2010–2019
Ia Totoa i le Lototetele, ma Malolosi foi ma Toaaga
Oketopa 2012


Ia Totoa i le Lototetele, ma Malolosi foi ma Toaaga

Ia faaagavaaina oe lava e pei o fitafita talavou e 2,000 e ala i le totoa i le lototetele i le avea ai ma e umia le perisitua ma le agavaa.

O le po nei, ua ou lagona le faamanuiaina faapitoa e talanoa atu o se epikopo i alii talavou, o e umia le Perisitua Arona, o loo mafuta mai i le salafa o le lalolagi mo lenei sauniga aoao faaleperisitua. Ou te fia faasoa atu ia te outou se tala mai le Tusi a Mamona na faamatala ai Helamana ma ana fitafita talavou e 2,000. O le a aumaia e lenei mau se malamalamaaga i le ituaiga tagata na i ai na alii talavou anamua—o se uunaiga mo outou, alii talavou o aso e gata ai. Ou te fia sii maia se mau ou te fiafia lava i ai: “Ma o i latou uma lava o ni tama talavou, ma sa latou matua totoa i le lototetele, ma malolosi foi ma toaaga; ae faauta, sa le ona pau lea—o i latou o ni alii sa faamaoni i taimi uma.”1 O le lototetele, malolosi, toaaga, ma le faamaoni—oka o ni uiga matagofie!

Ou te fia taulai atu i le uiga muamua lea e faamatalaina ai i latou: “totoa mo le lototetele.” Ia te au lava ia, ua faamatalaina mai ii le tuuto o nei alii talavou ina ia faia ma le lototetele le mea sa’o, faapei ona faamatalaina e Alema, “tutu o ni molimau a le Atua i taimi uma … ma i nofoaga uma.”2 Na tele ni taimi na faaalia ai e fitafita talavou e 2,000 lo latou lototetele. Ua tofu foi outou ma ni taimi taua i o outou olaga e manaomia ai le lototetele. Sa faasoa mai e sau uo o, Ioane, se tasi o na taimi i lona olaga.

I le tele o tausaga ua mavae sa taliaina ai Ioane i totonu o se iunivesite iloga i Iapani. Na lavea o ia i se vaega o le polokalama o tamaiti aoga faavaomalo faatasi ai ma isi tamaiti aoga popoto e toatele mai le salafa o le lalolagi. O nisi na lesitala ma se faamoemoe e faalauaitele lo latou malamalama i le aganuu ma le gagana, o isi na vaaia o se laasaga e aoao ai i se matata ma faigaluega ai i Iapani, peitai sa latou tuua uma le aiga ina ia suesue ai i se atunuu ese.

E lei leva ona taunuu Ioane, ae faasalalau loa i totonu o tamaiti aoga mai isi atunuu se faamatalaga o le a faia se pati i le tumutumu o se fale o se aiga. O lena po, sa agai atu Ioane ma ni uo se toalua i le tuatusi na faailoa ifo.

Ina ua mavae le tietiega i le lifi e oo atu i le fogafale pito i luga o le fale, na mulimuli Ioane ma ana uo i le faasitepu vaiti e oo atu i le tumutumu o le fale ma amata ai loa ona talatalanoa ma isi. I le tuneva o le po, na amata ai ona suia le siosiomaga. O le pisapisao, le leo o le musika, ma ua faateleina le inupia, ma faapena ai foi ma le le mautonu o Ioane. Ona faafuasei lea, ona amata faatasitasi e se tagata ni tamaiti aoga ia fai se lio tele ma le faamoemoega e faasolo ai le ulaina o ni sikareti maruana. Na mimigi Ioane ma vave ona ia faailoa atu i ana uo e toalua ua tatau ona latou o ese mai. Sa tali mai le toatasi o i laua e pei o taufaalili mai, “Ioane, e faigofie lava—na ona tatou tutu lava i le lio, a oo i le tatou taimi, na o le pasi lava o le sikareti ae aua le ulaina. O le auala lena tatou te le faamaasiasia ai i tatou i luma o tagata pe a tatou o ese.” Sa foliga faigofie ia Ioane, ae sa lei foliga mai e sa’o. Sa iloa e ia e tatau ona ia faailoa atu lona faamoemoega ma faia loa. I lena lava taimi sa ia mauaina ai lona lototele ma fai atu ia i laua e mafai ona la nonofo ma pule laua i le mea la te mananao e fai, a o ia o le a alu. Na filifili le toatasi o ana uo e nofo ma auai i le lio; o le isi na mulimuli faamalosi lava ia Ioane i lalo o le faasitepu e o ai i le lifi. Na faateia i laua, ina ua matala faitotoa o le lifi, ae tulioso mai i fafo leoleo Iapani, ma faatopetope atu i le faasitepu ma agai atu i luga o le tumutumu o le fale. Sa tulioso Ioane ma lana uo i totonu o le lifi ma o ese atu.

