2010–2019
Erom Jinen im Jemen ro Rem̧m̧an
Oktoba 2012


Erom Jinen im Jemen ro Rem̧m̧an

Elōn̄ wāween ko me ro jinen im jemen rem̧m̧an remaron̄ in jerbal e im rie aikuj eo aer n̄an katakin ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist n̄an ajri ro nejier.

Iaar tōpar juon iien eaorōk ilo jōm̧ar in―Iaar kautiej 90 iiō in raan in lo̧tak eo aō. Ilo ami tōpar m̧akūtkūt ko ilo mour eo ami, ej jipan̄ im ekōbakkak n̄an kememej iien ko im en̄jake ko an jem̧aan. Kom̧ jodikdik ro kom̧ij ron̄jake ak riiti kōnono in maron̄ jab kanooj bwilōn̄ kōn 90 iiō in aō mour, bōtaab ilo iien eo iaar ļotak, mour jon̄an aitok in kar ļōmņak kake juon tōprak eo eļap. Aolep raan ij kam̧oolol Jemedwōj Ilan̄ kōn An kōjeram̧m̧an eō n̄an kaitokļo̧k aō mour.

Elukkuun ļap oktak ilo tōre eo iaar mour. Em̧ōj aō lo eddōkļōk eo an tōre in kōn kein jerbal ko im tōre in letok letak meļeļe. Kanooj lōn̄ waan ettōr ko kōm̧m̧ani, taļboon, im baļuun raar men ko kōm̧m̧ani ilo tōre ko im̧aan in aō mour. Rainin wāween ad kappukōt, kwaļo̧k, im kōjerbal meļeļe ej oktak enan̄in aolep raan. Ilo jon̄an rūtto in aō ij bwilōn̄ kōn laļ in jej jokwe ie em̧ōkaj an oktak. Ekanooj lōn̄ elolo ko rekam̧ōņōņō rainin ļōmņak eo kōn jibadbad eo aer n̄an kōkōm̧anm̧anļo̧k mour ko ad.

Kōn aolep oktak ko rōm̧ōkaj rej waļo̧k ipeļaakid, jej tiljek jar im jerbal n̄an lale bwe aorōk ko an ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist ren etal wōt. Jet iaer rej pād ilo kauwōtata kōn aer jako. Itulōn̄ in laajrak eo an aorōk kein im, kōn menin, jikin eo kōttōpare tata an rijum̧wae eo, rej kwojarjar eo an m̧are im aorōk ko reļļap an baam̧le ko. Rej letok emjak im jikin emjak ejabalur an juon kapijuknen me kajjojo ajri nejin juon Jemedwōj Ilan̄ eo ej iakwe emaron̄ in kareel n̄an em̧m̧an im kajjitōk kōn aorōk ko indeeo..

Baam̧le eo aō make, rej bōk koņaer kemeeme 90 iiō in juon iien ilo mour eo aō, kar jino jipan̄ eō kememej im kam̧oolol kōn en̄jake ko an mour eo aō eaitok. N̄an waanjon̄ak, leddik eo man̄deō eaar kobatok im kwaļo̧k n̄an eō jet leta ko me Iaar je n̄an ro jinō im jema enan̄in 70 iiō ko rem̧ootļok jān tōre eo Iaar pād ilo Marine ilo āne Saipan ilo Pacific ilo Pata eo an Laļ in II.

Juon iaan leta kein me meja eaar loi. Ej juon leta Iaar je n̄an jinō n̄an kōpeļļo̧ke im riiti ilo Mother’s Day ilo 1945. Ikōņaan kwalo̧k jet iaan naan ko ippāmi ilo kōjatdikdik kom̧ naaj loe etke inaaj aolep iien kam̧oolol kōn jema im jinō ro rem̧m̧an kōn katak ko Iaar katak jān katak ko aer ilo m̧weo. Ro jinō im jema raar waanjon̄ak eo eaorōk iaar bōke jān ro jinō im jema rem̧m̧an me kar likūt m̧are eo aer im kōkajiririik eo ejejjet an ajri ro āinwōt men eo eaorōk tata aer.

Ijjino in leta eo aō ilo Mother’s Day eo ilo 1945:

“Iakwe Jinō,

“Ium̧win iiō ko emen rej jem̧ļo̧k ļo̧k eaar ļap aō jerata ilo joļo̧k iien Mother’s Day ettoļo̧k jān kwe. Kajjojo iiō iaar kōņaan pād ippam̧ im jiron̄ eōk kōn ewi jon̄an aō iakwe eok im ewi jon̄an aō ļōmņak kōn kwe, bōtaab bar juon alen epen, inaaj aikuj in kōm̧m̧ane men eo kein karuo em̧m̧an tata im jilkinwaj aō ļōmņak ilo meeļ.

