2010–2019
Ko e Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití
ʻOkatopa 2012


Ko e Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití

ʻE tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó, ongoʻi e fakamolemolé, mo maʻu e tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ne u tupu hake ʻi Lekisipeeki ʻi ‘Aitahō, ʻo tākiekina mo akoʻi au ʻe ha fāmili, kaungāmeʻa, kau faiako, mo ha kau taki lelei. ʻOku ʻi ai ha ngaahi aʻusia makehe ʻi heʻetau moʻuí ʻoku ongo moʻoni ki hotau lotó ʻo ne takiekina ʻetau moʻuí ke taʻengata. Ne hoko ha meʻa pehē ʻi heʻeku kei talavoú. Ne liliu ʻe he meʻá ni ʻeku moʻuí.

Ne u mālohi maʻu pē he Siasí pea fakalakalaka hake ʻo maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ne kole mai ʻeku faiako ko Misa Sēkopé he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke u tohi ʻi ha kaati e meʻa ne u fakakaukau ki ai he sākalamēnití. Ne u toʻo mai ʻeku kātí ʻo kamata ke tohi. Ne u ʻuluaki hiki he lisí e vaʻinga pasiketipolo ne mau mālohi ai he pō kimuʻá. Pea mo ha teiti hili ʻa e vaʻingá, pea hokohoko pehē atu ai pē. Ne ʻikai kau he meʻa mahuʻinga he lisí e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakafonu e kātí he Sāpate kotoa pē. Kuo ʻi ai ʻeni ha ʻuhinga foʻou, lahi mo fakalaumālie ʻo e sākalamēnití mo e houalotu sākalamēnití ki he talavou ʻokú ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ne u hanganaki fiefia maʻu pē ki he ngaahi ʻaho Sāpaté mo e faingamālie ke maʻu e sākalamēnití, he naʻá ku liliu ʻi he mahino kiate au e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻeku maʻu e sākalamēnití he ʻaho Sāpate kotoa pē ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní, ʻoku ou sio ki heʻeku kātí ʻo toe vakaiʻi ʻeku lisí. ʻI he taimí ni ʻoku muʻomuʻa maʻu pē ʻi heʻeku lisí e Fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Foʻoú ki he taimi ne fakataha ai e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi ha loki ʻi ʻolunga ki he Kātoanga ʻo e Lakaatú.

“Pea toʻo ʻe ia ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi, ʻo pakipaki ia, ʻo ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko hoku sinó ʻeni, ʻa ia kuo foaki koeʻuhí ko kimoutolu; fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.

“Pea hili ʻa e ʻohomohé naʻe toʻo foki ʻe ia ʻa e ipú, ʻo pehē, Ko e ipú ni ko e fuakava foʻou ʻi hoku totó, ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko kimoutolu.1

Ne toe fakahoko ʻe Sīsū e ouau ʻo e sākalamēnití ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kau Nīfaí.2 Kuó u ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e ongo meʻá ni.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, “ʻOku ongo mālohi kiate au ke fakamamafaʻi e meʻa ne vaheʻi ʻe he ʻEikí ko e fakatahaʻanga mahuʻinga taha ʻa e Siasí ʻa ia ko e houalotu sākalamēnití.”3 Kapau te tau mateuteu lelei ki he sākalamēnití, te tau lava ʻo liliu ʻetau moʻuí. Tuku ke u fokotuʻu atu ha tefitoʻi moʻoni ʻe nima te ne lava ke tāpuekina ʻetau moʻuí ʻi heʻetau moʻui taau ʻo maʻu e sākalamēnití.

1. Maʻu ha Loto Houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoní ko hono maʻu ha loto houngaʻia ki he Tamai Hēvaní ʻi he Fakalelei ʻa Hono ʻAló he lolotonga ʻo e sākalamēnití. ʻOku fakamatalaʻi atu ʻe he talanoá ni hono tufa ʻo e sākalamēnití:

“Naʻe toki fuʻu mahuʻinga mālie kiate au e sākalamēnití he Sāpate ne fakanofo ai au ko ha tīkoní. Ne u fuofua tufa e sākalamēnití he hoʻatā ko iá. Ne fakatokanga mai kiate au ha taha ʻo e kau tīkoní kimuʻa he lotú ʻo pehē mai, ‘Tokanga kia Misa Simiki. Kuo pau ke ke fakaʻaaki ia!’ Kuo aʻu ʻeni ki he taimi ke u tufa ai e sākalamēnití. Ne ʻikai ha palopalema ʻi hono tufa e sākalamēnití ki he ʻuluaki ʻotu ʻe onó. Ne toʻo ʻe he fānaú mo e kakai lalahí e maá ʻo ʻikai ha toe fakakaukau pe ha palopalema. Ne u aʻu atu ki he ʻotu hono fitú, ko e ʻotu ia ʻoku tangutu maʻu pē ai ʻa Misa Simikí. Naʻá ku ʻohovale. Naʻe ʻikai ke ne mohe ka naʻe ʻāʻā lelei pē. Naʻe hangē naʻe mohu fakakaukau mo ʻapasiá ʻi heʻene toʻo e maá, ʻo kehe ia mei he niʻihi kehé.

“Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai ne u ʻalu atu mo e vaí ki he ʻotu hono fitú. Ne moʻoni e meʻa ne talamai ʻe hoku kaungāmeʻá. Ne punou e ʻulu ʻo Misa Simikí ko e tangata Siamané pea kuikui hono fofongá. Ne mahino ʻokú ne mohe maʻu. Ko e hā te u fai pe lea ʻakí? Ne u sio ki hono laʻé, kuo mingimingi mo petepete he ngāué mo faingataʻaʻia ʻi ha ngahi taʻu lahi. Naʻá ne kau kei siʻi ki he Siasí pea lahi e fakatanga naʻá ne foua ʻi hono kiʻi kolo ʻi Siamané. Ne u fanongo tuʻo lahi he talanoá ni ʻi he houalotu fakamoʻoní. Ne u fakakaukau ke tātaaʻi hono umá ke ne ʻā. ʻI heʻeku kamata ke fai iá, ne ngaungaue māmālie hake hono ʻulú. Ne u sio ki he tafe ʻa e loʻimatá ʻi hono kouʻahé pea ne u ongoʻi ʻe ʻofa mo e fiefia ʻi heʻeku sio ki hono fofongá. Naʻá ne ala fakalongolongo ʻo toʻo e vaí. Neongo ne u kei taʻu hongofulu mā ua, ka ʻoku ou kei manatuʻi lelei e ongo ne u maʻu ʻi heʻeku sio ki hono maʻu ʻe he tangataʻeiki toulekeleká ni e sākalamēnití. Ne u ʻiloʻi taʻe toe veiveiua naʻá ne ongoʻi ha meʻa ʻi he sākalamēnití ne teʻeki ke u ongoʻi kimuʻa. Ne u fakapapauʻi he taimi ko iá ʻeku loto ke maʻu e ongo ko iá.”4

Ne fetuʻutaki ʻa Misa Simiki mo langi, pea fetuʻutaki mai ʻa langi kiate ia.

II. Manatuʻi ʻOku Tau Fakafoʻou e Ngaahi Fuakava ʻo e Papitaisó

Ko e tefitoʻi moʻoni hono uá ke manatuʻi ʻoku fakafoʻou ʻetau fuakava ʻo e papitaisó ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití. ʻOku kau ʻi he ngaahi palōmesi ʻoku tau faí, e meʻa ko ia ne tohi ʻi he folofolá:

“Hū ki he loto ʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakai, … ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, … ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí … , pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.”5

“Ō mai mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala, … loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, kuo fakapapau honau lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá,”6 pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.7

ʻOku fakamanatu mai ʻe he lotu ʻo e sākalamēnití e ngaahi fuakavá ni. ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau tukupā ke tauhi e ngaahi fuakavá ni. ʻOku ou tui ʻoku lelei ke maʻuloto ʻe hotau ʻatamaí mo e lotó e lotu ʻo e sākalamēnití. ʻE tokoni ʻeni ke tau nofotaha ʻi hono fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó. ʻOku tatau ai pē pe naʻa tau taʻu 8 pe 80 ʻi he taimi ne papitaiso ai kitautolú, ʻoku ou fakaʻamu he ʻikai ke teitei ngalo ʻiate kitautolu e ʻaho ko iá mo e ngaahi fuakava ne tau faí.