Ina ua taunuu atu leoleo i luga o le faasitepu, na faatotope ona tia’i e tamaiti aoga ia sikareti maruana mai le tumutumu ina ia aua nei mauaina i latou. Ina ua uma ona lokaina le faasitepu, sa faalaina e leoleo tamaiti aoga uma i luga o le taualuga ma fai atu i tamaiti taitasi e faaloloa uma o latou lima. Ona savavali lea o leoleo, ma sogisogi lima matua ma lima tusi o tamaiti taitasi. O i latou uma lava na uuina le maruana, pe na e ulaina pe leai, na mautinoa lava ua solitulafono, ma na tele le aafiaga. E toeitiiti lava o tamaiti aoga uma na nonofo ai lava i luga o le tumutumu o le fale na tutuli mai o latou lava iunivesite, ma o i latou na molia i se solitulafono ma na aveesea faamalosi mai Iapani. O aoaoga na moemiti i ai, tausaga o sauniuniga, ma le faamoemoega o le faigaluega ai i le lumanai i Iapani ua faataumaoia i sina taimi itiiti lava.

Ou te fia tau atua le mea na tupu i nei uo e toatolu. O le uo lea na nofo ai lava i luga o le tumutumu o le fale na tuliese mai le iunivesite i Iapani lea na ia galue malosi ina ia talia i ai ma na faamalosia lona toe foi mai i le fale. O le uo lea na o ese faatasi ma Ioane mai le pati na faamaea lana aoga i Iapani ma agai atu ai e saili ni ona faailoga mai ni iunivesite se lua e sili ona maualuluga i le Iunaite Setete. O lana galuega na toe ave ai o ia i Asia, ma ua faamanuiaina ai o ia i lana galuega. E tumau pea lona agaga faafetai ia Ioane e oo mai i lenei aso mo lana faataitaiga lototele. Ae mo Ioane, e lemafaitaulia ni taunuuga o lona olaga. O lona i ai i Iapani na taitaiina atu ai o ia i se faaipoipoga fiafia ma sosoo ane ai ma le fanauina o ni atalii se toalua. Ua matua faamanuiaina lava o ia o se faipisinisi ma talu ai nei na avea ai o ia ma se polofesa i se iunivesite i Iapani. Sei vaai faalemafaufau i le auala semanu e ese ai lona olaga pe ana ia le mauaina le lototele e aluese ai mai le pati i lena po taua i Iapani.3

Alii talavou e, o le a i ai ni taimi o le a outou faapei ai o Ioane, ma e manaomia ai le faaalia o lo outou lototetele amiotonu ao vaavaai atu a outou uo, atonu o le taunuuga e ulagia ai pe faamaasiasia ai foi. Ma le isi, i lo outou lalolagi, o fetauaiga ma le tiapolo o le a faia i luga o le malae o le taua e filemu ma na o oe lava i luma o le lau. O tekinolosi faatasi ai ma le tele o ona faamanuiaga ua aumai ai foi ma ni luitau e lei feagai ai augatupulaga anamua. O se suesuega lata mai faaitumalo na iloa ai o talavou i nei vaitaimi ua faaosoosoina i ni tulaga sili ona faapopoleina i aso taitasi e le gata i aoga ae faapena foi i le faaaogaina o le initioneti. Ua faaalia mai o talavou ia e matamata i ata o inuga ma le faaaogaina o fualaau oona i luga o saite faaagafesootai ua faatoluina pe faafaina le tulaga o le aafia ai i le faaaogaina o ava malolosi ma fualaau oona. O se manatu faaalia e uiga i le suesuega, sa taua ai e se tasi sa avea muamua ma failautusi a le kapeneta a le IS: “Ua faaalia mai e suesuega i lenei tausaga se ituaiga fou o taaiga a tupulaga—taaiga a tupulaga faatekinolosi. O taaiga a tupulaga faatekinolosi e faafesootaia tamaiti, uo ma i latou uma latou te fesootai. E osofaia le aiga ma le potumoe o se tamaitiiti e ui atu i le Initoneti.”4 O le faaaliga o le lototele amiotonu o le faia lea o se filifiliga pe kiliki pe le kilikia. Ua aoaoina faifeautalai mai leTalai La’u Talalelei, “O le mea e te filifili e te mafaufau i ai ma fai pe a tuua na o oe ma e talitonu e leai se tasi o vaai atu, o se fua faatatau malosi lea o lau amioatua.”5 Ia lototetele! Ia malolosi! Tutu i nofoaga paia ma ia mausali.”6

Alii talavou e, ou te folafola atu o le a faamalolosi outou e le Alii. “Aua ua le foaiina mai e le Atua ia te i tatou le Agaga e matau ai, a o le Agaga e faamalosi ai.”7 Na te tauia outou mo lo outou lototetele ma le amio amiotonu—i le fiafia ma le olioli. O lena lototetele o se taunuuga o lo outou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, o a outou tatalo, ma la outou usitaia o poloaiga.

