2010–2019
Hoko ko ha Ākonga Moʻoni
ʻOkatopa 2012


Hoko ko ha Ākonga Moʻoni

ʻI heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú mo tokoni ki hotau kāingá, ʻoku tau hoko ai ko e kau ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi.

Kuo tau fai ha fuakava ‘i heʻetau hū ʻi he vai ʻo e papitaisó mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tau loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau fakahā ai ko e kau ākonga kitautolu ʻa e ʻEikí. ʻOku tau fakafoʻou e fuakava ko iá he uike takitaha ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití, mo fakahā heʻetau tōʻonga moʻuí ʻetau loto ke muimui ʻiate Iá. Naʻe fakaʻofoʻofa hono fakahaaʻi e tuʻunga fakaākonga ko iá ʻi ha meʻa ne toki hoko ʻi Mekisikou.

Ko ha faʻahitaʻu failau fakaʻofoʻofa ʻeni ʻi he ngaahi kolo tō foʻiʻakau he feituʻu fakatokelau ʻo Mekisikoú. Ne matala lelei e ngaahi fuʻu ʻakaú, pea ʻi ai e fakatetuʻa ki ha ututaʻu lahi. Ne ʻi ai e ngaahi palani ke totongi ʻosi e ngaahi noó, fetongi e ngaahi meʻangāué mo e ngaahi feleoko kuo motuʻá, pea feau e ngaahi kavenga fakatāutaha hangē ko e totongi ako ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ne ʻi ai ha ngaahi palani ʻa e fāmilí ki ha mālōlō ʻeveʻeva. Naʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Ka ʻi ha hoʻatā Mōnite he konga kimui ʻo Māʻasí, ne tō mai ha afā momoko pea kamata ke sinou. Ne sinou ʻo aʻu ki he tolú hengihengi. ʻI he tolona atu ʻa e ʻaó, ne holo e māfana ʻo e ʻeá. Ne fai ha feinga he poó kotoa mo e hengihengí ke fakahaofi ha konga ʻo e foʻiʻakaú. Ne ʻikai ha meʻa ʻe toe felave. Naʻe fuʻu momoko ʻaupito, pea maʻu ʻe he momokó e foʻiʻakaú. He ʻikai ha foʻiʻakau ia ke toli mo fakatau atu he taʻú ni. Ne mafoa mai e ata ʻo e ʻaho Tūsité kuo tō noa e ʻamanakí mo e fakatetuʻa ki he ngaahi palani ne fokotuʻú, meʻa ne fakaʻamuá, mo e ngaahi fakaʻānaua ʻo e ʻaho kimuʻá.

Ne u maʻu ha ʻī-meili fekauʻaki mo e pongipongi Tūsite fakaloloma ko ʻení meia Senitulā Hasi ko e uaifi ʻo Sione Hasí, ne hoko he taimi ko iá ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī ʻo e Temipale Kolonia Hualasi Sihuahuá. Te u lau atu ha konga ‘o e ʻī-meili ko iá: “Ne ʻā pongipongia hake ʻa Sione—he 6:30 nai—ʻo ʻalu ki he temipalé ʻo sio pe ʻoku totonu ke mau kaniseli e sēsini ʻo e pongipongi ko ʻení. Naʻá ne foki mai ʻo talamai ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha sinou ʻi he tauʻanga meʻalelé mo e halá, pea ne ma loto ke fai pē e sēsiní. Naʻá ma fakakaukau mahalo ko e kau ngāue pē ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau feleokó te nau haʻú, pea ʻe fakatahaʻi kotoa pē e kau ngāué ʻi he sēsiní. … Ne fakafiefia e mamata ki he hū tahataha mai ʻa e kakai tangatá. Ne nau kei haʻu pē, hili ʻa e ʻikai fai ha mohé, mo fakakaukau ki he mole ʻenau ngoué. … Ne u siofi kinautolu heʻemau fakataha teuteú, pea naʻe faingataʻa ke nau ʻāʻā. Neongo e fakakaukau atu ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke nau nofo aí, ka naʻa nau kei haʻu pē. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 38 ʻi he sēsiní (fonu e sēsiní)! Ko ha pongipongi fakalata ia kiate kimautolu, pea ne mau fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ha kakai lelei ʻoku nau fua honau fatongiá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Ne u ongoʻi ha laumālie makehe he pongipongí ni. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne hōifua ke ʻafio mai ʻoku tau ʻofa ʻi Hono falé mo ongoʻi ko ha feituʻu lelei ia ke ʻi ai ʻi ha pongipongi faingataʻa pehē.”

