2010–2019
Kom̧ Maron̄ Ke En̄jake Kiiō?
Oktoba 2012


Kom̧ Maron̄ Ke En̄jake Kiiō?

Jet ilo Kabun̄ in rej tōmak bwe rejjab maron̄ uwaake kajjitōk eo an Alma kōn juon ainikien aaet alikkar. Rejjab “en̄jake lan̄lōn̄ in pinmuur eo kiiō”

Būreejtōn Monson, kōmij iakwe, kauteij, im rejtak eok! Kōjjeļā in eļap ilo bwebwenato kōn kautiej n̄an jerbal in mijenede ej im̧we. Imaron̄ kememej itoklimo eo ilo 1960 eo ke iiō eo n̄an likao ro n̄an jerbal eaar dikļo̧k jān 20 iiō dettan n̄an 19. Iaar tōkeakļo̧k ilo Bristish Mijen eo āinwōt juon eo ekāāl kar kūri 20 iiō dettan. Eo kein kajuon 19 iiō dettan ilo mijen eo am eaar Elder Jeffrey R. Holland, juon eo ejej uwaan. Eaar juon jet wōt allōn̄ jān an tōpar 20. Innām ilo aolepān iiō eo, elōn̄ļo̧k 19 iiō rūtto raar jikrōktok. Raar mijenede ro rōpokake im tiljek, im jerbal eo eaar eddōkļo̧k. Ij lōke bwe juon tōre in jonikkan eļap enaaj tōprak kiiō āinwōt an mijenede ro rejim̧we, wujlepļo̧k kakūrm̧ool kien eo an Rilo̧mo̧o̧r eo n̄an kwaļo̧k ko̧jpeļ eo An.

Ilo aō lale, kom̧ ro ilo diktak in epepe eo rem̧m̧anļo̧k aer kōpopo jān jabdewōt epepen im̧aanļo̧k. Jeļā eo ami kōn jeje ko rekwojarjar ekanooj im kabwilōn̄lōn̄. Mekarta, apan̄ ko an epepen eo ami ej jelm̧ae ilo ami kōppopo n̄an jerbal rej āinwōt ko me jelm̧ai jān aolep membōr ro an Kabun̄ in. Jej aolep jeļā kōn m̧anit eo ilo enan̄in aolepān laļ in ejjab kōketak jim̧we ak kallim̧ur in jetōb. Ilo aolep bwebwenato, ritōl ro raar kakkōl armej im katakin kōn ukweļo̧k. Ilo Bok in Mormon, Alma eo Edik ekar lukkuun inepata kōn jab wānōk im jabwe in wujlepļo̧k bwe eaar kam̧ōj e āinwōt riekajet euteij, ritōl eo an riNipai im kar pedped e aolepen an kijejeto ilo kūr in kanaan eo an.1

Juon iaan eoon ko elukkuun aorōk ilo aolep jeje ko rekwojarjar, Alma ej kwaļo̧k,“Eļan̄n̄e kom̧ ar imminene kōn juon oktak in bōro, im eļan̄n̄e kom̧ ar en̄jake n̄an al, al in iakwe em̧ool in pinmuur, ikōņaan kajjitōk, kom̧ maron̄ ke en̄jake kiiō?”2

Ritōl ro an jikin eo jokwe ie ipeļaakin laļ in rej ripoot bwe eļan̄n̄e kalimjōke āinwōt juon edipio, membōr ro an Kabun̄ in, eļaptata jodikdik ro, rej jan̄in kar kajoorļo̧k. Bōtaab enan̄in aolep iien rej bōk lōn̄ tak ruo n̄ūrbōktak ko; eo mokta, apan̄ eo kōn ļapļo̧k in jab wāppen ilo laļ in, kein karuo, m̧ool eo bwe jet membōr rejjab alikkar aer kea im rejjab lukkuun wujlepļo̧k n̄an Kabun̄ in. Rej pukōt kapilōk kōn ekōjkan jipan̄ membōr ro n̄an ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo im bōk juon oktak em̧wilaļ im indeeo.

