2010–2019
ʻEke ki he Kau Faifekaú! Te Nau Lava ʻo Tokoniʻi Koe!
ʻOkatopa 2012


ʻEke ki he Kau Faifekaú! Te Nau Lava ʻo Tokoniʻi Koe!

ʻOku ngāue ʻa e kau faifekau kotoa, ʻa e talavoú mo e matuʻotuʻá ʻi he ʻuhinga pē ʻe taha, ke toe lelei ange e moʻui ʻa e kakai kehé.

Siʻoku kāinga mo e kaungāmeʻa ‘ofeina, ʻoku mau ʻofa atu mo talitali lelei kimoutolu. ‘Oku tau fiefia lahi ‘i he fanongonongo ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni he pongipongi ní, ʻa ia ʻoku liliu ai e taʻu siʻisiʻi taha ki he ngāue fakafaifekaú ʻo taʻu 18 ʻa e kau talavoú kae taʻu 19 ʻa e kau finemuí. ʻI he foungá ni, ʻe toe tokolahi ange hatau toʻu tupu te nau maʻu e tāpuaki ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, pea kuo toe fakamoʻoniʻi mālohi ia ʻi he pongipongí ni, naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Monisoni “ʻoku totonu ke teuteu ʻa e talavou moʻui taau kotoa pē ke ngāue fakafaifekau. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia fakataulaʻeiki ia—ko ha tufakanga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ʻa ia kuo foaki lahi fau ki aí.”1 Pea naʻá ne toe fakamatalaʻi ko e kau fefine kei talavoú, ʻe tali lelei ke nau fili ke ngāue fakafaifekau ka ʻoku ʻikai ko ha fatongia. Pea naʻá ne toe fakaafeʻi ha ngaahi matuʻa mali tokolahi ange ke nau ngāue.

ʻOku mahuʻinga e teuteu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha ngāue taʻe fakakounaʻi maʻá e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku poupouʻi ʻe he kau faifekaú e faingamālie ko iá ʻaki ʻa ʻenau paʻanga fakatāutaha pē ʻanautolu. ʻE lava foki ke tokoni ʻa e mātuʻá, fāmilí, kaungāmeʻá mo ha niʻihi ʻoku fie foaki ki he Paʻanga Faifekau Fakalūkufuá. ʻOku ngāue e kau faifekau kotoa, ʻa e talavoú mo e matuʻotuʻá ʻi he ʻuhinga pē ʻe taha ke toe lelei ange e moʻui ʻa e kakai kehé.

ʻE fakafōtunga ʻe he fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú ʻa e ikuʻanga fakalaumālie ʻo e tokotaha faifekaú, ʻa hono malí, pea mo hona hakó ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. ʻOku fakanatula pē ʻa e fakaʻamu ko ia ke ngāué ʻi he ului, moʻui taau mo mateuteu ʻa e tokotahá.

ʻI he māmani tokolahi ko ʻení, ʻoku tokolahi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke mou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku siʻi hoʻomou ʻilo kiate kimautolu mo ʻemau kau faifekaú. ʻOkú ke fanongo pe mamata maí, he ʻokú ke fie ʻilo lahi ange ki he kau Māmongá mo e meʻa ʻoku akoʻi heʻemau kau faifekaú. ʻI hoʻo ʻilo lahi ange kau kiate kimautolú, te ke ʻilo ai ʻoku lahi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku tau fai tatau aí. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou tauhi kotoa ʻa ia ʻoku lelei mo moʻoní, pea vakai pe te mau lava ʻo tānaki atu ke lahi ange. ʻI he māmani fonu faingataʻa ko ʻení, ʻoku tau faʻa fie maʻu ai ha tokoni. Ko e konga mahuʻinga ʻo e tokoni ko iá ko e tui fakalotú, moʻoni taʻengatá mo ʻemau kau faifekaú.

