2010–2019
“Haʻu Kiate Au, ʻa Kimoutolu ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí”
ʻOkatopa 2012


“Haʻu Kiate Au, ʻa Kimoutolu ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí”

ʻI heʻetau haʻu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakamaʻa hotau lotó, te tau hoko ai ko ha meʻangāue ki hono fakahoko e ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Ne u loto fiemālie ke ngāue fakakautau ʻi he Tau Tahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ‘i he Tau ʻi Vietinemí. Hili ʻeku tūʻuta atu ki he ʻapiako ʻi Kuanitikoú ʻi Vesiniá, ne u tuʻu fakalongolongo mo ha toko 54 kehe ko e kau sōtia ‘i hoku veʻe mohengá he nofoʻanga sōtiá. Ne u feʻiloaki mo ʻeku faiako taú, ko ha tokotaha taukei kuo mālōlō mei he taú, ʻi heʻene ʻakahi mai e matapā ʻo e falé pea hū mai ʻo kaikaila pē mo kapekape.

Hili e fakafeʻiloaki fakailifia ko ʻení, naʻá ne kamata mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e falé ʻo fakafehuʻia e kau hū foʻoú takitaha. Ne ʻilo ʻe he faiakó ha meʻa ke manukiʻi mo kapekapeʻi leʻo lahi ai e kau hū foʻoú. Naʻe kaila tahataha e kau sōtiá heʻene lue mai he ʻotú ʻo fakatatau ki heʻene fekaú: “ʻIo” pe “ʻIkai, Sātini Faiako.” Ne ʻikai ke u sio lelei ki heʻene meʻa ʻoku faí, koeʻuhí he naʻe fekau ke mau tuʻu tokanga mo sio hangatonu kimuʻa. ʻI heʻene aʻu mai kiate aú, naʻá ne toʻo ʻeku kató ʻo ʻaʻau kotoa kituʻa ki he fakamolū ʻi mui ʻiate aú. Naʻá ne sio ki heʻeku ʻū meʻá, peá ne lue mai leva kiate au. Ne u teuteu ki ha ʻohofi te ne fai. Naʻá ne toʻo mai ʻeku Tohi ʻa Molomoná. Ne u pehē pē ʻe kaikaila mai kiate au; ka naʻá ne ʻunu ʻo ofi mai kiate au pea fafana mai, “Ko e Māmonga koe?”

Ne u kaila ʻo hangē ko hono fekauʻí, “ʻIo, Sātini Faiako.”

Ne u toe fakakaukau ki ha meʻa kovi ʻe hoko. Ka naʻá ne tuʻu fakalongolongo pē ʻo hiki hake ʻeku Tohi ʻa Molomoná, pea lea leʻo siʻi mai, “ʻOkú ke tui ki he tohí ni?”

Ne u toe kaila, “ʻIo, Sātini Faiako.”

Ne u ʻilo fakapapau te ne kaila mo lea kovi ʻo kau ki he kau Māmongá mo e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻá ne tuʻu fakalongolongo pē. Hili ha kiʻi miniti naʻe lue leva ki hoku mohengá ʻo tuku fakalelei ʻeku Tohi ʻa Molomoná ki lalo. Naʻá ne mavahe leva ʻo hoko atu hono manukiʻi mo kapekapeʻi e toenga ʻo e kau hū foʻoú.

Ne u faʻa fifili pe ko e hā ne ʻikai lea kovi mai ai kiate au he ʻaho ko iá e sātini anga fītaʻa he Tau Tahí. Ka ʻoku ou houngaʻia heʻeku lea taʻe toe heliakí, “ʻIo, ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” mo e “ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.” Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga kiate au e fakamoʻoni ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha tokoni ʻa ha ongo faifekau mo ha ʻetivaisa he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí.

Naʻe akoʻi hoku fāmilí ʻi hoku taʻu 14 ʻe ha ongo faifekau ko Lī Piasoni mo Poiti Kemihuseni, ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí, pea papitaiso leva au. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne fakatukupaaʻi au ʻe Lisiate Pōleni ko ʻeku ʻetivaisa he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí ke u lau e Tohi ʻa Molomoná. Ne u tali e tukupaá peá u lau e peesi ʻe 10 he pō kotoa kae ʻoua kuo ʻosi.