“Iiō in eļapļo̧kjen jen iiō ko jet imaron̄ lo ewōr juon jinō eo em̧m̧an eaar kōm̧m̧ane n̄an eō. M̧oktata, ibūrom̧ōj kōn men ko reddik kwoj kijon̄ kōm̧m̧ani n̄an eō. Jabdewōt iien ij ruj jen kinieō ilo jibbon̄, ijjan̄in kar inepata kōn eļan̄n̄e inaaj lo juon jiln̄ij erreo ak jito̧kin erreo. Ta eo iaar aikuj in kōm̧m̧ane ej kōpeļļo̧k nien nuknuk eo, im iaar loi. Ilo iien m̧ōn̄ā iien otemjej ikōn lo jet men ko iaar kōņaan kōpooj ilo wāween eo em̧m̧an tata. Ilo bon̄ iien otemjej iaar jeļā bwe inaaj kar lo kūl ko rōrreo ioon jikin kiki eo aō im jon̄an ko̧o̧j eo ejejjet n̄an kaenōm̧m̧an eō. Jokwe ilo m̧weo eaar lukkuun in juon kōņaan eļap.”

Ke iaar riiti pero̧kūrāāp eo kein ruo im̧aan an leta eo, eaar ļokjenaō kōn ewi jon̄an aer kōm̧weiur. Bōlen mour ilo juon em̧ nuknuk im kiki ium̧win teiņam̧ ilo juon camp cot eaar kakememej eō kōn aorōk in kapijukne.

Leta eo aō n̄an jinō eaar wōnm̧aanļo̧k wōt:

“Bōtaab en̄jake eo aō em̧wilaļ ļo̧k kōn eok kōn waanjon̄ak eo kwar kwalo̧k n̄an eō. Mour eaar kōm̧m̧an bwe en lem̧ōņōņō n̄an kōj āinwōt juon baam̧le jon̄an jekōņaan ļoor bun̄tōn neem̧, n̄an etal wōt ilo ejja en̄jake in lem̧ōņōņō in me eaar baj ad wōt jān tōre ko jaar iddik. Iien otemjej kwoj lo iien n̄an bōk baam̧le eo n̄an canyon, im kōm kar maron̄ pedped ioom̧ n̄an kōm̧m̧an jabdewōt jān tallōn̄i toļ ko n̄an ikkure bo̧o̧ļ ippām. Kwe im Baba jan̄in kar etal n̄an iien kakkije kom̧ro wōt. Baam̧le eo eaar iien otemjej iwōj ippam̧. Kiiō ke ittoļo̧k jān m̧weo iien otemjej ikōņaan kōnono kōn mour eo aō ilo kapijuknen eo kōnke eaar kanooj kam̧ōņōņō. Ijjab maron̄ oktakļo̧k jān katak ko am̧ kiiō kōnke m̧akūtkūt ko aō renaaj kwaļo̧k m̧wil eo am̧. Mour ej juon idajon̄jon̄ eļap n̄an eō n̄an erreo n̄an kūri ļaddik eo nejin Nora Sonne Perry. Eļap an utiej būruwō kōn taitōļ in, im ij kōjatdikdik bwe inaaj iien otemjej erreo n̄an e.

“Ij kōjatdikdik bwe iiō in laļ inaaj pād ippam̧ n̄an kwalo̧k n̄an eok iien eo em̧m̧an me iaar ļōmņake n̄an kwalo̧k n̄an kwe ilo Mother’s Day ium̧win iiō ko emen rem̧ootļo̧k.

“Irooj en kōjeram̧m̧n eok kōn aolep men ko rem̧m̧an kwar kōm̧m̧ani ilo laļ in etarpok.

“Aolep aō iakwe, Tom”1

Ke ij bar riiti leta eo aō, iaar barāinwōt kememej m̧anit eo an baam̧le eo, ward, stake, im jukjukin pād eo ijo iaar rūttoļo̧k ie.

M̧anit ej kōmeļeļeik āinwōt wāween mour an juon armej. Ewōr juon m̧anit ejej uwaan an ko̧jpeļ, juon kōro̧ro in aorōk ko im kōtmene ko im imenene ko jeļā kaki n̄an aolep membōr ro an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan˗ko Āliktata. M̧anit eo an ko̧jpeļ in, ak wāween mour, ej itok jān karōk in lo̧mo̧o̧r eo, kien ko an Anij, im katak ko an rikanaan ro remour. Ej letok en̄jake ilo wāween ad kōkajiririik baam̧le ko ad im mour kōn mour ko ad kajjojo.

