2010–2019
Uso e, O Loo I Ai Se Tatou Galuega e Fai
Oketopa 2012


Uso e, O Loo I Ai Se Tatou Galuega e Fai

I le avea ai ma alii o le perisitua, ua ia i tatou se matafaioi taua e faia i le malo, i le aiga, ma i le Ekalesia.

Uso e, ua tele mea ua ta’u mai ma sa tusia i tausaga e lei leva atu e uiga i luitau o alii ma tama. O ni nai faataitaiga o ulutala o tusi, mo se faataitaiga, e aofia ai le Why There Are No Good Men Left (Aisea E Le o Toe I Ai ai ni Alii Lelei o Totoe), The Demise of Guys (O Le Tafiesea o Alii), The End of Men (O Le Mutaaga o Alii), Why Boys Fail (Aisea e Toilalo ai Tama), ma le Manning Up (Ia Faatamatane). O le mea e mataina ai, o le tele o nei tusi e foliga mai sa tusiaina e tamaitai. I soo se tulaga lava, o se autu taatele i nei iloiloga e faapea i le tele o atunuu i aso nei o loo maua ai e alii ni savali fenumiai ma feteenai e uiga i a latou matafaioi ma le taua i malo.

Sa faauigaina e le tusitala o le Manning Up i le ala lenei: “Ua toetoe lava o se tulafono o tagata i le lalolagi atoa e faapea a o avea teineiti ma ni tamaitai e ala i le ausiaina faigofie o le matua faaletagata i le tulaga faaletino, e ao foi ona pasia e tama se suega. E manaomia ona latou faaalia le lototele, le malosi ma le gafatia faaletino, po o le poto masani i tomai talafeagai. O le sini ina ia faamaonia lo latou gafatia o ni leoleo o tamaitai ma fanau; o la latou matafaioi faaagafesootai autu lava lea o loo i ai i taimi uma. Peitai, o aso nei i le alulau i luma o tamaitai i se tamaoaiga lelei, o tane ma tamā e tausi i aiga ua avea nei ma se filifiliga, ma o uiga lelei o alii ia e manaomia e faatino ai la latou matafaioi—lototele, taliaina o luitau e aunoa ma le faitio, lototoa, faamaoni a’ia’i i le va faaleulugalii—ua pasiā ma ua fai si maasiasi.”1

I lo latou naunautai e siitia ia avanoa mo tamaitai, o se mea tatou te viia, o loo i ai i latou e faamaasiasia alii ma o latou sao. E foliga mai latou te mafaufau i le olaga o se tauvaga i le va o alii ma tamaitai—lea e tatau ai i se tasi ona puleaina le isi, ma o le taimi nei o le taimi o tamaitai. O nisi e finau mai o se galuega o se mea aupito taua lea ma o le faaipoipoga ma fanau e tatau ona fai i ai se filifiliga pe leai. O le mea lea, aisea tatou te manaomia ai alii?2 I le tele o ata tifaga a Hollywood, ata o le TV ma keipo, e oo lava i faasalalauga faapisinisi, ua faaalia ai lava alii o ni tagata e leai ni tomai, e moto le tofā, po o ni tagata manatu faapito. O lenei aganuu o alii toilalopopo o loo i ai se aafiaga faataumaoi.

Mo se faataitaiga, i le Iunaite Setete ua lipotia mai e faapea: “Ua sili atu lava faatinoga a teine nai lo tama i le taimi nei i tulaga uma, mai lava i aoga amata e oo atu i aoga faauu. E oo atu i le vasega valu, mo se faataitaiga, e na o le 20 pasene ia tama e atamamai e tusitusi ma le 24 pasene e atamamai e faitau tusi. O togi o suega ulufale i kolisi i Amerika (SAT) a alii talavou, i le taimi nei, i le 2011 o togi aupito sili ia ona leaga ua latou oo i ai i totonu o le 40 tausaga. O tama e foliga mai e 30 pasene e le uma le aoga maualuga ma le kolisi nai lo teine. … Ua valoia e faapea e oo atu i le 2016, o le a mauaina e tamaitai le 60 pasene o faailoga tagata malaga, 63 pasene o matuaofaiva, ma le 54 pasene o faailoga faafomai. E lua vaetolu o tamaiti aoga o loo i ai i aoaoga mo manaoga faapitoa, o alii.”3