ʻOku ʻikai ke ngata pē ai e talanoá pea ko hono moʻoní, ʻoku kei hokohoko atu pē.

Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ne mole ʻenau ngoue fuaʻiʻakaú ne ʻi ai hanau konga kelekele ne kei faingamālie ke tō ai ha ngoue kehe ʻi he faʻahitaʻu ko iá, hangē ko e polo fifisí pe pīní. ʻE lava ʻe he ngaahi ngoué ni ʻo ʻomi ha paʻanga feʻunga ke nau kei moʻui ai ʻo aʻu ki he ngoue foʻiʻakau ʻo e taʻu hokó. Neongo ia, ne ʻi ai ha tangata lelei ʻe taha mo hano fāmili kei iiki ne ʻikai ke toe ʻi ai hano konga kelekele, ʻo mahino he ʻikai ke ʻi ai haʻane paʻanga hū mai he taʻú. Naʻe sio ha niʻihi kehe he koló ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e tangatá ni pea nau fakakaukau ke foaki ha paʻanga ke tokoni ʻo ngāue ʻaki pē ʻenau meʻangāué ke teuteuʻi ha konga kelekele, ke ne lava ʻo tō ai haʻane polo fifisí.

ʻOku ou ʻiloʻi lelei e kakai tangata ne u talanoa ki aí. Ne ʻikai ke u ʻohovale he meʻa ne nau faí, he ʻoku ou ʻiloʻi lelei kinautolu. Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi kinautolú te nau fai mai ha fehuʻi ʻe ua ʻoku fakatou kamata ʻaki e ko e hā hono ʻuhingá. Ko e hā ne nau haʻu ai ki he temipalé ke fua honau fatongiá mo ngāue hili haʻanau ʻā he poó kotoa, ʻo ʻiloʻi kuo mole ha konga lahi ʻo ʻenau paʻanga hū mai ki he taʻú kakato? Ko e hā te nau ngāue ʻaki ai ha maʻuʻanga tokoni siʻisiʻi mo mahuʻinga ke toe tokoniʻi ha taha kehe ʻoku vivili ʻene fie maʻú he taimi ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakapaʻanga aí?

Kapau ʻoku mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, te ke ʻilo e tali ki he ongo fehuʻí ni.

Ko hono fai ko ia ha fuakava ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí ko e kamataʻanga ia ʻo ha ngāue ʻe fai he toenga ʻo e moʻuí, pea ko ha hala ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē. ʻI heʻetau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo feinga ke fai e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí pea tokoniʻi hotau kāingá ʻo hangē ko ʻEne tokoniʻi kinautolú, te tau hoko ʻo tatau ange mo Iá. Ko e taumuʻa mo e fakaʻamu taupotú ke hangē ko Iá pea ke taha pē mo Ia—pea ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻo e tuʻunga fakaākonga moʻoní.

Naʻe ʻeke ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he konitinēniti ʻo ʻAmeliká, “Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” Naʻá Ne tali pē ʻene fehuʻí, ʻo Ne pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27).

ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua e hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, tautautefito ki he māmani ʻoku tau nofo aí. ʻOku tau meimei fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e fakatamakí he ʻaho kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ki he hoko ʻa e meʻá ni, pea ko e taha ia e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku tau lau ʻi he ʻĒpalahame 3:25, “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”

ʻOku kehekehe e natula mo e lahi ʻo e ngaahi siviʻí pe ʻahiʻahiʻí. He ʻikai mavahe ha taha mei he moʻui fakamatelié ni taʻe te ne aʻusia e meʻá ni. ʻOku tau faʻa fakakaukau pē ko e ngaahi ʻahiʻahí ko ha mole ʻa e ngoué pe ngāué; mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai; mahamahaki; palopalema fakaesino; fakaʻatamai pe fakaeloto; masiva; pe mole e kaungāmeʻá. Neongo ia, ʻoku lava ke toe fakatuʻutāmaki hono lavaʻi e ngaahi taumuʻa ngali mahuʻingá ʻi he hīkisia taʻeʻaonga ʻi heʻetau holi lahi ange ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí ʻi he houngaʻia ʻa e langí. ʻE kau heni e manakoa ʻe he māmaní, fakahikihiki ʻa e kakaí, malava ke fai ha ngaahi meʻa lahi fakatuʻasino, ngaahi talēniti fakaʻātí pe fakasipotí, tuʻumālié mo e koloaʻiá. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻo kitautolu te tau maʻu e ongo tatau ne tala ʻe Teivi ʻi Fiddler on the Roof: fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení: “Kapau ʻoku fakamalaʻia hono maʻu e koloá, “ʻofa ke taaʻi au ʻe he [ʻOtuá]. Pea ʻoua naʻá ku toe moʻui.”1

