2010–2019
“Koeʻuhí ʻOku ou Moʻui, ʻE Moʻui mo Kimoutolu Foki”
ʻOkatopa 2012


“Koeʻuhí ʻOku ou Moʻui, ʻE Moʻui mo Kimoutolu Foki”

ʻOku tuʻunga ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa hono lomekina e ongoʻi loto mamahí, taʻelatá, mo e mole ʻo e ʻamanakí ʻi ha ʻaho, ʻe he fiefia kakató.

Lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau ʻi Sileí, ne u fetaulaki ʻi he kolo ‘o e Siasí mo ha fāmili naʻe toko fitu. Naʻe maʻulotu ʻa e faʻeé mo ha fānau ʻe toko nima he uike kotoa pē. Naʻá ma fakakaukau ko ha kau mēmipa fuoloa kinautolu ʻo e Siasí. Ne ʻosi ha ngaahi uike kuó ma ʻilo naʻe teʻeki ke nau papitaiso.

Naʻá ma fetuʻutaki leva ki he fāmilí ʻo kole ke ma ō atu ki honau ʻapí ʻo akoʻi kinautolu. Naʻe ʻikai ke fie ʻilo ʻa e tamaí ia ki he ongoongoleleí ka naʻe ʻikai ke ne taʻofi ʻema akoʻi hono fāmilí.

Naʻe vave hono ako ʻe Sisitā Lāmila e ngaahi lēsoní. Naʻe vēkeveke ke ne ako kotoa e tokāteline naʻe akoʻí. Lolotonga ʻemau talanoa ki he papitaiso ʻo e valevalé ʻi ha efiafi ʻe taha, naʻá ma akoʻi ange ʻoku haohaoa ʻa e fānau valevalé pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau papitaiso. Naʻá ma fakaafeʻi ke ne lau e tohi ʻa Molonaí:

“Vakai ʻoku ou pehē kiate koe ko e meʻa ʻeni ke ke akoʻí—ko e fakatomalá mo e papitaisó kiate kinautolu ʻoku ala ʻekeʻi meiate kinautolu ʻa e ngaahi ngāue ʻoku nau faí pea ʻoku nau lava ʻo fai ha angahalá; ʻio, ako ki he mātuʻá kuo pau ke nau fakatomala pea papitaiso, pea fakavaivaiʻi kinautolu ʻo hangē ko ʻenau fānau īkí, pea ʻe fakamoʻui kotoa ʻa kinautolu fakataha mo ʻenau fānau īkí.

“Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe heʻenau fānau īkí ke fakatomala, pe papitaiso. Vakai, ko e papitaiso ki he fakatomalá [ke] fakahoko ai ʻa e [ngaahi] fekau ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá.

“Ka ʻoku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi, talu mei he fokotuʻu ʻo e māmaní; [ka ne ʻikai] pehē, …ko e ʻOtua taʻe totonu ʻa e ʻOtuá, pea ko e ʻOtua ʻoku feliuliuaki, pea ʻoku filifilimānako ʻi he kakaí; he ko e toko fiha nai ʻa e fānau iiki kuo mate teʻeki papitaiso!”1

Hili hono lau e potufolofola ko ʻení, ne kamata ke tangi ʻutuʻutufia ʻa Sisitā Lāmila. Naʻá ku puputuʻu mo hoku hoá. Naʻá ku ʻeke ange, “Sisitā Lāmila, ne ma lea ʻaki pe fai ha meʻa ke fakaloto mamahiʻi koe?”

Talamai ʻe ia, “ʻIkai, ʻEletā, kuo ʻikai ke mo fai ʻe kimoua ha meʻa hala. Naʻe ʻi ai haʻaku kiʻi pēpē tangata he taʻu ʻe ono kuo hilí. Naʻe mate ʻoku teʻeki ke ma papitaiso. Ne talamai heʻemau faifekaú ʻe pōpula ʻi ʻitāniti kotoa koeʻuhí naʻe ʻikai ke papitaiso. Ko e taʻu ʻeni ʻe ono ʻeku ʻalu holo mo e loto mamahí mo e loto halaia ko iá. Ka ʻi he hili ʻeku lau e folofolá, ʻoku ou ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. Kuó u ongoʻi hano huʻi atu ha mafasia lahi meiate au, pea ko e loʻimata ʻeni ia ʻo e fiefia.”