Ua taliaina e nisi alii ma tamaitai ni savali le lelei e fai ma se ‘alofaga e aloese ai mai tiutetauave ma lē tuputupu ae ai lava. I se matauga lea e tele ina avea ma se faamatalaga talafeagai, sa saunoa i ai se polofesa o se tasi o iunivesite, “E o mai i totonu o le vasega alii ma o latou pulou pesipolo e faaū i tua ma [la latou] ‘alofaga [pasiā] ‘ua ‘ai e le komepiuta la’u galuega na fai i le fale.’ I le taimi lena, o loo siaki ai e tamaitai a latou fuafuaga o le aso ma fesili mai mo ni fautuaga mo ni aoga faaloia.”4 Sa faailoa mai e se tasi o tamaitai e iloiloa ata tifaga lea manatu taufaifai e faapea “o le a le mea tatou te faalagolago ai fua i alii, pe afai tatou te manuia ma filifili e maua se paaga, ia tau lava o lena—se paaga. O se tasi e tu i lona lava tulaga faataumamao e pei ona ia faamamaluina ai o tatou lava ia tulaga.”5

Uso e, e le mafai ona tatou oo i lenei tulaga. I le avea ai ma alii o le perisitua, ua ia i tatou se matafaioi taua e faia i le malo, i le aiga, ma i le Ekalesia. Ae e tatau ona avea i tatou ma alii e mafai ona faatuatuaina e tamaitai, e mafai ona faatuatuaina e fanau, ma e mafai ona faatuatuaina e le Atua. I le Ekalesia ma le malo o le Atua i nei aso e gata ai, e le mafai ona i ai ia i tatou ni tama ma ni alii e tautevateva. E le mafai ona ia i tatou ni alii talavou e leai se amio pulea ma ola e tau lava ina ia faafiafiaina. E le mafai ona ia i tatou ni alii talavou matutua e le iloa po o le a le mea e fai i lona olaga, o ē e le manatu mamafa i le faia o ni aiga ma faia se saofaga moni lava i lenei lalolagi. E le mafai ona ia i tatou ni tane ma ni tamā e toilalo e tuuina atu le taitaiga faaleagaga i le aiga. E le mafai ona ia i tatou ni ē o umiaina ma faaaogaina le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga a le Alo o le Atua, e faamaumau lo latou malosi i ponokalafi pe faaalu o latou olaga i luga o Initoneti (o le mea moni lava, ua avea ma o o le lalolagi, ae ua le o i ai i totonu o le lalolagi).

Uso e, o loo i ai se tatou galuega e fai.

Alii talavou, e manaomia ona outou lelei i le a’oga ona faaauau ai lea o a outou a’oga pe a uma aoga maualuluga. O nisi o outou o le a mananao e faaauau suesuega i iunivesite ma ni galuega i pisinisi, faatoaga, malo, po o isi matata. O nisi o le a lelei atu i le tusiata, musika, po o le faiaoga. O isi o le a filifilia se galuega faamiliteli pe aoao foi se tomai faalematata. I le aluga o tausaga, sa i ai ni alii vane mamanu sa galulue i ni galuega faatino toe faafou ma faaleleia i lo’u fale, ma sa ou faamemelo i le tomai o nei alii ma lo latou gafatiaina o galuega mamafa. Po o le a lava le matata e te filifilia, e taua le lava o lou tomai i na matata ina ia mafai ai ona e tausia se aiga ma faia se saofaga mo le lelei i lou nuu ma lou atunuu.

E le i leva atu na ou matamata ai i se ata sa faaali ai se aso i le olaga o se alii talavou e 14 tausaga le matua i Initia. E alapo o ia ma galue i le tele o itula i ni galuega se lua, a o lei alu i le aoga ma le tuua o le aoga, i le ono ma le afa aso i le vaiaso. O lana tupe maua e saofaga i se vaega tele o tupe maua a lona aiga. E telea’i atu o ia i le fale i lana uila tuai mai lana galuega lona lua i le po ma taumafai e faaofiofi ni nai itula e fai ai ana meaaoga a o lei palasi atu i lona moega i le fola ma moe ai i le va o nai ona tei ua momoe pe tusa o le sefulutasi i le po. E ui ou te lei feiloai lava ia te ia, ae ou te lagona le mitamita ia te ia mo lona filiga ma le lototele. O loo ia faia le mea sili na te mafaia i ana punaoa ma avanoa faatapulaa, ma o ia o se faamanuiaga i lona aiga.

