2010–2019
Riro mai ei taata keresetiano keresetiano a‘e
Atopa 2012


Riro mai ei taata keresetiano keresetiano a‘e

Teie te piiraa a te Mesia i te mau taata keresetiano atoa i teie nei : « A faaamu i tau mau arenio… A faaamu i tau mau mamoe ».

Eaha te auraa ia riro ei taata keresetiano ?

Te taata keresetiano, e taata ïa e faaroo to’na i te Fatu ra ia Iesu Mesia, e o Oia te Tamaiti mau a te Atua, e ua tonohia mai e To’na Metua no te mamae no ta tatou mau hara na roto i te hoê ohipa here rahi mau, te Taraehara.

E tiaturi te taata keresetiano e, na roto i te aroha o te Atua te Metua e Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia, e nehenehe ta tatou e tatarahapa, e faaore i ta vetahi hape, e haapa‘o i te mau faaueraa e e farii i te ora mure ore.

Te ta‘o keresetiano, te auraa ra, o te raveraa ïa i ni‘a ia tatou i te i‘oa o te Mesia. E rave tatou i te reira na roto i te bapetizoraa e te fariiraa i te horo‘araa i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima o te feia e mau nei i te mana faatere no Ta’na autahu‘araa.

Ua ite te taata keresetiano e, noa’tu te tau, ua faaite papû noa te mau peropheta a te Atua no Iesu Mesia. O teie Iesu, raua te Metua i te Ao ra, tei fâ i te peropheta Iosepha Semita i te matahiti ra 1820 e ua faaho‘i faahou mai i te evanelia e te faanahoraa o Ta’na Ekalesia matamua.

Na roto i te mau papa‘iraa mo‘a e te iteraa papû a Iosepha Semita, ua ite tatou e, te Atua to tatou Metua i te Ao ra, e tino i‘o e te ivi e te hanahana e te tahuti ore To’na. O Iesu Mesia Ta’na Tamaiti Fanau Tahi i te tahuti. E taata varua te Varua Maitai, e ta’na ohipa, o te faaite-papû-raa ïa no te Metua e no te Tamaiti. E toru taata taa ê i roto i te Atuaraa, e mea tahoê râ i roto i te opuaraa.

Na roto i teie mau haapiiraa tumu, te niu no to tatou faaroo, no te aha atu â ïa te feaa e te mârôraa e, e keresetiano anei tatou, te mau melo o Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ? Atira noa’tu, teie te uiraa faufaa no te taata keresetiano tata‘itahi : Eaha to tatou huru ei keresetiano ? Ia tauihia i te parau, Eaha to tatou huru i roto i to tatou tere peeraa i te Mesia ?

E feruri tatou i te aamu o teie na pĭpĭ keresetiano e piti :

« Te haere ra Iesu na te hiti i te roto i Galilea ra, hi‘o atura oia i e toopiti pue taata ia Simona, o tei parauhia ia Petero ra, e i te taea‘e ia Anederea, te tuu ra i te upe‘a i taua roto ra, e pue ravaai hoi raua.

« Ua parau atura oia ia raua, A pee mai ia’u, e faariro vau ia orua ei ravaai taata.

« Faarue ihora raua i ta raua tau upe‘a i reira ra e ua pee atura ia’na ».1

Ei taata keresetiano i teie mahana, e titauraa ta tatou ia ohipa oioi, i tera ra a‘e taime ma te mana‘o papû, mai ta Petero raua Anederea i rave : « Faarue ihora raua i ta raua tau upe‘a i reira ra e ua pee atura ia’na ».2 Te pii-atoa-hia nei tatou ia faarue i ta tatou upe‘a, ia pato‘i i te raveraa a to te ao, te hiro‘a e te mau peu tumu. Te pii-atoa-hia nei tatou ia faarue i ta tatou mau hara. « Ua parau atura [Iesu] i te mau taata atoa… na ô atura oia ia ratou, Te taata i hinaaro i te pee mai ia’u, e faarue oia ia’na iho, e rave i ta’na satauro, a pee mai ai ia’u ».3 Faarue i te raveraa paieti ore, o te reira te haamataraa no te tatarahapa e faatae mai i te faahuru-ê-raa rahi i te aau e tae roa e « ore ai [outou] i hinaaro ai i te rave i te ino ».4

