2010–2019
Ke Mou Vilitaki ʻi he Loto-toʻa, Mālohi, pea Longomoʻui
ʻOkatopa 2012


Ke Mou Vilitaki ʻi he Loto-toʻa, Mālohi, pea Longomoʻui

Fakafeʻungaʻi koe ʻo hangē ko e kau tau kei talavou ʻe toko 2000, ʻi haʻo hoko ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki angatonu mo loto-toʻa.

ʻI he pooni ʻoku ou ongoʻi monūʻia moʻoni ke u lea ko ha pīsope ki he kau talavoú, kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻa ia kuo fakatahataha mai mei he funga ʻo e māmaní ke fanongo ki he fakataha lahi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te u vahevahe mo kimoutolu ha talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Hilamani mo ʻene kau tau loto-toʻa ʻe toko 2,000. ʻE ʻomi ʻe he potufolofola ko ʻení ha mahino ki he ʻulungaanga ʻo e kau talavou ko ia ʻo e kuonga muʻá—mo ha ueʻi fakalaumālie maʻamoutolu, kau talavou ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Te u lau atu ha potufolofola manakoa: “Pea ko e kau talavou kotoa pē ʻa kinautolu, pea nau fuʻu loto-toʻa, mo ngāue ʻaki honau sino mālohí ʻi he meʻa kotoa pē; kae vakai, naʻe ʻikai ia ko ia pē—ka ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻa nau faivelenga.”1 Loto-toʻa, mālohi, longomoʻui, mo moʻoni—ko ha ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa moʻoni ia!

ʻOku ou tokanga ki he ʻuluaki ʻulungaanga ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi kinautolú: “vilitaki ʻi he loto-toʻá.” Kiate au, ʻoku fakamatalaʻi heni ʻa e loto fakapapau ʻa e kau talavou ko ʻení ke nau loto-toʻa ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pe hangē ko e fakamatala ʻa ʻAlamaá, “pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē … pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”2 Naʻe lahi e ngaahi momeniti ke fakahaaʻi ai ʻe he kau tau loto-toʻa ʻe toko 2,000 ʻenau loto-toʻá. Te mou maʻu takitaha ha ngaahi momeniti mahuʻinga ʻi hoʻomou moʻuí ʻoku fie maʻu ki ai e loto-toʻá. Ne vahevahe mai ʻe haku kaungāmeʻa ko Sione ha taha ʻo e ngaahi momeniti ko iá ʻi heʻene moʻuí.

Ne tali ʻa Sione ke hū ki ha ʻunivēsiti Siapani tuʻu-ki-muʻa he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Naʻá ne kau ki he polokalama ʻa e fānau ako fakavahaʻapuleʻangá fakataha mo e fānau ako lelei taha mei he funga ʻo e māmaní. Naʻe lesisita ha niʻihi mo ha ʻamanaki ke fakaloloto ʻa e mahino ʻoku nau maʻu kau ki he ʻulungaanga mo e lea fakafonuá, naʻe fakakaukau e niʻihi ko ha meʻa ia ke ne tokoniʻi kinautolu ke maʻu ha ngāue fakapalofesinale mo maʻuʻanga moʻui ʻi Siapani, ka kuo tuku ʻe he fānau akó kotoa ʻa ʻapi ka nau ō ke ako ʻi ha fonua muli.

Hili pē aʻu ʻa Sione ki aí, ne mafola ha talanoa ʻi he fānau ako mulí ʻe fai ha paati ʻi ʻolunga ʻi ha ʻapi nofoʻanga fakatāutaha. ʻI he efiafi ko iá, ne ʻalu ai ʻa Sione mo ha ongo kaungāmeʻa ki he feituʻu naʻe tuʻuaki maí.