Na ta’ua e Peresitene N. Eldon Tanner: “E mafai e se alii talavou se toatasi i le lotoa o le aoga ona faia se faatosinaga malosi mo le lelei. E mafai e se alii talavou se toatasi e i le au lakapi, a lē o le lotoa, pe faatasi ma ana uo, e ala i le ola ai i le talalelei, faamamalu lona perisitua, ma tu atu mo le mea sao, ona faia ni mea lelei e lei fai atu e fai. O le a outou aafia i le tele o taimi i le anoanoai o faitioga ma faamaasiasiga e oo lava ia i latou e tutusa o outou talitonuga, e tusa lava pe latou te faaaloalo ia te oe i le faia o le mea sao. Ae ia manatua sa puapuagatia foi le Faaola lava ia, na faitioina, feanu i ai, ma iu ai ina faasatauroina ona e lei malulue i lona talitonuga. Faamata o le a so outou mafaufau i le mea semanu e tupu pe ana faavaivai o ia ma fai atu, ‘Oi, o le a le aoga?’ ma lafoai lana misiona? Tatou te fia avea ea ma ni tagata e mumusu gofie, pe tatou te fia mananao e avea ma ni auauna totoa e ui i le tetele o le tetee ma le amioleaga i le lalolagi? Ia tatou maua le lototetele e tutu atu ai ma ia faitaulia faatasi ma e mulimuli faamaoni ma tuuto ia Keriso.”8

Ou te valaau atu ia te outou ina ia faaagavaaina oe lava e pei o fitafita talavou e 2,000 e ala i le totoa i le lototetele i le avea ai ma e umia le perisitua ma le agavaa. Manatua, o mea tou te faia, o mea tou te o i ai, ma mea tou te vaai i ai o le a fuafuaina ituaiga o tagata o le a avea ai outou. O ai tou te fia avea ai? Avea o se tiakono agavaa, se aoao agavaa, se ositaulaga agavaa. Faatu nei se sini ina ia agavaa e ulu atu i le malumalu, ma ia agavaa e maua le isi ou sauniga i le tausaga talafeagai ma oo atu ai i le mauaina o le Perisitua Mekisateko. O le ala lenei o le amiotonu lea e valaaulia ai le fesoasoaniga faalelagi. Sa fetalai mai le Alii, “O lea, o ona sauniga, ua faaalia ai le mana o le faale-atua.”9

Matua, taitai perisitua, ma mea faamuamua faaperofeta o loo maua i au tamaitusi o le Tiute i le Atua ma le Mo le Malosi o le Autalavou o le a taitaia oe i le ala.

Na fautua mai talu ai nei ia Peresitene Thomas S. Monson:

“O le faia o ni [filifiliga] atamamai, e manaomia ai le lototetele—le lototele e fai atu ai leai, le lototele e fai atu ai ioe. …

“Ou te aioi atu ia te outou ina ia faia se faamoemoega tumau i le taimi lava [lenei] e aua nei se ese mai le ala lea e taitaiina atu ai i la tatou sini: o le ola e faavavau ma lo tatou Tama oi le Lagi.”10

Faapei o le tali atu a fitafita e 2,000 i le valaau a lo latou taitai o, Helamana, lea na taitaiina lo latou lototetele totoa, e mafai foi ona outou faia lea lava mea e ala i le mulimuli i lo outou taitai perofeta o, Peresitene Thomas S. Monson.

Au Perisitua Arona talavou e, i le faaiuga ou te fia tuuina atu lau molimau i le Atua le Tama ma Iesu Keriso faatasi ai ma upu a Iosefa Samita: “Uso e, tatou te le o atu pea ea i lenei savali sili? O atu i luma ae le o le solomuli. Lototetele, uso e; o atu pea, o atu pea i le manumalo!”11 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Alema 53:20.

  2. Mosaea 18:9.

  3. O se tala patino na faamatalaina e le tusitala.

  4. Joseph A. Califano Jr., founder and chairman emeritus of the National Center on Addiction and Substance Abuse at Columbia University, in a press release regarding the research, casacolumbia.org.

  5. Talai La’u Talalalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 118.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8.

  7. 2 Timoteo 1:7.

  8. N. Eldon Tanner, “For They Loved the Praise of Men More Than the Praise of God,” Ensign, Nov. 1975, 74–75.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

  10. Thomas S. Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Liahona, Nov. 2010, 68.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:22.