Teie faahuru-ê-raa, tei piihia te faafariuraa, e mea na roto noa ïa i te Faaora. Ua fafau Iesu e : « E ia tae mai te taata ia’u nei, e faaite atu ai au ia ratou i to ratou paruparu… E e au maitai to’u aroha i te mau taata atoa i faahaehaa ia ratou iho i mua ia’u ra ; ia faahaehaa hoi ratou ia ratou iho i mua ia’u, e ia faaroo ia’u, ei reira e faariro vau i te mau mea paruparu ei mea etaeta no ratou ».5 Ia faaapî-ana‘e-hia tatou i roto i te Mesia, e taui ïa to tatou huru mau, e eita faahou tatou e hinaaro e ho‘i i ta tatou mau peu tahito.

Noa’tu â te reira, e haamaitai-noa-hia te mau taata keresetiano na roto i te fariiraa i te mau tafifiraa e te mau aupari. Ia tae ana’e mai teie mau tamataraa faaanaana, e tae atoa mai te faahemaraa ia ho‘i i ta tatou mau peu tahito. I muri mai i te faasatauroraa o te Faaora, ua fâ Oia i te mau tuahine e ua parau ia ratou e, e ite te mau taea‘e Ia’na i Galilea. I to Petero, te aposetolo matahiapo, ho‘iraa i Galilea, ua ho‘i atoa oia i ta’na i ite—i te mea ta’na i mâtau maitai i te rave. « Te haere nei au e ravaai »,6 ta’na i parau, e e rave rahi pĭpĭ ta’na i rave na muri ia’na.

E ua tâi‘a o Petero ma i tera pô atoa e aita te i‘a i noaa. Po‘ipo‘i a‘e, ua fâ Iesu i te pae tatahi e ua tuô atura ia ratou i ni‘a i te miti, « A tuu na [ta outou] upe‘a i te tau atea o te pahi na ». Ua pee na pĭpĭ i roto i te pahi i te arata‘iraa a te Faaora e oioi roa ratou i te iteraa i ta ratou mau upe‘a i te î-roa-raa mai te hoê semeio. Ite a‘era Ioane e, o te reo o te Faaora tera, e no Petero, ua ou‘a vave ïa i roto i te miti e ua ‘au i te pae tatahi.7

I te mau taata keresetiano tei ho‘i i ta ratou mau peu tahito e i te faaroo tapetepete, a feruri i te hi‘oraa faaroo rahi a Petero. Eiaha e faataere. A haere mai e faaroo e e ite i te reo pii a te Fatu. Ei reira, a ho‘i afaro Ia’na ra e a farii faahou i Ta’na mau haamaitairaa rahi.

I to te mau taea‘e ho‘iraa i te pae tatahi, ua ite ratou i te maa rahi, te i‘a e te faraoa. « A haere mai a amu »,8 ua ani te Faaora. Te faaamu ra Oia ia ratou, ua ani atura ia Petero e toru taime, « E Simona a Iona e, te rahi na to oe hinaaro ia’u i teie ? » E i to Petero faaiteraa i to’na here, ua pii hua te Faaora ia’na, « A faaamu i tau mau arenio… A faaamu i tau mau mamoe ».9