ʻOku tuku fakataimi ʻe heʻemau kau faifekau kei talvoú ʻa ʻenau akó, ngāué, teití, mo e ngaahi meʻa kehe kotoa ʻoku fai ʻe he niʻihi kei talavoú ʻi he taimi ko ‘eni ʻo e moʻuí. ʻOku nau tuku e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha māhina ʻe 18 ki he 24, koeʻuhí ko ʻenau holi ke ngāue maʻá e ʻEikí.2 ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo ʻemau kau faifekaú ʻoku nau ngāue ʻi heʻenau matuʻotuʻa angé. ʻOku ou ʻilo ʻoku faitāpuekina honau fāmilí. ʻI hoku fāmili tonú, ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato ai ha toko valu—ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu, mo honau husepānití, mokopuna fefine ʻe taha, mo e mokopuna tangata ʻe taha.

Mahalo ʻoku fifili hamou niʻihi ʻo kau ki he hingoa Māmongá. Ko ha hingoa fakatenetene ia kiate kimautolu. ʻOku ʻikai ko homau hingoa moʻoní ia, neongo ʻoku ʻiloa kimautolu ko e kau Māmonga. ʻOku toʻo e foʻi leá ni mei ha tohi ko e folofola toputapu ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e hingoa totonu ʻo e Siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko hono toe fokotuʻu ia ʻo e Siasi totonu ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne fokotuʻu ʻa Hono Siasí ʻi Heʻene kei ʻi he māmaní. Naʻá Ne ui ha Kau ʻAposetolo, Kau Fitungofulu mo ha kau taki kehe ʻo Ne foaki ki ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau ngāue ʻi Hono huafá.3 Hili e pekia ʻa Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló, ne liliu ʻe he tangatá ʻa e ngaahi ouaú mo e tokāteliné. Ne mole ʻa e Siasi totonú pea mo e lakanga fakataulaʻeikí. Hili e Kuonga Fakapoʻulí (Dark Ages) pea ʻi he fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, ne toe fakafoki mai ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí. Ko ʻeni kuo toe moʻui, toe fakafoki mai, pea ngāue ʻi he malumalu ʻo ʻEne fakahinohino fakalangí.4

ʻOku tau muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo faiako ʻo kau kiate Ia. ʻOku tau ʻilo ne hili ʻEne ikuna kāfakafa e maté, ne hā tuʻo lahi ʻa e ʻEikí kuo toetuʻú ki Heʻene kau ākongá. Naʻá Ne maʻu meʻatokoni fakataha mo kinautolu. Naʻá Ne ʻaʻeva mo kinautolu. Kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele Hake fakamuimui tahá, naʻá Ne fekauʻi kinautolu ke nau “ʻAlu … ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”5 Ne fai ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e fakahinohino ko iá. Naʻa nau ui foki mo ha niʻihi kehe ke tokoni ke fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí.

ʻOku fai ʻa e fekau tatau he ʻahó ni ki he kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní. ʻOku ngāue e kau faifekaú ni ʻi ha ngaahi fonua ʻe 150 tupu. ʻI heʻenau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku nau feinga ke fakahoko e fekau fakalangi ko iá—ʻa ia ne toe fakafoʻou ʻe he ʻEikí tonu pē—ke ʻave ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani pea tāpuakiʻi e moʻui ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa.6

ʻOku ʻikai ʻilo lahi e kau faifekau ʻoku taʻu hongofulu tupu lahí pe taʻu 20 tupú ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Ka kuo tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi meʻafoaki—hangē ko e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea mo e ngaahi fakamoʻoni ki he moʻoní—ʻa ia ʻokú ne ʻai ke nau hoko ko e kau fakafofonga mālohi ʻo e ʻEikí. ʻOku nau vahevahe e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te ne ʻomi ʻa e nēkeneka moʻoní mo e fiefia taʻengatá kiate kinautolu kotoa ʻe tali ʻenau pōpoakí. Pea ko e taimi lahi ʻoku nau fai ia ʻi ha fonua mo ha lea fakafonua muli.

ʻOku feinga e kau faifekaú ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he leá mo e ngāué fakatouʻosi. ʻOku nau malanga ʻia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.7 ʻOku nau akoʻi hono fakafoki moʻoni mai ʻo e Siasi ʻo Kalaisi he kuonga motuʻá, ʻi he fuofua palōfita ʻa e ʻEikí he ngaahi ʻaho kimui ní, ko Siosefa Sāmita.