Kajjitōk in, “Kom̧ Maron̄ Ke En̄jake Kiiō?” ej aorōk wōt men̄e ālkin elōn̄ epepen ko. Kōn aolep ta ko jekar būki ilo tōre in bōk eddo—ekoba Jepļaaktok eo an tarlep in gospel eo an Jisōs Kraist, em̧ōj kar letok elōn̄ menin letok ko an jetōb, im kōjeram̧m̧an ejej uwaer an lan̄—Idajon̄jon̄ eo an Alma ejjan̄in kar ļapļo̧k an aorōk.

Ejjab etto Ezra Taft Benson kar kūri āinwōt juon Rijilōk ilo 1943, Būreejtōn George Alber Smith3 kar kapilōke, “Mijen eo am … ej n̄an … kakkōl armej ro … ilo juon wāween emaron̄ bwe ukweļo̧k enaaj men eo de eo n̄an kōmour nan̄inmej ko an laļ in.”4 Ke ennaan in eaar kōm̧m̧an, jekar bōk kūņaad ilo jorrāān in an Pata eo an Laļin kein II.

Rainin jon̄an jerawiwi eaar lapļo̧k barāinwōt lōn̄ļo̧k. Juon rijeje ebun̄bun̄ ar je jem̧aanļo̧k, “Aolep jeļā bwe manit ekauwōtata, im ejjeļo̧k ej kōtmāne n̄an ukōte.”5 Makijkij in kakkure im jab erreo in al, kalimomo, pija, im bar jet kein alooj ilo manit me rej walo̧k aolep raan ekāāl. Menin kar kōmeļeļe jān rijeje eutiej an Baptist ke eaar kwalo̧k, “Jekjek in mour ilo jetōb eo an juon jukjukinpād eaar ikinejnej.”6

Ejjab juon bwilōn̄ bwe jet ilo Kabun̄ in rej tōmak bwe rejjab maron̄ uwaake kajjitōk eo an Alma kōn juon ainikien alikkar aaet. Rejjab “en̄jake lan̄lōn̄ in pinmuur eo kiiō” Rej en̄jake aer pād ilo juon iien eo edik jetōb ie. Bar ro jet rej matōrtōr, metak ak burom̧ōj. Eļan̄n̄e men kein rej n̄an eok,7 eaorōk n̄an etali etke kom̧ij jab maron̄ “en̄jake kiiō.”

Elōn̄ ro me rej pād ilo juon maro in jetōb im jabwe kallim̧ur rejjab kobaļo̧k ilo jerawiwi ko reļļap ak bōd ko, bōtaab rekar kōm̧m̧ani kālet ko rejjab jim̧we. Jet rejjab lukkuun kōjparok bujen ko āinwōt aer aikuj. Bar ro jet rej jolok iien ko aer reļļap im kajoor n̄an men ko ejjeļo̧k tokjāer. Jet rej kōtlo̧k bwe en̄jake ko an manit im kien ren kōm̧ōjņo̧ik jemdoon eo aer n̄an ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist. Jet em̧ōj aer likūt er make eļap ilo men ko ilo Intōrnet eo ej kōļapļo̧k, eļapļo̧k, ilo jet wāween ko, kōm̧m̧an ņota ko ņae ritōl ro mokta an Kabun̄ in. Innām rej ņamejlen jem̧ļo̧k ko rejjab jim̧we me maron̄ jelōt naan in kam̧ool. Jabdewōt eo eaar kōm̧m̧ani kālet kein remaron̄ ukweļo̧k im bar kōkāal e ilo jetōb.

Leļo̧k ad ilo jeje ko rekwojarjar eaorōk n̄an naajdik jetōb.8 Naan an Anij ej im̧we kallim̧ur im m̧akūtkūt ko āinwōt juon wūno n̄an en̄jake ko remetak, illu, ak bōklōkōt nana.9 N̄e ad kallim̧ur ej dikļo̧k kōn jabdewōt un, mōttan kōmadmōd eo ej ukweļo̧k.10 Kallim̧ur im ukweļo̧k rej ekkeijel ippān doon.