Teie te piiraa a te Mesia i te mau taata keresetiano atoa i teie nei : « A faaamu i tau mau arenio… A faaamu i tau mau mamoe »—a faaite i ta’u evanelia i te taure‘are‘a e te taata paari, a turu, a haamaitai, a tamahanahana, a faaitoito e a patu ia ratou, te feia ihoa râ o te mana‘o nei e o te tiaturi nei i te ohipa ê atu. E faaamu tatou i Ta’na mau arenio i te fare na roto i te oraraa i te evanelia : e haapa‘o i te mau faaueraa, e pure, e tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a e e faahi‘o i To’na here. E faaamu tatou i Ta’na mau mamoe i roto i te Ekalesia na roto i te taviniraa i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa e te mau pŭpŭ tauturu. E e faaamu atoa tatou i Ta’na mau mamoe na te ao atoa nei na roto i te riroraa ei hoa keresetiano maitai, o te haapa‘o ra i te faaroo mau no te hahaereraa e no te taviniraa i te mau vahine ivi, te otare, te vĕvĕ e te feia nava‘i ore.

No te rahiraa, e au te piiraa ia riro ei taata keresetiano i te mea titau rahi roa, e ua teimaha roa. Eiaha râ tatou e taiâ, e eiaha e mana‘o i to tatou faito. Ua fafau te Faaora e, e faati‘a Oia ia tatou i te faito o Ta’na ohipa. « A pee mai ia’u », ua parau Oia, « e faariro vau ia outou ei ravaai taata ».10 Ia pee tatou Ia’na, e haamaitai Oia ia tatou i te mau horo‘a, te mau tareni e te puai no te rave i To’na hinaaro, ma te faati‘a ia tatou ia haere na ni‘a’tu i ta tatou faito mâtau e ia rave i te mau mea aita tatou i mana‘o a‘enei e, e roaa ia tatou. O te faaiteraa i te evanelia i te taata i piha‘i iho i to tatou fare, o te tautururaa i te otare pae varua, o te taviniraa i te hoê misioni rave tamau, o te raveraa i roto i te hiero, o te aupururaa i te hoê tamarii huma, o te hereraa i te tamaiti i haere i te fenua roa, o te utuuturaa i te hoa tei ma‘ihia, o te faaoromairaa i te mau mana‘o hape e aore râ o te faaoromairaa i te hepohepo. Te auraa ra, e faaineine ia tatou no te pahono i Ta’na piiraa ma te parau e : « E pee au ia Oe, e Iesu, na te mou‘a e te moana ; e parau vau i ta Oe e ani mai, e pee au ia Oe ».11

No te riro ei taata mai ta te Metua i te Ao ra e hinaaro ia tatou, e pee tatou ia Iesu Mesia. Te faaite papû nei au e, te pii noa nei Oia ia pee tatou Ia’na. Mai te peu a tahi ra outou e faaroo ai no ni‘a i te fafauraa keresetiano a te Feia Mo‘a e aore râ aita â outou i rohi papû i roto i te Ekalesia e ua hinaaro i te pee faahou Ia’na—eiaha e măta‘u ! Te mau pĭpĭ matamua a te Fatu, e melo apî ana‘e ïa no te Ekalesia, e taata faafariu apî i Ta’na evanelia. Ua haapii noa Iesu ia ratou tata‘itahi. Ua tauturu Oia ia ratou ia rave faaoti i ta ratou hopoi‘a. Ua pii Oia ia ratou ei hoa No’na e ua horo‘a i To’na ora no ratou. E ua na reira atoa Oia no outou e no’u nei.

Te faaite papû nei au e, na roto i To’na here e To’na aroha rahi, e nehenehe ta tatou e riro mai ei taata keresetiano keresetiano a‘e. A feruri i te mau ateributi o te Mesia i muri nei. Eaha ta tatou e rave nei no te haapuai i te reira i roto ia tatou ?

Te here keresetiano. Ua hi‘o te Faaora i te taata atoa. No To’na maitai e To’na aroha, ua faarue Oia i na iva ahura ma iva no te imi i te hoê,12 no te mea « ua hope atoa te rouru o to outou mau upoo na i te tai‘ohia »13 e Ana.