Ia te outou alii matutua—tama, tagata nofofua matutua, taitai, faiaoga o aiga—ia avea outou ma ni faataitaiga agavaa ma fesoasoani atu i le tupulaga faiae o tama ia avea ma ni alii. Aoao ia i latou ni tomai faaagafesootai atoa ai ma nisi tomai: o auala e auai ai i se talanoaga, o auala e faamasani ai ma fegalegaleai ai ma isi, o auala e fesootai atu ai i tamaitai ma teineiti, o auala e auauna atu ai, o auala e toaaga ai ma olioli i gaoioiga faafiafia, o auala e tulitulimatagau ai mea e fiafia i ai e aunoa ma le avea o na mea ma vaisu, o auala e faasa’o ai ni mea sese ma faia ai ni filifiliga lelei atu.

Ma ia te outou uma o loo faafofoga mai, po o fea lava e oo atu ai lenei savali ia te outou, ou te faapea atu e pei ona fetalai atu ai Ieova ia Iosua, “Ia e faamalosi ma lototele” (Iosua 1:6). Ia lototele ma saunia i le mea sili e te mafaia, po o a lava ou tulaga. Ia saunia e avea ma se tane ma se tama lelei; saunia e avea ma se tagatanuu lelei ma galue malosi; saunia e auauna atu i le Alii, le ana le perisitua o loo e umiaina. Po o fea lava le mea o e i ai, o loo silafia lava oe e le Tama Faalelagi. E le o tuua na o oe, ma o loo ia te oe le perisitua ma le meaalofa o le Agaga Paia.

I le tele o nofoaga o loo manaomia ai outou, o se tasi o na nofoaga e aupito sili ona taua, o lau korama o le perisitua. Tatou te manaomiaina ni korama e tuu atua le faafailelega faaleagaga i uso i le Aso Sa ma o loo auauna atu foi. Tatou te manaomiaina ni taitai o korama o e o loo taulai atu i le faia o le galuega a le Alii ma le lagolagoina o uso o le korama ma o latou aiga.

Mafaufau i le galuega faafaifeautalai. Alii talavou, e leai se taimi e tatau ona outou faamaimaua. E le mafai ona e faatali seia e 17 pe 18 ona faatoa e manatu mamafa lea i ai. E mafai ona fesoasoani korama o le Perisitua Arona i o latou uso ia malamalama i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua ma ia saunia mo le faauuga e avea o ni toeaina, e mafai ona latou fesoasoani ia i latou ia malamalama ma saunia mo sauniga o le malumalu, e mafai ona latou fesoasoani ia i latou ia saunia mo ni misiona faamanuiaina. E mafai ona fesoasoani korama o le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa i matua ia saunia ni faifeautalai o ē e talitonu i le Tusi a Mamona, o e o le a o atu i le galuega ua tuuto atoa atu i ai. Ma i uarota taitasi ma paranesi, e mafai e korama lava ia e tasi ona taitaia se faamaopoopoga anoa faatasi ma faifeautalai faamisiona o loo auauna ai iina.

O se galuega autu fesootai lea e taoto i luga o tauau o le au perisitua, o le valaau lea a le Faaola, sa toe ta’ua e Peresitene Thomas S. Monson, ia laveai mai i latou ua se ese mai le talalelei po o ē ua o ese ona o soo se mafuaaga. Ua tele se faamanuiaga ofoofogia ua tatou maua i lenei taumafaiga, e aofia ai galuega silisili a alii talavou. O se korama o le Perisitua Arona i le Uarota Sipaniolo a Rio Grande i Albuqueque, i Niu Mekisiko, sa fefautuaai faatasi po o ai e mafai ona latou toe faafoi maia ma i le avea ai ma se vaega sa latou o ai ma asiasi ia i latou taitoatasi. Sa fai mai se tasi, “Ina ua latou tutu mai i lo’u faitotoa, sa ou lagonaina lo’u taua,” ma sa fai mai foi le isi, “Sa lagona le fiafia i lo’u loto ona ua manao moni lava se tasi ia te au e sau i le lotu; ua faaosofia ai lava au e sau loa i le lotu.” Ina ua valaaulia e uso o le korama se alii talavou se tasi e toe foi mai, sa latou talosagaina o ia e o mai ma i latou i le isi asiasiga e sosoo ai, ma sa ia sau. Sa le gata ina latou valaaulia o ia e auai i le lotu; ae sa latou vave faia o ia e avea ma se vaega o le korama.