Naan in jiron̄ eo m̧okta n̄an Adam kōn eddo eo an ilo mour in ej waļo̧k ilo Jenesis 2:24“Kōn men in ļeo enaaj likūt jemān im jinen, im eddāp ņa ippān lio pāleen.”

Kobatok in ippān doon an ļeo im lio n̄an m̧are ilo jejjet im kien eaar jab wōt kōppopo eo n̄an epepen ko tokālik n̄an jolete laļ in, ak ej barāinwōt lan̄lōn̄ eo eļap im bun̄bōro eo me maron̄ loi ilo mour in. Menin elukkuun m̧ool n̄e kajoor ko an priesthood eo rej kōm̧m̧ane juon m̧are n̄an iien im aolep indeeo. Ajri ro rej lo̧tak n̄an m̧are in ewōr aer likōpejn̄ak me jab loe bar juon jikin.

Katak ko kar katakin ilo m̧weo jen ro jinō im jema rem̧m̧an rej ļapļo̧k aer aorōk ilo laļ in rainin, ijo kareel an rikapo eo elukkuun ajedeed. Ilo ad jeļā, ej kajieon̄ in kōm̧ōjno̧ik im kakkure lukkuun pedped in jukjukinpād eo ad―baam̧le eo. Ilo wāween ko rōkapopo im kanooj ittiņo, ej luko̧rko̧re kallim̧ur eo n̄an mour in baam̧le ilo aolepān laļ in im kakkure m̧anit im bujen ko an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata retiljek. Ro jinen im jemen rej aikuj bōk eddo in katakin ilo m̧weo ej jerbal eo ekanooj ekwojarjar im aorōk. Ilo doulul ko jet, āinwōt kabun̄ ak jikuul remaron̄ in jipan̄ ro jinen im jemen n̄an “katakin juon ajri ilo ial eo en etal ie” (Jabōn Kōnnan Ko 22:6), eddo in eļaptata an pād ioon ro jinen im jemen. Ekkar n̄an karōk in m̧ōņōņō eo eļap, ej ro jinen im jemen rem̧m̧an ro kar leke kōn kea im eddōkļo̧k eo an ajri ro nejin Jemedwōj Ilan̄.

Ilo eddo in ad ekabwilōn̄lōn̄ āinwōt ro jinen im jemen, elōn̄ wāween ko me ro jinen im jemen rem̧m̧an remaron̄ in jerbal e im rie aikuj eo aer n̄an katakin ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist n̄an ajri ro nejier. Kōtļo̧k bwe in kwalo̧k laļem men ko ro jinen im jemen remaron̄ ejake m̧anit ko an baam̧le rekajoor:

M̧oktata, ro jinen im jemen remaron̄ jar iien otemjej, kajjitōk ippān Jemedwōj Indeeo n̄an jipan̄ er iakwe, meļeļe, im tōl ajri ro Eaar jilkintok er.

Ruo, remaron̄ kōm̧m̧an jar an baam̧le, ekkatak jeje ko rekwojarjar, im nokon in jota an baam̧le im m̧ōn̄ā ippān doon emakijkij n̄e emaron̄, kōm̧m̧an bwe iien kōjota eo en juon iien kōnono im katak ko raorōk.

Jilu, ro jinen im jemen remaron̄ pukot jipan̄ jen Kabun̄ in kōn er make, kōnono ippān rūkaki in Būraimere ro an ajri ro nejier, ritōl ro an jodikdik ro, im būreejtōnji ko an kūlaj im doulul ko. Jān kōnono ippān ro em̧ōj kar kūr im kōjeņoļo̧k n̄an jerbal ippān ajri ro nejier, ro jinen im jemen remaron̄ leļo̧k meļeļe eo eaorōk kōn aikuj im menin aikuj ko rejeno̧lo̧k an juon ajri.

Emen, ro jinen im jemen remaron̄ kwalo̧k naan in kam̧ool ko aer n̄an ajri ro nejier, rōjan̄ er n̄an kōjparok kien ko an Anij, im kallim̧ur kōn kōjeram̧m̧an ko me Jemedwōj Ilan̄ ej kallim̧ur n̄an ajri ro Nejin retiljek.

Laļem, jemaron̄ ejaake baam̧le ko ad pedped ioon alikkar, kien ko im kōtmene ko an baam̧le eo, elōn̄ iminene ko im m̧anit ko an baam̧le, im “menin jeram̧m̧an ko an baam̧le,” ijo ewōr an ajri ro eddo ilo m̧weo im bōk wōņaer bwe ren jeļā kakkoņ jāān, kejparok, im kōllā juon m̧ōttan jon̄oul kōn jāān eo rej bōke.