C. S.  Lewis, eo eaar kwōle, peran rijeje Rikūrijin eo, eaar je unin kōnono in ilo juon wāween ekajoor. Eaar kwaļok bwe Rikūrijin rej jiron̄ armej n̄an ukwelo̧k kalim̧m̧uri er n̄an jeorļo̧k bōd; bōtaab mae iien rejeļā im en̄jake bwe raikuj jeorļo̧k bōd, Rikūrijin ejjeļo̧k aer meļeļe em̧ool n̄an er. Eaar kwalo̧k,“Eļan̄n̄e kom̧ij nan̄inmej, kom̧ naaj ron̄jake taktō.”11

Rikanaan Joseph Smith eaar kalikkar bwe m̧okta jān am̧ peptaij, kwonaaj pād ilo en̄taan ikōtaan em̧m̧an im nana. Bōtaab “eļan̄n̄e kom̧ij kobatok ilo Kabun̄ in kom̧ij errā n̄an jerbal n̄an Anij. Eļan̄n̄e kom̧ij kōm̧m̧an āindein kom̧ij do̧o̧r kumi in armej ro rejjab bōk kuņaer ilo turājet ko an lōkapokpok, im kom̧ij jamin bar jepļaak.” An kapilōk ej bwe jejjab aikuj meļo̧kļo̧k Maajta eo.12

Alma eaar kōmejajaik bwe kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist “pein tiriam̧okake rej erļok n̄an er” n̄an ro rej ukweļo̧k.13 Innām eaar kajjitōk kōn meļeļe im aorōk in kajjitōk rōt kein āinwōt: Jej ke pojak n̄an ioon Anij? Jej ke kōjparok ad erreo? Jej aikuj aolep ļōmņak kōn kajjitōk kein. En̄jake eo an Alma make ilo likjab n̄an ļoor Jemān eo etōmak innām itok n̄an meļeļe kōn ewi jon̄an an aikuji jeorļo̧k bōd eo im ta kar meļeļe in n̄an al al in iakwe eo an pinmuur eo ekajoor im kalimomo.

Ilo an jabdewōt men me edik wujlepļo̧k ej kaje, ruo apan̄ ko reier wōt juon rej jim̧or remakijkij im ļap. Eo m̧oktata ej lej, jorrāān, im kakkure ijo pād ie. Eo kein karuo, ej m̧ōm̧ an kanniōk im ļōmņak ko retton. Men kein emakijkij aer itok m̧okta im rej pād ilo un leplep in kālet n̄an dikļo̧k wujepļo̧k.

Ewi wāween ad kōm̧m̧an n̄an ro repaake kōj lukkuun aorōk. Kakkure, kowaan, jua, im jab kauteij ilo m̧weo rejjab em̧m̧an—jab em̧m̧an n̄an rūtto im jab em̧m̧an n̄an diktak in epepen in. Jema ekar janiknik ilo Kabun̄ in bōtaab ekar juon waanjon̄k em̧m̧an, eļaptata an kōm̧m̧an n̄an jinō. Ej kijon̄ ba,“Anij enaaj ņaruōn em̧m̧aan kōn aolep dānin kōmjalal ko rej kōro̧o̧rļo̧k jen mejen kōrā ro pāleer.” Ejja menin ej waļok ilo “Baamle eo: Juon Kean̄ n̄an laļ.” Ej riit,“[Ro] rej kōmetak ro pāleer ak ro nejier … naaj juon raan jutak ekajet im̧aan mejen Anij.”14 Jekdo̧o̧n laļ eo me jekar rūttoļo̧k ie, im jekdo̧o̧n n̄e ro jined ak jemed rej kōmetak ak jab kōmetak kōj, jejjab aikuj ilo ānbwin, en̄jake, ak ilo naan kōmetak ro jet.15