O se isi galuega faaleperisitua faigata ae e faaosofia, o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu. Faatalitali mo se tusi a le Au Peresitene Sili, e le o toe mamao ae taunuu atu, o loo toe avatu ai le valaau faafouina ma le vaai mamao maualuga i lenei vaega taua o le galuega e tatau ona tatou faia.

E fatuina foi e le matou korama se lagolagosua lotogatasi faaleusoga. Sa saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley i se tasi taimi: “O le a avea ma se aso ofoofogia, ou uso e—o le a avea ma se aso o le faataunuuga o faamoemoega o le Alii—pe a oo ina avea o tatou korama a perisitua ma taula o le malosiaga i alii uma e i ai iina, pe a mafai e ia alii taitoatasi ona fai atu ma le talafeagai, ‘O au o se uso o se korama o le perisitua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ou te tu atu ua saunia e fesoasoani i ou uso i o latou manaoga uma, ona ou te talitonu foi ua latou tutu e sauni e fesoasoani mai ia te au i ou foi manaoga. … O le galulue faatasi, e mafai ona tatou tutu ai, e aunoa ma le maasiasi ma e aunoa ma le fefe, e tetee atu i matagi uma o faigata e ono pesi mai, e tusa lava pe faaletamaoaiga, faaagafesootai, pe faaleagaga.’”6

Po o a lava a tatou taumafaiga silisili, e le sologa lelei lava mea i taimi uma e pei ona tatou fuafuaina, ma o se “matagi o faigata” patino lea e mafai ona oo mai i le olaga o se alii, o le le faigaluega. Sa taua i se tamaitusi tuai o le uelefea a le Ekalesia e faapea, “O se tagata e le faigaluega e faapitoa le popole i ai o le Ekalesia ona, ua aveesea mai lona tofi, ua tofotofoina o ia e pei o Iopu sa tofotofoina—mo lona faamaoni. A o faasolo atu mai aso i vaiaso ma masina e oo lava i tausaga o faigata, e faatupulaia foi le loloto o le tiga. … E le mafai ona faamoemoe le Ekalesia e laveai se tagata i le Aso Sa pe afai o le vaiaso atoa sa oo ai i tofotofoga tuga ae leai sana lava galuega na faia i ai.”7

Ia Aperila 2009, sa faamatala ai e Richard C. Edgley lē sa avea muamua ma fesoasoani i le Au Epikopo Pulefaamalumalu le tala o se korama lelei tele sa faia se faatinoga e fesoasoani ai i se uso o le korama sa le toe faigaluega:

“O Phil’s Auto o Centerville, Iuta, o se molimau o mea e mafai ona ausia e taitai peirisitua ma se korama. O Phil o se uso o se korama a toeaina ma sa galue o se enisinia i se fale enisinia taavale i le lotoifale. Ae paga lea, o le fale enisinia sa faigaluega ai Phil sa oo i ni faafitauli tautupe ma sa ao ai ona latou faamaloloina ia Phil mai lana galuega. Sa matua lofituina o ia i lea mea na tupu.

“I le faalogo ai i le leai o se galuega a Phil, sa iloilo ai ma le agaga tatalo e lana epikopo, o Leon Olsen, ma lana au peresitene o le korama a toeaina ni auala e mafai ona latou fesoasoani ai ia Phil ia toe faatulai ai mai i ona tofotofoga. I mea uma, o ia o se uso o le korama, o se uso, ma ua ia manaomia se fesoasoani. Sa latou faaiugāfonoina e manaomia e Phil ni tomai e fai ai sana lava pisinisi. Sa ofo mai se tasi o uso o le korama o loo i ai sona fale tuai lea atonu e mafai ona faaaoga e fai ma fale enisinia. Sa mafai ona fesoasoani isi uso o le korama e ao mai meafaigaluega moomia ma sapalai e faatotoga ai le fale enisinia fou. Sa toetoe lava o tagata uma o le korama na mafai ona fesoasoani e faamama lea fale tuai.