Naʻá ku manatu ai ki he ngaahi akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, heʻene akoʻi e tokāteline fakafiemālie ko ʻení: “ʻOku toʻo atu ʻe he ʻEikí ha tokolahi, ʻo aʻu ki heʻenau kei valevalé, koeʻuhí ke nau hao mei he holi ʻa e tangatá, kae ʻumaʻā ʻa e mamahi mo e kovi ʻo e maama lolotongá; ʻoku nau fuʻu maʻa, fuʻu fakaʻofoʻofa, ke moʻui ʻi māmani; ko ia, kapau ʻe fakakaukauʻi lelei, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau fiefia ai kae ʻikai mamahi he ʻoku fakahaofi kinautolu mei he koví, pea he ʻikai fuoloa kuo tau toe maʻu kinautolu.”2

Hili ha taʻu ʻe ono ʻene fuesia e loto mamahi mo e mamahi ne meimei taʻe makātekiná, kuo ʻomi ʻe he tokāteline moʻoni ne fakahā ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ʻi ha palōfita moʻuí, ha nonga lelei ki he fefine loto mamahí ni. Neongo iá, naʻe papitaiso ʻa Sisitā Lāmila mo ʻene fānau naʻe ʻosi taʻu valú.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku tohi ki hoku fāmilí ʻo fakamatalaʻi ʻa e loto houngaʻia ne u maʻu ʻi he ʻilo ki he meʻá ni pea mo ha ngaahi moʻoni mahino mo mahuʻinga lahi kehe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻe ʻikai haʻaku misi ki ha founga ʻe toe tokoniʻi ai au he ngaahi taʻu ʻo e kahaʻú ʻe he tefitoʻi moʻoni fakaʻofoʻofá ni peá mo hoko ko hoku lolo faitoʻo ʻi Kiliati.

ʻOku ou fie lea kiate kinautolu kuo siʻi mālōlō haʻanau fānau pea nau fai e fehuʻi, “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?” pe fehuʻia hoʻomou tui ki ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOfa te u lava ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻomi ha ʻamanaki lelei, ha nonga, pea mo ha mahino. Ko ʻeku fakaʻamú ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi hono fakafoki ʻo hoʻomou tuí ki he Tamai Hevani ʻofa ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa peé mo tuku ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻá koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo mo ʻofa ʻiate Ia pea maʻu mo e mahino, ka ʻikai Ia, ʻoku tau halaʻatā.

ʻI he ʻaho 4 ʻo Fēpueli 1990, ne fāʻeleʻi ai ʻema tamasiʻi tangata fika tolú ko e fika ono ia ke fāʻeleʻí. Ne ma fakahingoa ia ko Taisoni. Ko ha kiʻi tamasiʻi fakaʻofoʻofa, pea naʻe talitali loto fiefia ia ʻe he fāmilí. Naʻe laukau ʻaki ia ʻe hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ne mau pehē kotoa ko e kiʻi tamasiʻi lelei taha ia kuo faifai angé pea fāʻeleʻí.

ʻI he māhina valu ʻo Taisoní, naʻá ne folo ha konga sioka naʻá ne maʻu he falikí. Naʻe ʻefihia e konga sioká he mongá ʻo Taisoní, pea tuʻu ʻene mānavá. Ne ʻohake ʻe hono tokoua lahi angé ʻa Taisoni ki ʻolunga, mo kaila taʻetuku pē, “ʻOku ʻikai mānava e pēpeé. ʻOku ʻikai mānava e pēpeé.” Ne mau kamata ke fakahoko e CPR mo tā ki he 911.

Ne aʻu mai e kau tokoni fakafaitoʻó ʻo leleakiʻi ʻa Taisoni ki falemahaki. Ne mau hoko atu pē he lotu tāumaʻú ʻi he loki talitalí, ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke hoko ha mana. Hili ha taimi ne ngali lōloa fau, kuo hū mai e toketaá ki he lokí ʻo pehē mai, “Kātaki. ʻOku ʻikai toe felave ha meʻa te mau fai. Mou faʻiteliha pē he lōloa ʻo e taimi te mou fie maʻú.” Pea ʻalu leva ia.

ʻI heʻemau hū atu ki he loki ne tokoto ai ʻa Taisoní, ne mau vakai atu ki heʻemau kiʻi pēpē moʻui fiefia ka kuo mālōloó. Naʻe hangē ne takatakai hono kiʻi sino kuo pekiá ʻe ha huelo fakasilesitialé. Naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa mo maʻa.

Naʻe hangē he momeniti ko iá kuo ngata ʻa e māmaní. ʻE lava fēfē ke mau foki atu ki he toenga ʻo e fānaú mo feinga ke fakamatalaʻi he ʻikai toe foki mai ʻa Taisoni ki ʻapí?