Aikuj eo n̄an meanwōd ilo kapijuknen ejjan̄in kar ļapļo̧k an aorōk. Pedped eo an meanwōd im jouj rej jino ilo mōko m̧ōd. It is not surprising that our public discourse has declined in equal measure with the breakdown of the family. The family is the foundation for love and for maintaining spirituality. Jab bwilōn̄ n̄e ennaan ko jei ilo̧bwilej em̧ōj aer dikļo̧k ilo jon̄eer ippān rub an baam̧le. Baam̧le ej pedped eo n̄an iakwe im n̄an dāpij jetōb eo. Baam̧le ej kwaļok juon mejatoto ijo rikabun̄jar maron̄ eddōkļo̧k. Ewōr ilo m̧ool, “aibujuij im eor lan̄lōn̄ ilo jikin otemjeļo̧k n̄e wōr yokwe ‘lo mweo imōd.”16

Lejen im ļōmņak ko rettoon rej kakkure jon̄ok eo eaar ejaak jen Rilo̧mo̧o̧r eo.17 Kar kakkōl e kōj ilo jinoin epepen in bwe m̧ōm an kanniōk emaron̄ bōlen apan̄ eo ļaptata 18 Kain m̧wil rot in, eļan̄n̄e ejjeļo̧k ukwelo̧k, ejelet dikļo̧k in jetōb im luuji juon kalim̧m̧ur. Pija in alooj ko, TV, im Intōrnet emakijkij aer kwaļok ennaan im pija ko rekauwōtata. Būreejtōn Dieter F. Uchdorf im n̄a jem̧aanļo̧k kar pād ibuļōn wōjke ilo bukwōn in Amazon im lale satellite dish ko barāinwōt ioon jet em̧ jiddik ko repidodo ejaaki jen kimōj. Kōm kar m̧ōņōņō kōn kein letok meļeļe eo ewōr ilo eria in. Kōm kar barāinwōt kile bwe ejjeļo̧k jikin ioon laļ in emaron kijerjer kōn lōn̄ eļap, jerawiwi, im pija ko rej kolotak m̧ōm. En̄in ej juon iaan un ko me pija nana emaron̄ erom juon jorrāān eļap ilo tōre eo ad.

Jem̧aanļo̧k eaar wōr juon iien bwebwenato eaorōk ippān juon rikabwijer Priesthood eo an Aaron 15 iiō dettan. Eaar jipan̄ eō meļeļe ewi jon̄an an pidodo ilo tōre in Intōrnet in n̄an jodikdik ro n̄an enan̄n pidodo po ilo pija nana ko rettoon. Eaar kwaļo̧k bwe enan̄in aolep pedped ko Kabun̄ in ej katakin, ewōr diktata jet kile ko ilo jukjukinpād eo bwe kakkure pedped kein maron̄ wōr kilaer enana kōn ājmour im em̧m̧an. Eaar kwaļo̧k jikka, kōbaatat, kōjerbal uno ekkajoor, im dān in kadōk kōjerbali jān jodikdik ro. Bōtaab eaar kile bwe ejjeļo̧k uwaak eļapļo̧k ak em̧ool kakkōl eļap jān jukjuk in pād eo kōn pija nana ak m̧wil nana.

M̧aan im kōrā ro jeiū im jatū, ekkatak in an likao in ejim̧we. Ta uwaak eo? Elōn̄ iiō ko rikanaan ro im rijilōk ro raar katakin kake aorōk in kabun̄ ilo m̧weo.19