Mahalo kuo mou ʻosi fetaulaki ki muʻa, pe tukunoaʻi pē ʻemau kau faifekaú. Ko ʻeku fakaʻamú ke ʻoua te mou ilifia ʻiate kinautolu ka ke ako meiate kinautolu. Te nau lava ʻo hoko ko ha maʻuʻanga tokoni fakalangi kiate koe.

Naʻe hoko e meʻa ko iá kia Seuli, ko ha matāpule Palotisani ʻi hono taʻu 60 tupú, naʻe nofo ʻi Mesa ʻi ʻAlesona. Ko e tamai ʻa Seulí ko ha faifekau Papitaiso; pea ko ʻene fineʻeikí ko ha faifekau Metotisi. Naʻe fakamatala ange ʻe ha kaungāmeʻa mamae ʻo Seuli ko Pīsila ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻa e mamahi naʻá ne ongoʻi ʻi he mālōlō ʻene tamá ʻi hono fāʻeleʻí pea mo e vetemali fakamamahi naʻe hoko hili e taimi nounou mei aí. Naʻe faingataʻaʻia ʻa Pīsila ko ha faʻē toko taha, kuo ʻi ai ʻene fānau ʻe toko fā, fānau fefine ʻe toko tolu mo e tamasiʻi ʻe taha. ʻI heʻene vahevahe hono lotó kia Seulí, naʻá ne fakahā naʻe fakakaukau ia ke toʻo ʻene moʻuí. Naʻe feinga ʻa Seuli ʻaki hono ivi mo e ʻofa kotoa naʻá ne maʻú ke tokoni ke mahino kiate ia ʻoku mahuʻinga ʻa e moʻuí. Naʻá ne fakaafeʻi ia ke na ō ki heʻene lotú, ka naʻe talaange ʻe Pisīla kuo ʻikai toe tokanga ia ki he ʻOtuá.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Seuli e meʻa ke faí. Hili ʻení, lolotonga ʻene fuʻifuʻi e ʻuluʻakaú ʻi hono loto ʻataʻataá, ne lotu e tangata tui ko ʻení ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakahinohino. ʻI heʻene lotú, naʻá ne ongoʻi ha leʻo ʻi hono ʻatamaí ʻoku pehē, “Taʻofi e ongo tamaiki tangata he pasikalá.” Naʻe fifili ʻa Seuli, pea ofo ʻo ne fakakaukau pe ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he hā. ʻI heʻene fakakaukau ki he ongó ni, naʻe sio hake ki he hala puleʻangá ki ha ongo talavou sote hina mo hēkesi ʻokú na heka pasikala hangatonu mai ki hono ʻapí. Naʻe moʻutāfuʻua he “meʻa ko ʻeni” ne hokó, pea moʻusioa ai pē ia heʻena fakalaka haké. Pea ʻi heʻene fakatokangaʻi naʻe fie maʻu ia ke ne fai ha meʻá, naʻe kaila atu leva, “Hei, mo kātaki ʻo tuʻu mai! ʻOku ou fie talanoa atu!”

Naʻe ʻohovale mo mata puputuʻu e ongo talavoú ʻo na tuʻu atu. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Seuli ʻi heʻena ofi atú naʻá na tui ha pine hingoa ʻo fakahā ko ha ongo faifekau kinaua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne sio atu ʻa Seuli kiate kinaua mo pehē atu, “ʻE ongo ngali kehe ʻeni, ka naʻá ku lotu pea naʻe fakahā mai ke u ʻtaʻofi ʻa e ongo tamaiki ʻi he pasikalá.’ Naʻá ku vakai ki he hala puleʻangá, pea ko kimoua ʻeni. Te mo lava ʻo tokoni mai?”

Naʻe malimali ʻa e ongo faifekaú mo pehē ange, “ʻIo, ʻokú ma ʻilo te ma lava.”