Hili e ʻalu hake ʻa Sione mo hono ongo kaungāmeʻá ʻi ha ʻeleveita ki he fungavaka ki ʻolunga ʻo e falé, naʻa nau muimui ʻi ha kiʻi sitepu fāsiʻi ʻo aʻu ki he funga falé ʻi ʻolunga, pea nau kamata talanoa leva mo e niʻihi kehé. ʻI he tuʻuapoó, naʻe liliu e ongo ʻo e ʻātakaí. Naʻe ongoʻi taʻefiemālie ʻa Sione ʻi he fakautuutu e longoaʻá, leʻo lahi ʻo e fasí, mo e konaá. Fakafokifā pē, kuo kamata ke fokotuʻutuʻu ʻe ha taha ʻa e fānau akó ke nau tuʻu ki ha siakale lahi ʻo fakataumuʻa ke nau ifi ʻa e ngaahi foʻi sikaleti maliuaná. Naʻe fakahaaʻi ʻe he fofonga ʻo Sioné ʻene ongoʻi taʻefiemālié, peá ne tala leva ki hono ongo kaungāmeʻá kuo taimi ke nau mavahe. Naʻe manukiʻi ia ʻe ha taha ʻo kinaua mo ne pehē ange, “Sione, ʻoku faingofua pē ʻeni—te tau tuʻu takai pē ʻi he siakalé, pea ko e aʻu mai pē kiate kitautolú, tau ʻave ia ki he tokotaha hokó kae ʻoua te tau ifi. ʻI he founga ko iá, he ʻikai ke tau ngalivale ki he taha kotoa ʻi heʻetau mavahé.” Naʻe ongo faingofua pē ʻeni kia Sione, ka naʻe ʻikai ke ongo tonu. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fakahā ʻene taumuʻá pea ngāueʻi. Naʻe langaki ʻene loto-toʻá ʻi ha kiʻi momeniti siʻi peá ne talaange ke na faʻiteliha pē kinaua, ka ʻe mavahe ia. Naʻe fili e kaungāmeʻa ʻe taha ke nofo ʻo kau he siakalé; ka naʻe fakatoupīkoi pē ʻa e tahá ʻo muimui hifo ʻia Sione he sitepú ki he ʻeleveitá. Naʻá na fuʻu ʻohovale he taimi naʻe ava hake ai e matapā ʻo e ʻeleveitá, ne hū mai ki tuʻa e kau polisi Siapaní, pea fakavave atu ke kaka he sitepu ki he funga falé. Naʻe heka leva ʻa Sione ia mo hono kaungāmeʻá ʻi he ʻeleveitá ʻo mavahe.

ʻI he taimi ne aʻu ai e kau polisí ki he sitepu ʻi ʻolungá, naʻe laku fakavave ʻe he fānau akó e faitoʻo konatapu taʻe-fakalaó mei he funga falé ke ʻoua naʻa maʻu kinautolu. Neongo ne ʻosi fakapapauʻi ʻoku malu e sitepú, ka naʻe fekau ʻe he kau ʻōfisá ke nau tuʻu laine kotoa ʻi he funga falé pea fekau takitaha e fānau akó ke fakamafao ki muʻa honau ongo nimá. Ne lue atu e kau ʻōfisá he lainé, fakananamu fakalelei e motuʻa tuhú mo e foʻi tuhu hokó. Ko kinautolu kotoa pē ne nau ala ki he foʻi maliuaná, tatau ai pē pe naʻa nau ifi pe ʻikai, naʻa nau tui ʻoku nau halaia, pea naʻe lahi hono ngaahi nunuʻá. Naʻe tuli kotoa e fānau ako ne kei nofo he funga falé mei honau ngaahi ʻunivēsití. Ko kinautolu ne fakahalaiaʻi ki he fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú naʻe fakafoki kinautolu mei Siapani. Ne maumauʻi ʻi ha kiʻi momeniti siʻi pē ʻa e ngaahi fakaʻānaua ki he akó, ngaahi taʻu ʻo e teuteú, mo e malava ke maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui he kahaʻú ʻi Siapaní.

Te u tala atu leva e meʻa ne hoko ki he ngaahi kaungāmeʻa ko ʻeni ʻe toko tolú. Naʻe tuli e kaungāmeʻa ne nofo he funga falé mei he ʻunivēsiti ʻi Siapaní ʻa ē naʻe ngāue mālohi ke tali iá, naʻe fie maʻu ke ne foki ki ʻapi. Ko e kaungāmeʻa ne mavahe mei he pātí he pō ko iá mo Sioné, ne ʻosi ʻene akó ʻi Siapani pea hoko atu ke maʻu hono mataʻitohi mei he ongo ʻunivēsiti lelei taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakafoki ia ʻe heʻene ngāué ki ʻĒsia, ʻa ia kuó ne fiefia heʻene lavameʻa fakapalofesinale lahi ʻi aí. ʻOkú ne kei houngaʻia, ʻo aʻu ki he ʻahó ni, ʻi he sīpinga loto-toʻa ʻa Sioné. Pea kia Sione, kuo taʻe-faʻa-laua e ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻene moʻuí. Ne iku hono taimi ʻi Siapani he taʻu ko iá ki ha mali fiefia pea mo hono fāʻeleʻi hono ongo fohá. Kuó ne hoko ko ha tangata pisinisi lelei pea hoko kimuí ni ko ha palōfesa ʻi ha ʻunivēsiti Siapani. Fakakaukau loto ki ha liliu ʻi heʻene moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ne maʻu ha loto-toʻa ke mavahe mei he pātí ʻi he efiafi mahuʻinga ko ia ʻi Siapaní.3