Te faaroo keresetiano. Noa’tu te mau faahemaraa, te mau tamataraa e te mau haamani-ino-raa, ua tiaturi te Faaora i te Metua i te Ao ra e ua ma‘iti ia tape‘a i te faaroo e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa.

Te tusia keresetiano. I roto i To’na oraraa, ua horo‘a te Faaora i To’na taime, To’na puai e i te hopea, na roto i te Taraehara, ua horo‘a Ia’na iho ia nehenehe i te mau tamarii atoa a te Atua e ti‘a faahou mai e e fana‘o ia farii i te ora mure ore.

Te aupururaa keresetiano. Mai te taata no Samaria, ua tapapa tamau te Faaora no te faaora, no te here e no te aupuru i te taata i piha‘i iho Ia’na, noa’tu ta ratou peu, to ratou tiaturiraa e aore râ to ratou huru oraraaa.

Te taviniraa keresetiano. No te huti anei i te pape mai roto mai i te apoo pape, no te tunu anei i te maa i‘a e aore râ no te horoi i te avae repo, ua rohi noa te Faaora no te tavini ia vetahi ê—ua turu i tei rohirohi e ua haapuai i tei paruparu.

Te faaoromai keresetiano. I te taime no To’na oto rahi e To’na mamae, ua tia‘i te Faaora i To’na Metua. Ma te faaoromai atoa ia tatou, te tia‘i nei Oia ia tatou ia fâfâ i to tatou iho hiro‘a e ia ho‘i Ia’na ra.

Te hau keresetiano. I te roaraa o Ta’na taviniraa, ua faaitoito Oia i te mana‘o farii e te hau. I Ta’na iho mau pĭpĭ, ua haapii Oia e, eita e nehenehe i te mau taata keresetiano e aro i te tahi taata keresetiano, noa’tu â te taa-ê-raa.

Te faaoreraa hape keresetiano. Ua haapii Oia ia tatou ia haamaitai i te feia e tuhi mai. Ua faaite Oia ia tatou i te e‘a na roto i te pureraa ia faaorehia te hara a te mau taata i faasatauro Ia’na.

Te faafariuraa keresetiano. Mai ia Petero raua Anederea, e rave rahi te ite oioi i te parau mau o te evanelia a faaroo ai ratou i te reira. E faafariu ta‘ue ratou. No te tahi râ, e mea maoro a‘e. I roto i te hoê heheuraa tei horo‘ahia na roto ia Iosepha Semita, ua haapii te Faaora e, « O tei no o mai na i te Atua ra e maramarama ïa ; e o oia o te farii i te maramarama, e e tamau noa hoi i ta te Atua ra, e farii mai â oia i te maramarama ; e e tupu te maramarama i te anaanaraa e tae noa’tu i te mahana mau ra »,14 te mahana mau no to tatou faafariuraa. O Iesu Mesia te « maramarama e te Faaora no te ao nei ; te Varua no te parau mau ».15

Te mau-papû-raa keresetiano e tae noa’tu i te hopea. I To’na pu‘e mahana atoa, aore roa te Faaora i faarue i te rave i te hinaaro o To’na Metua, e ua haere tamau noa ma te parau-ti‘a, te maitai, te aroha e te parau mau e tae roa’tu i te hopea o To’na oraraa tahuti.

Teie te tahi o te mau ateributi no ratou i faaroo e i haapa‘o i te reo o te Faaora. Ei hoê o Ta’na mau ite taa ê i ni‘a i te fenua nei, te horo‘a nei au i to’u iteraa papû keresetiano e, te pii nei Oia ia outou i teie mahana, « Mai pee mai ».16 A haere mai i ni‘a i te e‘a e arata‘i ia outou i te oaoa hope ore, i te popou e i te ora mure ore i roto i te basileia o to tatou Metua i te Ao ra. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, to tatou Faaora e te ora, amene.