Ne fakamatalaʻi ʻe Seuli ʻa ʻene hohaʻa kia Pīsilá. Naʻe ʻikai hano taimi, kuo talanoa ʻa e ongo faifekaú mo Pīsila, mo ʻene fānaú, mo Seuli. Naʻa nau aleaʻi e taumuʻa ʻo e moʻuí mo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Naʻe tupulaki ʻa Seuli, Pīsila, mo ʻene fānaú ʻi he tuí, tuʻunga he lotu fakamātoató, ʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e feohi ʻofa mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe toe mālohi ange ʻa e tui ʻa Seuli kia Sīsū Kalaisí ʻi he tūkunga ne ʻuluaki ʻi aí. Naʻe liliu e veiveiua mo e fakakaukau taʻonakita ʻa Pīsilá ʻo hoko ko ha ʻamanaki lelei mo ha fiefia. Naʻa nau papitaiso ʻo hoko ko ha kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí.8

ʻIo, ʻe lava ʻa e kau faifekaú ʻo tokoni ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Hangē ko ʻení, mahalo naʻa fie ʻilo lahi ange hamou niʻihi ki hoʻomou ngaahi kuí. Mahalo kuó ke ʻilo e hingoa hoʻo ongomātuʻá mo hoʻo ngaahi kuí ʻe fā, kae fēfē hoʻo ngaahi kui ua ʻe valú? ʻOkú ke ʻilo honau hingoá? Te ke fie ʻilo lahi ange kiate kinautolu? ʻEke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu!9 ʻOku nau lava ʻo hū vave ki he ngaahi lekooti ʻo e hisitōlia fakafāmili ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku siasi ka ʻoku ʻikai ke mou kau atu he lolotongá ni. ʻOku mou ʻofa he ʻEikí mo faʻa fakakaukau ke foki ki Heʻene tākangá. Ka ʻoku ʻikai ke mou ʻilo e founga ke kamata ʻakí. ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou ʻeke ki he kau faifekaú!10 Te nau lava ʻo tokoni atu! Te nau toe lava foki ʻo tokoni ʻaki haʻanau akoʻi homou ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku mau ʻofa atu fakataha mo e kau faifekaú mo loto ke toe fakafoki atu ʻa e fiefiá mo e maama ʻo e ongoongoleleí ki hoʻomou moʻuí.

ʻE fie maʻu ʻe hamou niʻihi ke ʻilo e founga ke ikunaʻi ai e maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú pe moʻui lōloa ange mo moʻui lelei ange. ʻEke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu! Kuo fakahā ʻe ha fakatotolo tauʻatāina, ko e Kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha kakai moʻui lelei. ʻOku kau e ʻavalisi ʻenau maté ʻi he māʻulalo tahá pea māʻolunga ange e lōloa ʻenau moʻuí ʻi ha tuʻunga kuo lipooti ʻi ha faʻahinga kulupu ne fakatotolo ʻi ha vahaʻa taimi.11

ʻE ongoʻi ʻe hamou niʻihi ʻoku femoʻuekina ʻa e moʻuí mo siʻi e taimí, ka ʻi homou loto totonú, ʻoku mou ongoʻi ha tuʻunga fakamamahi ʻo e taʻe kakató, hala ha fakahinohino pe taumuʻá. ʻEke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu! Te nau lava ʻo tokoni ke ke ʻilo lahi ange ki he taumuʻa moʻoni ʻo e moʻuí—ʻuhinga ʻokú ke ʻi māmani aí pea mo e feituʻu te ke ʻalu ki ai ʻi he hili ʻo e maté. Te ke lava ʻo ako ʻa e founga ʻoku tāpuakiʻi ai hoʻo moʻuí ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa te ke lava ʻo fakakaukau ki ai he taimí ni.

Kapau ʻokú ke hohaʻa ki ho fāmilí, ʻeke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu! ʻOku mahuʻinga taha hono fakamālohia ʻo e nofomalí mo e fāmilí ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻE lava ke taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí. Kole ki he kau faifekaú ke akoʻi koe ki he founga ʻe lava ai ʻeni ʻi ho fāmilí.