Kau talavou, ʻe ʻi ai e taimi te mou fakahaaʻi ai hoʻomou loto-toʻa ʻi he māʻoniʻoní ʻi he ʻao homou toʻú, ko hono nunuʻá ʻe ala manukiʻi mo fakamā ʻo hangē ko Sioné. ʻIkai ngata aí, ʻi hotau māmani fonu he tekinolosiá, te tau fefaʻuhi mo e filí ʻi ha malaʻe tau ʻoku tau tau fakalongolongo ai he taimi ʻoku tau nofo toko taha ai ʻi muʻa ʻi ha TV. ʻOku ʻomi foki ʻe he ngaahi lelei lahi ʻo e tekinolosiá ha ngaahi faingataʻa ne ʻikai ke fehangahangai ia mo e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate kimoutolú. Ne ʻilo ʻi ha savea fakafonua kimuí ni mai ʻoku ʻahiʻahiʻi e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi he ngaahi tuʻunga mālohi ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi ʻapiakó ka ʻoku pehē foki mo hono ngāue ʻaki e ʻinitanetí. Ne hā ai ko e toʻu tupu ko ia ne fakaʻaliʻali ki ai e ngaahi ʻata ʻo e inu kava mālohí pe fakaʻaongaʻi e faitoʻo konatapú ʻi he ngaahi saiti ʻinitaneti fakasōsialé, ne liunga tolu ki he fā ʻenau fakaʻaongaʻi e ʻolokaholó mo e faitoʻo konatapú. Fekauʻaki mo e saveá, naʻe pehē ʻe ha Sekelitali kimuʻa ʻo e kapineti ʻAmeliká: “ʻOku fakahā ʻe he savea ʻo e taʻu ní ha faʻahinga foʻou ʻo e ivi mālohi fakatoʻú—ko e ivi fakatoʻu fakakomipiutá. ʻOku ngaue ʻa e ivi fakatoʻu fakakomipiutá ʻo laka ange ʻi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻo ha tamasiʻi pea mo e longaʻi fānau ʻoku nau feohí. ʻOku hū fakamālohi ia ki he ʻapí mo e loki mohe ʻo ha tamasiʻi ʻi he ʻInitanetí.”4 Ko hono fakahaaʻi ʻo e loto-toʻa ʻi he māʻoniʻoní ʻe faʻa faingofua pē ʻo tatau mo hano lomiʻi pe ʻikai ke lomiʻi. ʻOku akoʻi e kau faifekaú mei he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí,: “Ko ha meʻafua mālohi ʻo hoʻo angamaʻá, ʻa e meʻa ko ia ʻokú ke fili ke ke fakakaukau ki ai mo ke fai ʻi he taimi ʻokú ke toko taha ai pē mo ke tui ʻoku ʻikai sio atu ha tahá.”5 Ke mou loto-toʻa! Ke mou mālohi! “Tuʻu he ngaahi potu toputapú pea taʻe faʻaueʻia.”6