“Sa latou fefaasoaai o latou manatu ma Phil; ona latou faasoa atu lea o la latou fuafuaga i uso o le latou korama. Sa faamamaina ma faaleleia le fale tuai, sa aoina mai meafaigaluega, ma faatulaga lelei uma mea. O se faamanuiaga le Phil’s Auto ma mulimuli ane ai siitia i se fale lelei atu ma tumau—o nei mea uma sa ausia ona sa ofo atu e ona uso o le korama le fesoasoani i se taimi o faigata.”8

Ioe, e pei lava ona ta’ua soo e perofeta i le gasologa o tausaga, “O le galuega aupito sili ona taua o galuega a le Alii e te faia, o galuega ia e te faia i totonu o puipui o lou lava fale.”9 E tele se galuega tatou te faia e faamalolosia ai faaipoipoga i malo ua faateleina ai le le faatauaina o faaipoipoga ma teena ai ona faamoemoega. E tele se galuega tatou te faia i le aoaoina o a tatou fanau “ia tatalo ma savavali tonu i luma o le Alii” (MF&F 68:28). O la tatou galuega e le itiiti ifo lava nai lo le fesoasoani atu i a tatou fanau ia lagonaina se suiga o le loto po o le liua i le Alii e pei ona ta’ua manino ai i le Tusi a Mamona (tagai Mosaea 5:1–12;Alema 26). Faatasi ai ma le Aualofa, e mafai ai e korama o le perisitua ona atiae matua ma ulugalii, ma e mafai e korama ona tuuina atu faamanuiaga o le perisitua i aiga o matua nofotoatasi.

Ioe, uso e, e i ai se tatou galuega e fai. Faafetai atu mo osigataulaga o loo outou faia ma galuega lelei o loo outou faia. Faaauau pea, ma o le a faamanuiaina outou e le Alii. E i ai taimi atonu e te leiloa tonu ai le mea e fai pe ta’u atu—ae tau ina agai pea i luma. Ia amata i le faatino, ma ua faamautinoa mai e le Alii e faapea “o le a tatalaina se faitotoa aoga mo [oe]” (MF&F 118:3). Amata i le tautala atu, ma ua Ia folafola mai, “O le a le faafememeaiina [oe] i luma o tagata; aua o le a tuu atu ia te [oe] i le itula tonu lava, ioe, i le minute tonu lava, mea e te … fai atu ai” (MF&F 100:5–6). E moni lava e tele auala tatou te faatauvaa ai ma le atoatoa, ae o loo i ai so tatou Matai ua atoatoa o Ia lea na faia se Togiola atoatoa, ma ua valaau mai i Lona alofa tunoa ma Lana perisitua. Pe a tatou salamo ma faamamaina o tatou agaga, ua folafola mai ia i tatou o le a aoaoina i tatou ma faaeeina i le mana mai luga (tagai MF&F 43:16).

O loo alalaga mai le Ekalesia ma le lalolagi ma tamaitai mo ni alii, ni alii o e o loo atiina ae lo latou gafatia ma taleni, o ē e naunau e galulue, o ē o le a fesoasoani i isi ia mauaina le fiafia ma le faaolataga. O loo latou alalaga mai, “Tulai maia, Outou o alii o le Atua!”10 Ia fesoasoani mai le Atua ia i tatou ia faia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Kay S. Hymowitz, Manning Up: How the Rise of Women Has Turned Men into Boys (2011), 16.