ʻE toe lava foki e kau faifekaú ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo fakaʻamu ki ha ʻilo lahi angé. ʻOku vivili ʻa e laumālie ʻo e tangatá ke maʻu ha fakamaama. Tatau ai pē pe ʻoku haʻu ʻa e moʻoní mei ha fale fakakemi fakasaienisi pe ʻi he fakahā mei he ʻOtuá, ka ʻoku tau fekumi ki ai! Ko e nāunau moʻoni ʻo e ʻOtuá ko e poto.12

ʻOku kau ʻi he fakatupulaki ʻo e ʻiló, ʻa e ʻilo fakalaumālié mo e ʻilo fakatuʻasinó. ʻOku tau fakamamafaʻi e mahuʻinga ke mahino ʻa e ngaahi potufolofola toputapú. Naʻe ʻilo ʻe ha fakatotolo tauʻatāina kimuí ni ko e Kāingalotu ʻo e Siasí ko e kakai ʻilo lahi taha kinautolu fekauʻaki mo e tui faka-Kalisitiané mo e Tohi Tapú.13 Kapau ʻokú ke fie maʻu ke mahino ange kiate koe ʻa e Tohi Tapú, ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo mahino lahi ange kiate koe ʻa e tuʻunga fakatokoua ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e tuʻunga fakatamai ʻo e ʻOtuá, ʻeke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu!

ʻOku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku holi lahi ke tokoniʻi ʻa e kakai masivá. ʻOku toe teke foki ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasi ʻe he loto taʻetūkua ko iá, koeʻuhí ko ʻetau muimui ʻia Sīsū Kalaisí.14 ʻE lava ke kau fakataha mo kitautolu ha taha pē ke tokoniʻi ʻa e masivá mo fai ha fakafiemālie ki he kau tōtau he ngaahi fakatamaki ʻi ha feituʻu pē he māmaní. Kapau ʻokú ke fie kau, ʻeke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu!

Pea kapau ʻokú ke fie ʻilo lahi ange ki he moʻuí hili ʻa e maté, ki langi, ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻaú; kapau ke fie ʻilo lahi ange ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ki Heʻene Fakaleleí, mo hono toe Fakafoki mai Hono Siasí ʻo tatau mo hono ʻuluaki fokotuʻú, ʻeke ki he kau faifekaú! Te nau lava ʻo tokoni atu!

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo ʻosi Fakafoki mai hono Siasí. ʻOku ou fakatauange ʻi he loto fakamātoato ke tāpuekina takitaha kimoutolu ʻe he ʻOtuá pea mo ʻetau kau faifekau mahuʻingá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻ ēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Liahona, Nov. 2010, 5–6.

  2. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3.

  3. Vakai, Mātiu 10:1; Luke 6:13; 10:1; ʻEfesō 4:11–12.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

  5. Mātiu 28:19.

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:8; 84:62; 112:28.

  7. Vakai, 1 Kolinitō 2:2; 2 Nīfai 25:26.

  8. Fetuʻutaki fakatāutaha meia W. Tracy Watson, ko e palesiteni kimuʻa ʻo e Misiona ʻAlesona Mesá.

  9. Te ke lava ʻo fetongi e kupuʻi lea ko ia ʻo ʻeku fakaafe ke “ʻeke ki he kau faifekaú,” ke kole tokoni ʻaki ki ha kaungāmeʻa ʻoku kau ki he Siasí.

  10. ʻE fiefia foki mo e kāingá, kaungāmeʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ke tokoni.

  11. Vakai, James E. Enstrom mo Lester Breslow, “Lifestyle and Reduced Mortality among Active California Mormons, 1980–2004,” Preventive Medicine, vol. 46 (2008), 135.

  12. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:36.

  13. Vakai, U.S. Religious Knowledge Survey (Pew Forum on Religion and Public Life, Sept. 28, 2010), 7.

  14. Vakai, Ram Cnaan, Van Evans, and Daniel W. Curtis, Called to Serve: The Prosocial Behavior of Active Latter-day Saints (University of Pennsylvania School of Social Policy and Practice, 2012); “Mormon Volunteerism Highlighted in New Study” (Mar. 16, 2012), http://www.mormonnewsroom.org/article/mormon-volunteerism-report; Mormons in America: Certain in Their Beliefs, Uncertain of Their Place in Society (Pew Forum on Religion and Public Life, Jan. 12, 2012), 43; Robert D. Putnam and David E. Campbell, American Grace: How Religion Divides and Unites Us (2010), 444–54.