú mo hotau lotó3 ʻo tatau mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻofa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻiate kitautolu mo finangalo ke tau fiefia. Koeʻuhí ko ʻene ʻafioʻi e ngaahi faingataʻa te tau fehangahangai mo iá, te ne tataki mo akoʻi ai kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē kuo pau ke tau fai ke tau foki ʻo toe nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní.4

ʻOku ʻikai ke ne tatau mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻo ʻi ai hona sino nāunauʻia ʻo e kakano mo e ngaahi hui, ka ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku sino fakalaumālie ʻo ne fetuʻutaki ki hotau laumālié ʻi he ongó mo e fakakaukaú.5 ʻI heʻene hoko ko e laumālié, ʻokú ne maʻu ai ʻa e fatongia makehe ke hoko ko e fakafofonga ke maʻu ai ʻa e fakahā fakafoʻituituí. ʻOku faʻa lau he folofolá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní [Holy Ghost] ko e Laumālie Māʻoniʻoní [Holy Spirit], ko e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, pe ko e Laumālié pē.6

Ko e hā ʻa e Misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻOku faaitaha kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, ʻo fakahoko ha ngaahi fatongia mahuʻinga pau mo ha ngaahi fatongia lahi kehekehe. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Laumālié ke fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,7 pea mo akoʻi mai ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.8 ʻOku pau ange ha fakamoʻoni mahino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha fakamoʻoni mei ha toe feituʻu. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita “ʻOku lava ʻe he mālohi ʻo e folofola ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he laumālie ʻo e tangatá, ke ʻoatu ʻa e moʻoní ʻo toe lelei ange mo mahino ange ʻi hano ʻoatu e moʻoní ʻe ha taha ʻi ha fetuʻutaki fakatāutaha mo ha niʻihi fakalangi.”9

ʻOku toe ui foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Fakafiemālié.10 ʻI he lolotonga ʻo e taimi faingataʻá pe fakamamahí pe ʻi he taimi ʻoku tau fie ʻilo ai pe ʻoku ofi mai e ʻOtuá, ʻe lava ke langaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau lotó, foaki mai ha ʻamanaki lelei, mo akoʻi mai “ʻa e ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá11 ʻo tokoni ke tau ongoʻi “e melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá.”12

ʻI he fakatahataha mai homau fāmilí he ngaahi taʻu kuo hilí ki ha maʻu meʻatokoni ʻi ha ʻaho mālōlō, ne kamata ke vaʻinga ʻeku tamaí mo ha tokolahi ʻo hono makapuná. Fakafokifā pē kuo tō ʻo siʻi mālōlō, taʻe toe ʻi ai ha fakatokanga. Naʻe mei hoko e meʻá ni ke mātuʻaki fakamamahi, tautautefito ki hono makapuná, ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe faingataʻa ke talí. Ka, ʻi heʻemau fakatahatahaʻi mai ʻemau fānaú, pea ʻi heʻemau lotu mo lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, naʻe fakafiemālieʻi fakatāutaha kimautolu ʻe he Laumālie Māʻonioní. Naʻe hoko mahino mai ʻa e tali ne mau fie maʻú ki homau lotó, ʻi ha ngaahi founga ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻaki ha lea. Naʻa mau ongoʻi ha nonga he ʻaho ko iá naʻe mahulu hake ia ʻi heʻemau mahinó, ka naʻe mahino, pau, mo moʻoni e fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faiako mo ha taha faifakahā.13 ʻOku fakamāmaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau ʻatamaí mo fakaake ʻetau mahinó ʻi heʻetau ako, fakalaulauloto, mo lotua e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.14 ʻOkú ne ʻai e moʻoní ke tohitongi ʻi heʻetau moʻuí pea te ne lava ke fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi hotau lotó. Ko e taimi ʻoku tau vahevahe ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení mo hotau fāmilí, mo e kau mēmipa ʻo e Siasí, pea mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapi ʻi hotau koló, ʻoku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ʻenau faiako, he ʻokú Ne ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí “ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.”15

ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau tokoni ki he kakai kehé. Kiate au, ko e sīpinga mahino taha ʻo e talangofua ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tokoni ki he kakai kehé, ʻoku maʻu ia mei he moʻui pea mo e ngāue ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻa ia naʻá ne pehē: “Kuó u ako ʻi heʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongiá, ko e taimi ko ia ʻoku tau fanongo ai ki he fakahinohino ʻa e laumālié pea tau ngāue leva ki aí, ʻe tataki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa hotau halá pea tāpuakiʻi ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e kakai kehé. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha meʻa fakafiefia pe ongo ʻoku mahuʻinga ange, ka ko haʻate fakafanongo ki he Laumālié, peá te ʻiloʻi ai kuo tali mai ʻe he ʻEikí ʻa e lotu ʻa ha tokotaha kehe ʻiate koe.”16

Te u vahevahe atu ha aʻusia ongo ʻe taha. Lolotonga e hoko ʻa Palesiteni Monisoni ko ha pīsopé, naʻá ne ʻilo kuo ʻi falemahaki ha mēmipa ʻo hono uōtí ko Mele Uatesoni. Naʻá ne ʻilo ʻi heʻene ʻalu ke ʻaʻahi ki aí naʻe tokoto fakataha ʻi ha fuʻu loki lahi mo ha kau mahaki kehe. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi heʻene ofi atu kia Sisitā Uatesoní naʻe fakapūlouʻi vave ʻe he tokotaha mahaki hoko maí hono ʻulú.