Kau talavou, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fakamālohia kimoutolu ʻe he ʻEikí. “He kuo ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e ilifiá; ka ʻo e mālohí.”7 Te Ne fakapaleʻi kimoutolu ʻi hoʻomou loto-toʻá mo e ʻulungaanga māʻoniʻoní—ʻaki e fiefia mo e nēkeneka. Ko e loto-toʻa peheé ko e ola ia ʻo hoʻomou tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, hoʻomou ngaahi lotú, mo hoʻo talangofua ki he ngaahi fekaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni N. ʻElitoni Tena: [“ʻE lava ke maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻe toko taha ʻi ha ʻapiako ha ivi takiekina mālohi ki he leleí. ʻE lava ʻe ha talavou ʻe toko taha ʻo fai ha fuʻu lelei lahi, ʻi ha timi ʻakapulu, pe ʻunivēsiti, pe ʻi he lotolotonga ʻene kau ngāué, ʻaki ʻene moʻui ʻaki e ongoongoleleí, tauhi hono lakanga fakataulaʻeikí, pea poupouʻi e totonú. Te mou toutou aʻusia ha fakaanga mo ha manuki lahi meiate kinautolu ʻoku mou tui tataú, neongo te nau fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu ʻi hono fai e meʻa ʻoku totonú. Kae manatu naʻe fakamamahiʻi, manukiʻi, ʻanuhi tonu ʻa e Fakamoʻuí pea toki tutuki koeʻuhí he naʻe ʻikai ke Ne holomui ʻi hono fakahalaiaʻí. Kuó ke kiʻi fakakaukau nai ki he meʻa naʻe mei hoko kapau naʻá Ne vaivai mo pehē, ‘ʻOiauē, ko e hā hono ʻaonga?’ pea liʻaki Hono misioná? ʻOku tau fie hoko nai ko ha kau fakaholomui, pe ʻoku tau fie hoko nai ko ha kau tamaioʻeiki vilitaki neongo e lahi e ngaahi fakafepakí mo e koví ʻi he māmaní? Tau maʻu muʻa ha loto-toʻa ke tau ngāue pea lau kitautolu ko e kau muimui moʻoni mo mateaki ʻo Kalaisi.]”8

ʻOku ou fakaafeʻi atu ke mou fakafeʻungaʻi kimoutolu ʻo hangē ko e kau tau loto-toʻa ʻe toko 2,000 ʻaki haʻamou vilitaki ʻi he loto-toʻa, ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau. Manatuʻi, ʻe fakafōtunga ʻe he meʻa ʻokú ke faí, feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí, mo e meʻa ʻokú ke mamata aí ʻa e tokotaha te ke hoko ki aí. Ko hai ʻokú ke fie hoko ki aí? Hoko ko ha tīkoni moʻui taau, akonaki moʻui taau, taulaʻeiki moʻui taau. Fokotuʻu ha taumuʻa ke moʻui taau ke hū he temipalé he taimí ni pea taau ke maʻu homou ouau hokó ʻi he taʻu totonú pea fakamuimānoa ʻaki ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e hala ʻeni ʻo e angamāʻoniʻoní ʻa ia ʻokú ne fakaafeʻi mai ha tokoni fakalangí. Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”9

ʻE tataki koe ʻi he halá ʻe he ngaahi mātuʻá, kau taki lakanga-fakataulaʻeikí, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga fakapalōfita ʻoku maʻu ʻi he kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá mo e Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú.

Ne toki faleʻi mai kimuí ni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

“ʻOku fie maʻu e loto-toʻá ke fakahoko fakapotopoto [ʻaki e ngaahi filí]—ʻa e loto-toʻa ke ʻikaí mo e loto-toʻa ke ʻió. …

“ʻOku ou kolea ke mou fakapapauʻi he taimí ni he ʻikai ke mou afe mei he hala ki heʻetau taumuʻá: ʻa e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.”10

Hangē ko e tali ʻa e kau tau ʻe toko 2,000 ki he ui honau taki ko Hilamaní ki he taú, pea fakatahatahaʻi leva ʻenau loto-toʻá, te mou lava ʻo fai e meʻa tatau ʻaki e muimui ki homou taki fakapalōfitá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

Siʻi kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kei talavou, te u fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi mo e lea ʻa Siosefa Sāmitá: “ʻE kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Ke mou loto-toʻa, ʻe kāinga; pea fai atu, fai atu ki he ikuna!”11 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻAlamā 53:20.

  2. Mōsaia 18:9.

  3. Talanoa fakatāutaha ne fai ki he tokotaha leá.

  4. Joseph A. Califano, Jr., naʻá ne fokotuʻu pea ko e sea mālōlō fakalāngilangi ʻo e National Center on Addiction and Substance Abuse ʻi he ʻInivēsiti Kolomupiá, ʻi ha fakamatala ne tuku atu fekauʻaki mo e fakatotoló, casacolumbia.org.

  5. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 141.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 87:8.

  7. 2 Tīmote 1:7.

  8. N. Eldon Tanner, “For They Loved the Praise of Men More Than the Praise of God,” Ensign, Nov. 1975, 74–75.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20.

  10. Thomas S. Monson, “Ko e Konga ʻe Tolu ʻo e Filí,” Liahona, Nōvema 2010, 67–70.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22.