Te u lea ʻiate au pē ʻi heʻeku fakamatalaʻi e toenga ʻo e meʻa ko ʻení. Naʻá ku aʻusia fakataha mo hoku uaifí ʻa e faingataʻá ni, ka ʻoku ou taʻefeʻunga ke fakamatalaʻi ʻa e ongo ʻa ha faʻē pea he ʻikai ke u feinga ke fai ia.

ʻOku taʻemalava ke fakamatalaʻi e ngaahi ongo naʻá ku maʻu ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí. Ko e konga lahi ʻo e taimí naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou ʻi ha misi koví pea ʻe vave pē haʻaku ʻā hake pea ʻosi e misi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u mamohe ʻi ha ngaahi pō lahi. Naʻá ku faʻa lue holo he poʻulí mei he loki ki he loki, ʻo fakapapauʻi ʻoku malu kotoa e toenga ʻo ʻema fānaú.

Naʻe fakamamahiʻi ʻeku moʻuí ʻe he ongoʻi halaiá. Naʻá ku mātuʻaki ongoʻi halaia. Naʻá ku ongoʻi taʻeʻaonga. Ko ʻene tamaí au; naʻe tonu ke u fai ha meʻa lahi ke maluʻi. Kapau pē ā naʻá ku fai ē mo ē. Naʻa mo e ʻahó ni, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe 22 mei ai, ʻoku kamata he taimi ʻe niʻihi ke to e hū mai ki hoku lotó ʻa e ngaahi ongo ko iá, pea ʻoku fie maʻu ke u tekeʻi vave ia koeʻuhí ʻe lava pē ke fakatupu ʻauha.

Naʻá ku ʻinitaviu mo ʻEletā Tiini L. Lāsoni hili ha māhina ʻe taha mei he mate ʻa Taisoní, pea te u fakahoungaʻi maʻu pē ʻene faleʻí mo ʻene ʻofá. Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai ke u tui ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke tauteaʻi pē ʻe koe ʻa koe ʻi he mate hoʻo kiʻi tamasiʻí.” Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou mai ʻi ha taha ʻo hono kau fakafofonga kuo filí.

Neongo ia, ne kei uesia pē au ʻe he ngaahi fakakaukau fakamamahí, pea naʻe ʻikai fuoloa kuó u kamata ke ongoʻi ʻita. ʻOku ʻikai sai ʻeni! Anga fēfē hono fai ʻeni ʻe he ʻOtuá kiate aú? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú? Ko e hā ne u fai ke hoko ai ʻeni kiate aú?” Naʻe aʻu ʻo u ʻita ki he kakai naʻe feinga ke fakafiemālieʻi aú. ʻOku ou manatuʻi ha pehē ʻe hoku kaungāmeʻá, “ʻOku mahino kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻí.” Peá u pehē loto pē, “ʻOku ʻikai haʻo momoʻi ʻilo ki hoku lotó. Tukunoaʻi au.” Ne ʻikai fuoloa kuó u ʻilo ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ʻa e ongoʻi fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá. Naʻá ku mā ʻi heʻeku maʻu e ngaahi fakakaukau taʻeʻofa ki hoku kaungāmeʻa naʻe feinga ke tokoni maí.

ʻI heʻeku ongoʻi e feinga ʻa e loto halaiá, ʻitá, mo fakaʻofaʻia pē ʻiate aú ke ne ʻākilotoa aú, naʻá ku lotu ke lava ʻo liliu hoku lotó. ʻI he ngaahi meʻa toputapu kuó u aʻusiá, naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha loto foʻou, pea neongo naʻe kei fakataʻelata mo fakamamahi, ka naʻe liliu hoku fōtungá. Naʻe lava ke u ʻilo ta naʻe ʻikai toʻo meiate au ka naʻe ʻi ai ha tāpuaki maʻongoʻonga naʻe fakatatali mai kapau te u faivelenga.