  2. “Pe a e fesiligia le autalavou i aso nei po o le a se mea e avea ai i latou ma tagata matutua, toetoe lava a leai se tasi e ta’ua le faaipoipoga. E sili atu lo latou mafaufau i mataupu tau i galuega—faamaeaina o aoaoga, ola faalagolago o le tagata lava ia i ana mea tautupe, se galuega tumau—e fai ma faailoga ua taunuu. O galuega, matata, ola tutoatasi: o punavai autu nei o le faasinomaga i aso nei” (Hymowitz, Manning Up, 45). O le faamalosia o tamaitai e faaaoga lenei faiga o le tetee atu i faaipoipoga ua matua faateleina lava. Sa tusia e se tusitala o le Times of London: “E leai se tasi, po o lo’u aiga, po o ou faiaoga, sa faapea mai, ‘Oi ioe, ma le isi mea atonu e te fia manao e avea ma se ava ma se tina foi.’ Sa latou naunau tele o le a matou mulimuli i se ala fou faaonapo nei lea e taulai atu mo tulaga tutusa faaletamaoaiga o tagata uma e faapea o faamoemoega lauiloa o tupulaga o tamaitai—o le faaipoipo ma tausi se aiga—sa aveesea ma le faamoemoeina mai lo latou vaai mamao i o tatou lumanai” (Eleanor Mills, “Learning to Be Left on the Shelf,” The Sunday Times, Apr. 18, 2010, www.thetimes.co.uk; i le Hymowitz, Manning Up, 72). O se isi tusitala i lona vaitau 40 tausaga sa sii maia ni tali i se tusiga sa ia tusia e uiga i faanoanoaga o le le faaipoipo: “Ua matua faateia lava au i lou manaomia o se alii,” “Ia e naunautai oe lava ia!” “Ua matua maualalo lava le tulaga faalemafaufau ma lagona ua oo i ai lou le fiafia i mea tau mafutaga,” ma “Afai e ola ae lo’u afafine e manao i se alii i se tulaga e tai latalata i le tele o lou manao, o le a ou iloaina sa ou faia se mea sese i le tausiaina o ia” (Lori Gottlieb, Marry Him: The Case for Settling for Mr. Good Enough [2010], 55).O le tala fiafia e faapea o le tele o tagata, e aofia ai talavou matutua, e le o talitonu i savali o le le fia faaipoipo ma le le fia faia o ni aiga. “E tusa ai ma se suesuega a se tagata tomai faapitoa o mea tau le tamaoaiga i le Iunivesite o Penisilevania, i le Iunaite Setete i le 2008, o le 86 pasene o tamaitai papae e aooga i kolisi sa faaipoipo i le 40 tausaga, e faatusatusa i le 88 pasene o i latou e itiiti ifo ma le fa tausaga e sue ai se tikeri. E tali tutusa lava foi ma le aofai o alii papae e aooga i kolisi: 84 pasene o i latou sa faaipoipo i le 40 tausaga i le 2008. O le atamai taatele lava, e le lagolagoina e suesuega, i se isi ala, atonu e faapea mai o le faaipoipoga o se mea leaga lea mo tamaitai. Ae e foliga mai e le talitonu i ai ia tamaitai papae e aooga i kolisi. O i latou ia e sili atu ona manatu nai lo se isi lava vaega e faapea ‘o tagata faaipoipo i se tulaga aoao e sili atu ona fiafia nai lo tagata e le faaipoipo.’ … O le vaega aupito toatele—e 70 pasene—o tamaiti aoga o le tausaga muamua i kolisi e mafaufau o le tausia o se aiga e ‘talafeagai’ pe ‘taua tele’ i o latou lumanai” (Hymowitz, Manning Up, 173–74).

  3. Philip G. Zimbardo and Nikita Duncan, The Demise of Guys: Why Boys Are Struggling and What We Can Do about It (2012), e-book; see the chapter “Behind the Headlines.”

  4. Barbara Dafoe Whitehead, Why There Are No Good Men Left: The Romantic Plight of the New Single Woman (2003), 67.

  5. Amanda Dickson, “‘Hunger Games’ Main Character a Heroine for Our Day,” Deseret News, Apr. 2, 2012, www.deseretnews.com.

  6. Gordon B. Hinckley, “Welfare Responsibilities of the Priesthood Quorums,” Ensign, Nov. 1977, 86.

  7. Helping Others to Help Themselves: The Story of the Mormon Church Welfare Program (1945), 4.

  8. Richard C. Edgley, “O Le Valaau Lenei mo Oe,” Liahona, Me 2009, 54.

  9. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee (2000), 134.

  10. “Rise Up, O Men of God,” Hymns, no. 323.