Ro jinen im jemen, raan ko remootļo̧k n̄e aolep iien, bōk kuņaan ilo kweilo̧k ko an Kabun̄ in im būrookraam̧ ko, mekarta aorōk, maron̄ kakūrm̧ool eddo eo ami ekwojarjar n̄an katakin ajri ro nejimi n̄an mour erreo, mour ko rejim̧we im etetal jim̧we im̧aan Irooj. Kōn ennaan eo an Būreejtōn Monson kiiō jibbon̄, eaorōk bwe menin aikuj dedeļo̧k ilo tiljek ilo m̧ōko me rej likūt jikin kone ko ijo jouj, jeorļo̧k bōd, m̧ool, im jim̧we ej anjo̧. Ro jinen im jemen rej aikuj wōr peran eo n̄an kālet ak lale deļo̧n̄e Intōrnet, tipi, pija ko, im al. Ro jinen im jemen rej aikuj wōr peran eo n̄an ba jaab, bōbrae m̧ool, im kwaļo̧k naan in kam̧ool eo ekajoor. Ajri ro nejimi rej aikuj jeļā bwe ewōr ami tōmak ilo Rilo̧mo̧o̧r, iakwe Jemedwōj Ilan̄, im rejtake ritōl ro an Kabun̄ in. Kekemo̧o̧j ilo jetōb aikuj romaakļo̧k ilo kapijuknen ko ad. Kōjatdikdik eo aō ej bwe ejjeļo̧k juon enaaj ilo̧k jān kweilo̧k in ilo jab meļeļe bwe unin kōnono ko an mour an raan in ad aikuj ekōnono kaki ilo baam̧le eo. Bisop ro im ritōl ro an priesthood im radik aikuj rejtake baam̧le ko im kanooj lale bwe pedped ko ilo jetōb rej katakin. Rūkaki in m̧ōko im rūkaki in loļo̧k an kōrā remaron̄ jipan̄, eļaptata ippān ajri ro nejin m̧am̧a ak baba ro ejjeļo̧k rejtaer.

Likao eo Iaar kwalo̧k kake ekar kijoror in kajjitōk eļān̄n̄e Rijilōk ro raar jeļā kōjkan katakin im kōjparok ņae pija nana im ļōmņak ettoon ke iddik wōt eakuj ijjino. Eaar kajoor an ba bwe ilo jet eria ko mokta jen an jodikdik kadiwōjļo̧k jān Būraimere ejjab m̧ōkaj.

Jodikdik ro rekar jerwawa n̄an pija ko rettoon ilo juon iiō edik wōt rej uwōta bwe remaron̄ kadede jab ekkar n̄an jerbal in mijenede im bujen ko rekwojarjar. Āinwōt juon tōprak, aer tōmak emaron̄ dikļo̧k. Ikōņaan karon̄ kom̧ jodikdik raņ, āinwōt kar katakin, bwe kōn ukweļo̧k kom̧ maron̄ ekkar n̄an aolepen kōjeram̧m̧an ko an lan̄.20 En̄in ej unin Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r eo. Jouj kōnono ippān ro jinōm̧ im jem̧ōm̧ ak rikakpilōklōk eo kwoj lōke, im kapilōk ippān bisop eo am̧.

N̄e ej itok n̄an m̧wil, jet rūtto rej tōmak bwe dāpdep n̄an juon, aorōk in būrojāāk in jouj ak jāniji katak ej aikuj eo n̄an ļoor katak ko an Rilo̧mo̧o̧r eo. Rej ba ippāer make bwe pālele waan ej “jerawiwi jidikdik … [eļan̄n̄e N̄aij] juon armej eo emeanwōd im jouj. ”21 Kain kōlmenļo̧kjeņ in ej juon riab enana n̄an jiron̄ eok make. Jet jodikdik raar kōjeļāik eō bwe ilo jukjukinpād eo am etto “ekar jab bun̄bun̄” n̄an kajjion puuļ jerbal ilo elōn̄ eria ko, ekoba mour ekkar n̄an katak ko rejim̧we.22 Jouj im jab tōmak ļōm̧ņak kein rekauwōtata.

Ilo iien peptaij jej kallim̧ur n̄an bōk iood “etan [Jisōs] Kraist, wōr kijejeto[eo] n̄an jerbal n̄an e n̄an jem̧ļo̧kin.”23 Kain bujen in eaikuji kijejeto ko reperan, kallim̧ur, im m̧ool eļan̄n̄e jej wōnm̧aanļo̧k n̄an al al in iakwe em̧o̧o̧l an pinmuur im pād wōt āinwōt rioktak eo em̧ool.

Juon waanjon̄ak in bwebwenato an kallim̧ur n̄an kajoor im jab m̧akūtkūt bwe armej jabdewōt iiō maron̄ kile kar jin̄aik jen m̧ōkade eo an British eo eaar jiāe ilo 1924 Olympics ilo Paris, France.