Ka ʻe fakatupu lotosiʻi, fakatuʻutāmaki mo faingataʻa ange hono lavaʻi e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻeni kimuí ʻi he ʻahiʻahi kimuʻá. He ʻikai ke fakatupulaki mo fakapapauʻi hotau tuʻunga fakaākongá mei he faʻahinga faingataʻa ʻoku tau aʻusiá ka ko e anga ʻo ʻetau ikunaʻi kinautolú. Ne akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “Ko ia, ko e sivi lahi taha ʻo e moʻuí ko hono vakaiʻi pe te tau tokanga mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ko hono matuʻuaki ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, ka ko e fili ʻo e totonú ʻi he lotolotonga ʻenau taulōfuʻú. Pea ko e meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí ko e ʻikai lavaʻi ʻa e sivi ko iá, pea ʻikai ai ke tau feʻunga ke foki ʻi he lāngilangi ki hotau ʻapi fakalangí.” (“Mateuteu Fakalaumālié: Kamata Kei Taimi Pea ʻOua ʻe Feliliuaki,” Liahona, Nov. 2005, 38).

Ko ha kui tangata au ʻoku ou laukau ʻaki hoku makapuna ʻe toko 23. ʻOku ou ofo maʻu pē he mahino ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau kei īkí mo kei siʻi honau taʻú, ki he ngaahi moʻoni taʻengatá. ʻI heʻeku teuteu e leá ni, naʻá ku kole ke nau fai mai ha kiʻi fakamatala nounou ki hono ʻuhinga kiate kinautolu ʻo e ākongá pe ko e tokotaha ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisí. Ne u maʻu ha ngaahi tali fakaʻofoʻofa meiate kinautolu kotoa. Ka ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu e tali ko ʻeni ne u maʻu meia Penisimani ʻoku taʻu valu: “ʻOku ʻuhinga e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ko e tā sīpinga. ʻOku ʻuhinga ia ke hoko ko ha faifekau mo teuteu ke hoko ko ha faifekau. ʻOku ʻuhinga ia ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku ʻuhinga ia ki hoʻo lau e folofolá mo fai hoʻo lotú. ʻOku ʻuhinga ia ki hoʻo tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ia ki hoʻo fakafanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ia ke ʻalu ki he lotú mo e temipalé.”

ʻOku ou tui tatau mo Penisimani. ʻOku ʻuhinga e tuʻunga fakaākongá ki he meʻa ʻoku tau faí mo e tuʻunga te tau aʻu ki aí. ʻI heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú mo tokoni ki hotau kāingá, ʻoku tau hoko ai ko e kau ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku hanga ʻe he talangofuá mo e fakaongoongo ki Hono finangaló ʻo ʻomi e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fakataha mo e ngaahi tāpuaki ʻo e melinó, fiefiá, mo e ongoʻi malu ʻoku haʻu fakataha maʻu pē mo e mēmipa hono tolu ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Pea he ʻikai ke toe maʻu kinautolu ʻi ha founga kehe. Ko hono moʻoní, ʻe tokoni e tukulolo kakato kiate Iá ke tau hoko ai ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. Ko e taumuʻa mo e fakaʻamu taupotú ia ke hoko ʻo hangē ko Iá pea taha mo Ia—he ko e ʻuhinga totonu ia ʻo e tuʻunga fakaākonga moʻoní.

Ko e tuʻunga fakaʻākongá ē ne u sio ai ʻi he Temipale Kolonia Hualasí mo e ngaahi ngoue ofi maí ʻi hono toe fakapapauʻi ʻe he kāinga ʻo e Siasí ʻenau tukupā ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé neongo e ngaahi faingataʻa ne tōtuʻá.

ʻOku ou fakamoʻoni te tau hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoni, ʻi heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, tokoniʻi e niʻihi kehé, mo tuku hotau lotó kae fai Hono finangaló. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Note

  1. Vakai, Joseph Stein, Jerry Bock, Sheldon Harnick, Fiddler on the Roof (1964), 61.