Elmakot kein n̄an ejaaki m̧anit ko an baam̧le rekajoor rej jerbal ippān m̧anit eo an Kabun̄ in. Ad kōkajoorļo̧k m̧anit ko an baam̧le eo ad enaaj juon kattōrak n̄an ajri ro nejid “kijeek ko an rikapo eo” (1 Nipai 15:24) jepooļ kōn m̧anit eo an ro m̧ōttaer, kein kam̧ōņōņō ko im m̧anit ko an ribun̄bun̄, m̧anit ko an m̧uri im bōk eddo in, im m̧anit ko an Internet im media me rej iien otemjej loi. Enaaj jipan̄ ajri ro nejid. “kom̧ an laļ” im “kom̧ jab an laļ” ( Jon 15:19).

Būreejtōn Joseph Fielding Smith eaar katakin: “Ej an ro jinen im jemen eddo n̄an katakin ajri ro nejier pedped in lo̧mo̧o̧ren kein ilo ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist, bwe ren jeļā etke rej aikuj in peptaij im bwe ren maron̄ en̄jake ilo būruweer kōn juon ikdelel n̄an wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an kejparok kien ko an Anij ālkin aer peptaij, bwe ren maron̄ bar ro̧o̧lļo̧k n̄an im̧aan mejen. Kwom̧wij ke, ro jeiū im jatū rem̧m̧an, kōņaan baam̧le ko ami; ajri ro nejimi; kwom̧wij ke kōņaan liāp ippān ro jemōmi im jinōmi m̧okta jān kom̧ … ? Eļan̄n̄e aaet, innām kom̧wij aikuj jino kōn katakin ilo aer iddik wōt. Kom̧wij aikuj katakin kōn waanjon̄ak barāinwōt kain̄i.2

Naan in kaen̄ eo kōn baam̧le ej ba:

“Ļeo im lio ewōr aer eddo ekwojarjar n̄an iakwe im kejparok doon im ajri ro nejier. ‘Ajri ro rej menin jolet jen Irooj’ (Sam Ko 127:3). Ro jinen im jemen ewōr juon aer jerbal ekwojarjar n̄an kōkkajiririik ajri ro ilo iakwe im jim̧we, n̄an kake aikuj ko aer ilo jetōb im kanniek, im n̄an katakin er n̄an iakwe im jerbal n̄an doon, kejparok kien ko an Anij, im ijoko rej mour ie.  …

“…   Jen kūr in ekwojarjar; ro jemen rej tōl ilo baam̧le ko aer ilo iakwe im jim̧we im ej aer eddo n̄an kake aikuj ko aer ilo mour im onake eo an baam̧le ko aer. Ro jined ej aer eddo n̄an katakin ajri ro nejier. Ilo eddo kein rekwojarjar, ro jemed im ro jined rej aikuj in jipan̄ doon ilo ejjeļo̧k kalijekļo̧k.3

Ij tōmak bwe ej kōn karōk eo ekwojarjar me jerbal eo an jinen ej kalikkar kōkkajiriri im katakin an epepen eo tok juon. Bōtaab eaiboojoj n̄an lo ļōm̧aro im lim̧aro pālele me raar jerbale jemjerā ko rem̧ool me rej kobaik ippān doon kareel eo aer im kōnono eo ejejjet jim̧or kōn ajri ro nejier im n̄an ajri ro nejier.

Luko̧rko̧r eo enana ņae ajri ro nejid ej ļapļo̧k eļapļo̧k an mera im kajoor jān kar m̧okta. Kalōk juon m̧anit in baam̧le ekajoor ekobaik bar juon kejparok ņae ro nejid, ekōjparok er jān kareel ko an laļ in.

Anij en kōjeram̧m̧an kom̧ ro jinen im jemen rem̧m̧an ilo Zaion. Ej leke kom̧ n̄an kejparok ajri rein Nejin indeeo. Āinwōt ro jinen im jemen jej m̧ōttā, em̧ool kobaļo̧k ippān Anij, n̄an bōk tok jerbal in An im aiboojoj eo ilubwiljin ro Nejin. Ej eddo eo ad ekwojarjar in n̄an kōm̧m̧ane jān ijo em̧m̧an tata ilo kōj. Jān menin ij kam̧ool ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakememej ko

  1. Leta in Mother’s Day eo jān L. Tom Perry n̄an jinen, kar jilkinļo̧k jān Saipan, ilo Māe  3, 1945.

  2. Joseph Fielding Smith, ilo Conference Report, Okt. 1948, 153.

  3. “Baam̧le Eo: Juon Kean̄ n̄an Laļ in,” Liaona, Nob. 2010, 129.