Hili e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Monisoni kia Sisitā Uatesoni mo faingāue ki aí, ne lulululu mo ia, lea māvae ki ai, mo teuteu ke mavahe. Pea ne hoko ai ha kiʻi meʻa siʻisiʻi mo fakaofo. Te u toʻo hangatonu he taimí ni mei hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Monisoni e meʻa ne hokó:

“Naʻe ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei hono tafaʻakí. Naʻe hangē ʻoku ʻi ai ha nima ʻoku hili mai ki hoku umá, pea naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó mo u fanongo ki he lea ko ʻení: ‘ʻAlu ki he mohenga hono hokó, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fefine naʻá ne fakapūlouʻi hono fofongá ʻi he taimi naʻá ke hū mai aí.’ Naʻá ku fai leva ia. …

“Naʻá ku tafoki atu ki he tafaʻaki mohenga ʻo e taha mahaki ko ʻení, ʻo u tātaaʻi atu hono umá mo toʻo fakalelei hake ʻa e tupenu kafu naʻe fakapūlouʻi ʻaki hono fofongá. He toki meʻa fakaʻohovale moʻoni! Ko ha mēmipa foki ia ʻi hoku ūotí. Naʻe teʻeki ai ke u ʻilo ʻokú ne siʻi tokoto ʻi he falemahakí. Ko siʻono hingoá ko Kefilini Mekī (Kathleen McKee). ʻI he taimi naʻá ne hanga mai ai kiate aú, naʻá ne lea mai pē mo tangi, ‘ʻE Pīsope, ko e taimi naʻá ke hū mai ai ʻi he matapaá, naʻá ku ongoʻi ko hoʻo haʻú ke ʻaʻahi mai kiate au mo tāpuakiʻi au, ko ha tali ia ki heʻeku ngaahi lotú. Naʻá ku fiefia loto pē ʻi heʻeku fakakaukau ki hoʻo ʻiloʻi ʻoku ou ʻi hení, ka ʻi he taimi naʻá ke tuʻu ai ʻi he mohenga ko eé, naʻe tō hifo hoku lotó, pea ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai te ke haʻú ke ʻaʻahi mai kia[te] au.’

“Naʻá ku talaange leva kia [Sisitā] Mekī: ‘ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi naʻá ke ʻi heni. Ka ʻoku mahuʻinga hono ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní pea naʻá ke lotu lilo pē ki ha tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeikí. He ko ia naʻá Ne ueʻi au ke u haʻu kiate koé.”17

ʻOku Folofola Fēfē Mai ʻa e Laumālié Kiate Kitautolú?

Kuo tau aʻusia kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, neongo ne ʻikai ke tau faʻa lava ʻo fakatokangaʻi. ʻI he hū mai ʻa e ngaahi ueʻí ki hotau ʻatamaí, ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoni ia ʻi he ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku hū ki hotau lotó. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻOku lea ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha leʻo ʻoku lahi ange hoʻo ongoʻi lotó ʻi haʻo fanongo ki ai … Pea ko e taimi ʻoku tau lau ai ʻo kau ki he ‘fakafanongo’ ki he fanafana ʻa e Laumālié, ʻoku faʻa fakamatalaʻi pē ʻo pehē, ‘Naʻá ku ongoʻi loto … ”18 ʻOku tuʻunga ʻi he ngaahi ongo toputapu ko ʻeni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻetau ʻilo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke tau faí, he ʻoku hangē ko hono fakamatala he folofolá, “ko e laumālie ia ʻo e fakahaá.”19

ʻOku ʻUhinga ki he hā ʻa e Maʻu ʻo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻá ku fakakaukau ʻoku mahuʻinga ʻi hono akoʻi ʻema kiʻi tamasiʻi taʻu ono ko Pení, ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻí, ʻa ia ko e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne maʻu ʻi he hili e papitaisó. ʻE lava ʻe he taha faitotonu mo fekumi fakamātoato kotoa pē ke ongoʻi e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he taimi ki he taimi, ki muʻa he papitaisó. Ka, ko e faingamālie ke maʻu e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi tāpuaki kakato fekauʻaki mo iá, ʻoku toki fakaʻatā pē ia ki he kāingalotu moʻui taau kuo papitaiso mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki nima ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau maʻu ha ivi mo ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie makehe, fakahā mo ha maluʻi lahi ange, fakahinohino mo tataki pau, pea mo e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ki hono fakamāʻoniʻoniʻi pea hākeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, tuʻunga he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku foaki kotoa ʻa e ngaahi tāpuakí ni tuʻunga heʻetau holi fakafoʻituitui ke maʻu kinautolú pea ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau fakatonutonu ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo kolea ʻEne fakahinohinó.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ne hoko kiate au mo Peni ʻi he Temipale Paunitifulu ʻIutaá, ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi ongo mo ha fakakaukau fakafiefia. Ko ha manatu mahino ʻe taha ko e lolotonga ko ia ʻo ʻeku ʻāvea ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa ne u lava ʻo mamata ki aí, kuo fakatokangaʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi ia ʻi hoku tafaʻakí ʻa e ongo mālohi ʻi hono lotó, naʻe ʻikai ngata ʻi hono fakaafeʻi au ke u tūʻulutuí ka ke talangofua foki ki he kole ʻa e Fakamoʻuí ke tau tatau mo e tamasiʻi siʻí—ʻo loto fakatōkilalo, angamalū, mo mateuteu ke fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo Hono Laumālié.

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni mo moʻui pea mo hono fakalangi e misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea te tau lava ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻaʻofa mahuʻinga mo taʻe-fakamatalaʻi ia ʻa e Tamai Hēvaní ki he taha kotoa ʻe haʻu ki Hono ʻAló, papitaiso ʻi Hono huafá, mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinima ʻi Hono Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni fakatāutaha atu ki he ngaahi moʻoni toputapu ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.