III. Te Tau Lava ʻo Ongoʻi Hono Fakamolemoleʻi ʻEtau Ngaahi Angahalá Lolotonga e Sākalamēnití

Ko hono tolú, ʻoku lava ke tau ongoʻi hono fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá he lolotonga e sākalamēnití. Kapau ne tau tuku ha taimi kimuʻa he houalotu sākalamēnití ke fakatomalaʻi ai ʻetau angahalá, te tau mavahe atu mei he houalotu sākalamēnití ʻoku tau ongoʻi maʻa mo taʻe-ha-mele. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻOku fakafoʻou ʻe he sākalamēnití e ngāue ki he fakamolemolé. Ko e ʻaho Sāpate kotoa pē ʻoku fai ai e sākalamēnití, ko ha kātoanga ia ke fakafoʻou ai e ngāue ki he fakamolemolé. … ʻOku ngaohi koe ke ke maʻa he Sāpate kotoa pē, koeʻuhí ʻi he hoko mai ʻa e maté, ʻe maʻa pē ho laumālié.”8 ʻE lava ke tau ongoʻi tatau mo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻoku tau tāú, ʻa ia, “naʻa nau fonu ʻi he fiefia, hili ʻenau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, mo e fiemālie ʻo e konisēnisí.9

IV. Te Tau Lava ʻo Maʻu ha Tataki Fakalaumālie ki Hono Fakaleleiʻi ʻEtau Ngaahi Palopalemá

Ko e tefitoʻi moʻoni hono faá ko e lava ke tau maʻu ha tataki fakalaumālie ki hono fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá he lolotonga e sākalamēnití. ʻI heʻeku palesiteni fakamisiona ʻi Poliviá, ne u maʻu mo hoku uaifi ko Meleʻaná ha tāpuaki ke kau ki ha seminā ʻa e kau palesiteni fakamisioná ne ʻi ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi. Naʻá ne akoʻi ʻi he fakataha ko iá e founga mahuʻinga ʻe tolu ʻo e teuteu ke maʻu ha meʻa lelei mei ha fakatahá. ʻOku totonu ke tau haʻu mo ʻetau palopalemá, ʻo loto-fakatōkilalo hangē ko e fānaú ʻo mateuteu ke ako, mo e holi ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá.

‘E lava ke tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau haʻu mo e loto fakatōkilalo ki he houalotu sākalamēnití, ke tau ʻilo e meʻa ke fai ʻo fakaleleiʻi ai ʻetau ngaahi palopalema fakaʻahó. Kuo pau ke tau haʻu mateuteu, loto ke fanongo, pea maʻu mo e tokangá. ʻOku tau lau ʻi he folofolá, “Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.10 Te tau lava ʻo ʻilo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ki hono fakaleleiʻi ʻetau palopalemá.

V. ʻE Tokoni Hono Maʻu Moʻui Taau e Sākalamēnití ke Tau Fonu he Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e tefitoʻi tui hono nimá, ʻe tokoni hono maʻu moʻui taau e sākalamēnití ke tau fonu he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi hono fai e sākalamēnití lolotonga ʻEne ʻaʻahi ki he kau Nīfaí ʻo pehē, “Ko ia ʻokú ne kai ʻa e maá ni ʻokú ne kai ʻi hoku sinó ki hono laumālié; pea ko ia ia ʻokú ne inu ʻi he uainé ni, ʻokú ne inu ʻi hoku totó ki hono laumālié; pea ʻe ʻikai fiekaia pe fieinua hono laumālié ʻo taʻengata, ka ʻe mākona pē ia.”11 Naʻe fai e talaʻofa kiate kinautolu kapau te nau fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, te nau fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe toe fai mai ha talaʻofa ʻi he lotu ʻo e sākalamēnití kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, te tau maʻu maʻu pē Hono Laumālié.12

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Melevini J. Pālati: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻi hono tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, ʻokú ne fakamāfanaʻi kakato e laumālié; te ke ongoʻi kuo fakamoʻui e laumālie ne laveá, pea kuo toʻo atu e kavengá. ʻOku hoko mai e fiemālié mo e fiefiá ki he laumālie ko ia ʻoku moʻui taau mo loto moʻoni ke ne maʻu e meʻakai fakalaumālie ko ʻení.”13

ʻE tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó, ongoʻi e fakamolemolé, mo maʻu e tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he uike takitaha. Kapau ko e uho ʻo ʻetau lotú e sākalamēnití, pea ʻe maʻu maʻu pē ha houalotu sākalamēniti fakafiefia. ʻOku ou houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.