Eric Liddell ekar nejin mijenede in Scott eo n̄an China im juon em̧m̧aan in kabun̄ epen. Eaar kalluik kumi in tōl eo an British ilo Olympic eo kōn makoko, men̄e ium̧win inepata ko rellōn̄, n̄an, ettōr ilo juon ettōr 100 mita aitokan kar kōm̧m̧an ilo raan in Jabōt eo. Āliktata eaar anjo̧ ilo 400 mita ettōr eo. Waanjon̄ak eo an Liddell kōn makoko n̄an ettōr ilo Raan in Jabōt ekar lukkuun im̧we.

Bōk jikin jin̄a im ememļo̧kjeņ ko raar kwaļo̧k n̄an naan ko reim̧we an Aiseia, “A ro rej kattare Jeova renaaj kōkāāl aer kajoor; renaaj jepeļālōn̄ļo̧k kōn peir āinwōt igōl ko; renaaj ettōr im jab m̧ok; renaaj etetal im jab parok.24

Nōbar in an Liddell ekar lukkuun kareel kōlmenļo̧kjeņ eo an ļaddik eo nejūm ediktata n̄an jab bōk kūņaan ilo ikkure ko, ilo Raan in Jabōt eļapļo̧k, an aorōk n̄an kōjenoļo̧k e jān jab wānōk im kōm̧m̧an an laļin. E ej kijon̄ kout jān Aiseia n̄an leļo̧k kakūņaņa n̄an yearbook eo an. Eric Liddell eaar ļōn̄aj juon waanjon̄ak ekajor kōn kijejeto im kallim̧ur n̄an peded eo.

Ilo an jodikdik ro ad ļoor kapilōk eo an Būreejtōn Monson kōn kōppopo n̄an jerbali mijen ko, im barāinwōt jenaaj aolep mour pedped ko Rilo̧mo̧o̧r eo eaar katakin im m̧aanjabpopo n̄an ioon Anij,25 jej wiini juon iaikwōj eo eļapļo̧k an aorōk.26 Jenaaj bōk Jetōb Kwojarjar āinwōt ad tōl n̄an tōl ko an jetōb. Jabdewōt armej eo mour ko aer rejjab kōllaajrak, kememej, ejjamin rum̧wij n̄an kōm̧m̧an bwe Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r ej pedped an tōmak im mour ko ad.27

Ilo naan ko an Aiseia, “Men̄e bōd ko ami rej āinwōt būrōrō, renaaj mouj āinwōt sno; men̄e rebūrōrō in wōt juon būrōrō eļap an eddo, renaaj āinwōt kooļan sip.”28

Jar eo aō em̧ool ej bwe kajjojo iaad naaj bōk jabdewōt m̧akūtkūt ko remenin aikuj n̄an en̄jake Jetōb eo kiiō kōn menin jej maron̄al al eo an iakwe an lo̧mo̧o̧r eo kōn aolepān būruwōd. Ij kam̧ool kōn kajoor in Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r eo, ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakememej ko

  1. Lale Alma 4:15–19.

  2. Alma 5:26.

  3. George Albert Smith innām eaar Būreejtōn eo an Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro. Enaaj erom̧ Būreejtōn eo an Kabun̄ in ilo Māe 21, 1945. (Lale Deseret News 2012 Church Almanac [2012], 98.)

  4. George Albert Smith, ilo Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 184.

  5. Peggy Noonan, “The Dark Night Rises,” Wall Street Journal, Juļae 28–29, 2012, A17.

  6. Dr. R. Albert Mohler Jr., būreejtōn, The Southern Baptist Theological Seminary, ennaan eo an n̄an ritōl ro an kabun̄, New York City, Sept. 5, 2012.

  7. Lale 2 Nipai 2:27.

  8. Lale Jon 5:39; Amos 8:11; bar lale James E. Faust, “A Personal Relationship with the Savior,” Ensign, Nob. 1976, 58–59.