Naʻe kamata ke liliu ʻeku moʻuí, peá u lava ʻo sio ki muʻa ʻi he ʻamanaki lelei, ʻo ʻikai toe sio ki mui mo lotofoʻi. ʻOku ou fakamoʻoni ko e moʻui ní ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia. ʻOku ʻi ai ʻa e maama ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku moʻoni e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e moʻui ʻi he hili ʻo e maté. Ko e moʻuí ni, ko ha tuʻunga fakataimi pē ʻo e laka atu ʻi heʻetau fononga foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku kei hoko pē ʻa Taisoni ko ha konga mahuʻinga ʻo homau fāmilí. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi taʻu ko ʻení, ke mamata ʻi he ʻaloʻofa mo e angaʻofa ʻa ha Tamai Hēvani, kuó Ne tuku homau fāmilí ke mau ongoʻi ʻi he founga ongoʻingofua kotoa pē e tākiekina ʻa Taisoní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku manifi ʻa e veilí. ʻOku ʻikai ngata ʻa e ngaahi ongo tatau ʻo e mateakí, ʻofá, mo e uouangataha fakafāmilí ʻi he mole atu hotau ʻofaʻangá ki he tafaʻaki ʻe tahá; ka ʻoku fakautuutu ʻa e ngaahi ongo ko iá.

ʻE fehuʻi ʻe he kakaí he taimi ʻe niʻihi, “Ko e hā hono fuoloa pea toki ngalo ia ʻiate koé?” Ko hono moʻoní, he ʻikai ke teitei ngalo ia ʻiate koe kae ʻoua kuo mou toe fakataha mo e ʻofaʻanga ne molé. He ʻikai ke toe kakato ʻeku fiefiá kae ʻoua kuo mau toe fakataha ʻi he pongipongi ʻo e ʻUluaki Toetuʻú.

“He ko e laumālie ʻa e tangatá. ʻOku taʻengata ʻa e ngaahi ʻelemēnití, pea ko e laumālié mo e ʻelemēnití ʻo ka fakatahaʻi, ʻe taʻe lava ke toe māvahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá;

“Pea ʻo ka mavahevahe ia, ʻoku ʻikai lava ʻe he tangatá ʻo maʻu hono kakato ʻo e fiefiá.”3

Ka ʻi he lolotonga ní, te tau lava ʻo kei hoko atu ʻi he fiemālie, hangē ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí.4

Kuó u ʻilo ʻe lava ke hoko ʻa e mamahi taupotu tahá, ʻa ē ʻoku ʻikai meimei lava ʻo kātakiʻí, ko ha meʻa fakafiefia ʻi hoʻo tafoki ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻo tautapa ke maʻu ʻEne fakanonga ko ia ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene palaní; ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo ʻEne Fakafiemālié, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko ha tāpuaki nāunauʻia ʻeni ʻi heʻemau moʻuí. He ʻikai ko ha toki meʻapango ia kapau ne ʻikai ke mau ongoʻi e taulōfuʻu e mamahí he taimi ne mole ai ʻema tamasiʻí? ʻOku ou fakafetaʻi lahi ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi Heʻene tuku ke tau ʻofa lahi mo taʻengatá. ʻOku ou fakafetaʻi lahi koeʻuhí ko e fāmili taʻengatá. ʻOku ou fakafetaʻi he kuó Ne toe fakahā mai ʻi Heʻene kau palōfita moʻuí ʻa e palani nāunauʻia ʻo e huhuʻí.

Manatu ki haʻo ʻalu ki ha meʻafakaʻeiki hao ʻofaʻanga, ʻa e ngaahi ongo ʻi ho lotó pea mo hoʻo foki meʻalele mei faʻitoka ka ke sio ki mui ki he tuēnoa siʻono puha maté—mo pehē ʻe mafahi nai ho mafú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tuʻunga ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, hano lomekina e ongoʻi loto mamahí, taʻelatá, mo e mole ʻo e ʻamanakí ʻi ha ʻaho, ʻe he fiefia kakató. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau fakafalala kiate Ia pea ko e taimi naʻe folofola ai:

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.

“ʻOku toe siʻi pea ʻe ʻikai toe mamata kiate au ʻa māmani; ka te mou mamata kiate au: koeʻuhí ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻa kimoutolu foki.”5

ʻOku ou fakamoʻoni ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, “ʻi heʻetau fakafalala ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te ne lava leva ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ʻetau mahamahakí, pea mo hotau mamahí. ʻE lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e fiefiá, nongá, mo e fiemālié. ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”6

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻe toetuʻu mai mei he faʻitoká homou ngaahi ʻofaʻangá pea mo haʻakú ʻi he pongipongi ngingila mo nāunauʻia ʻo e ʻUluaki Toetuʻú, hangē ko e talaʻofa tonu pē ʻa e ʻEikí, pea te tau maʻu kakato ʻa e fiefiá. Koeʻuhí ʻokú Ne moʻui, te tau toe moʻui mo kinautolu foki. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.