  9. Lale Alma 31:5.

  10. Lale Alma 36:23–26.

  11. C. S. Lewis, Mere Christianity (1952), 31–32. Lewis eaar juon Em̧m̧aan England rijeje ilo Oxford University im kar subsequently chair an Medieval im Renaissance English ilo Cambridge University.

  12. LaleTeachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 324; bar lale Revelation 3:15–16.

  13. Alma 5:33.

  14. “Baam̧le Eo: Juon Kean̄ n̄an Laļ in,” Liahona, Nob. 2010, 129.

  15. Lale Richard G. Scott, “Removing Barriers to Happiness,” Ensign, Māe 1998, 85–87. Jet manit rej jon̄ak ko jum̧aik ekkatak ko an Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ tōl piloik kōj. Ke Iaar pād ilo South Pacific, Iaar ioon juon em̧m̧aan eo ekar etale Kabun̄ in ium̧win elōn̄ iiō ko. Eaar jeiki bwe ekar lukkuun en̄jake ke juon ritōl an Kabun̄in ar katakin ilo juon kweilo̧k eo eļap an priesthood, “Peim me ekijon̄ den̄ōt ajri ro nejūm rej jerbal n̄an kōjeram̧m̧an ajri ro nejūm̧.” Eaar bōk katak ko an mijenede ro, kar peptaij, eaar juon ritōl eļap.

  16. “Ewōr Aibujuij,” al, no. 34.

  17. Lale Alma 39.

  18. Lale Ezra Taft Benson, “Cleansing the Inner Vessel,” Ensign, Māe 1986, 4.

  19. Būreejtōn  Gordon B. Hinckley kwalo̧k kadkadin“Baam̧le: Juon Naan in Kean̄ n̄an Laļin”Ilo kweilo̧k eo eļap an doulul eo an kōrā ro Kweilo̧k an Jukjukinpād ilo Jeptōmba 1995. Būreejtōn Thomas  S. Monson tōl ilo ukōt jepta eo mokta an Bok in Bōk Meļeļe 2: Administering the Church(2010), “Baam̧le ko im Kabn̄ eo ilo Karōk eo an Anij.”

  20. Lale Alma 13:27–30; 41:11–15.

  21. Ross Douthat, Bad Religion: How We Became a Nation of Heretics (2012), 238; bar lale Alma 39:5.

  22. Jab kōtļo̧k juon m̧anit me ej obrak kōn kakkure im m̧wil nana im ekauwōtata an ro me rej mour kōn pedped ko Rilo̧mo̧o̧r eaar katakin n̄an kakkure tōmak eo am̧. Āinwōt rijeje poem̧ eo Wordsworth eaar ba, “Najdik [ļōmņak eo am̧] kōn ļōmņak ko utiej, bwe jim̧or lo ko renana, ekajet ko relej, ak kajirere an armej ro rej ļōmņak kōn er make … naaj jamin anjo … ak kakkure tōmak eo [am̧] elem̧ōņōņō.” (“Lines Composed a Few Miles above Tintern Abbey,” in The Oxford Book of English Verse, ed. Christopher Ricks [1999], 346).

  23. Moronai 6:3; kar kobaiktok; bar lale Mosaia 18:13.

  24. Aisea 40:31; lale Robert L. Backman, “Day of Delight,” New Era, Juun 1993, 48–49.

  25. Lale Alma 34:32.

  26. Lale 1 Korint 9:24–27.

  27. Lale Hilamōn 5:12. Oliver Wendell Holmes kar kapilōk, “Iaar lo men rem̧m̧an ilo laļin, ejjab bwe ijo jej jutak ie, āinwōt ilo iaļ ta jej em̧m̧akūt ie ļo̧k: N̄an tōpar ob eo ilan̄, jej aikuj jerak jet iien ippān kōto im jet iien ņae e, —ak jej aikuj in jerak, im jab pātopetak, barāinwōt jab pād wōt ilo an̄kō eo”(The Autocrat of the Breakfast-Table[1858], 105).

  28. Aiseia 1:18.