ʻI he peesi talamuʻakí, ne u lau ai ko e “tohi ki he kau Leimaná, ʻa ia ko ha toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; kaeʻumaʻā foki ki he Siú mo e Senitailé.” ʻOku pehē ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, ko e kau Leimaná “ko e tupuʻanga ia e ngaahi kui ʻa e kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká.” ʻI heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, ne mahino kiate au ʻoku kau ia ki heʻeku ngaahi kui ko e kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká. ʻOku talanoa ki ha kakai, ne ui kimui hanau konga ko e kau “Leimana”, ne nau hiki mei Selusalema ki ha “fonua ʻo e talaʻofá” (1 Nīfai 2:20) ʻi he 600 b.c nai. Ko ha fakamatala ia ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai ko ʻeni ʻo e kuonga muʻá ne nau nofo ʻi ha feituʻu he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. ʻOku kau ai ha fakamatala ʻo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi kiate kinautolu hili ʻEne Toetuʻú. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi veesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne hili ha ngaahi taimi pea fakamoveteveteʻi kinautolu he potu kotoa ʻo e konitinēniti ʻo ʻAmeliká mo e ngaahi ʻotu motu ofi mai ʻo e tahí (vakai, ʻAlamā 63:9–10). Naʻe kikiteʻi heʻenau kau palōfitá ʻe aʻu mai mo e kau Senitailé ki he fonua ko ʻeni ʻo e talaʻofá, pea ʻe tō e houhau ʻo e ʻOtuá ki he kau Leimaná pea ʻe fakamoveteveteʻi, fakamamahiʻi mo fakaʻauha ʻo meimei ʻosiʻosingamālie (vakai, 1 Nīfai 13:10–14).

Naʻe fāʻeleʻi ʻeku kui tangata hono ua ko ʻEko Hoké, ko ha ʻInitia Pauani, ʻi he kongaloto ʻo e 1800 ʻi he feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Nepulasikā. ʻI hono taʻu 19, ne fakamālohiʻi e kakai Pauaní ke foaki honau kelekele ʻeka ʻe 23 milioná (hekitea ʻe 9.3 miliona) ki ha kau nofo fonua foʻou. Naʻe fakaluelaloʻi e kakai Pauaní ʻi he 1874 ʻi ha maile ʻe laungeau ki he feituʻu fakatongá ki ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi ʻi he Vahefonua ʻo e Kau ʻInitia ʻOkalahomá. Ne holo e tokolahi ʻo e kakai Pauaní mei he toko 12,000 ʻo toko 700 pē ʻi heʻenau tūʻuta ki ʻOkalahomá. ʻOku hangē pē e kau Pauaní, ko e ngaahi matakali kehé, ʻo fakamoveteveteʻi, fakamamahiʻi, pea meimei fakaʻauha kotoa.

ʻOku ʻi ai ha pōpoaki makehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná maʻá e hako ʻo e kau Leimaná, ko e toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Ne fakamatalaʻi ʻe Nīfai e pōpoakí ni ʻi heʻene fakaʻuhingaʻi e mata-meʻa-hā-mai ʻene tamaí ki he ngaahi ʻaho kimui ní: “Pea ʻi he ʻaho ko iá ʻe ʻilo ʻe he toenga hotau hakó ʻoku nau ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, pea ko kinautolú ko e kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí; pea te nau toki ʻiloʻi pea maʻu ʻa e ʻilo ki heʻenau ngaahi kuí, kaeʻumaʻā foki ʻa e ʻilo ki he ongoongolelei ʻa honau Huhuʻí, ʻa ia naʻe akoʻi ki heʻenau ngaahi tamaí ʻe ia; ko ia, te nau maʻu ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí mo e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo ʻene ngaahi tokāteliné, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi pe ʻe fēfē ʻenau haʻu kiate ia ʻo moʻuí” (1 Nīfai 15:14).

Ko ha folofola toputapu e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá. Naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita {2007], 73. Ko ia ai, ʻokú ʻi ai ha pōpoaki ai maʻá e kakai kotoa pē ʻo e māmaní.

Ne u tokanga ki he talaʻofa ʻa Molonaí, ʻi heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoku taʻu 17: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ha tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

Ne u maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mālohi ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻeku tūʻulutui ʻo lotú. Kuo tokoniʻi au ʻe he fakamoʻoni ko iá ʻi he ngaahi fili kuó u fai he kotoa ʻeku moʻuí.

ʻOku ou naʻinaʻi ki he kakai kotoa pē ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tautautefito ʻeku kolé ki he toenga e fale ʻo ʻIsilelí, ʻa e hako ʻo e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai, ke mou lau mo toe lau e Tohi ʻa Molomoná. Ako e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Muimui he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí. Fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Fekumi mo muimui ʻi he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki e ngaahi lea ʻa ʻAmelikaí, ko ha palōfita ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou loto ke mou haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e mālohi ʻo ʻene huhuʻí. ʻIo, haʻu kiate ia, pea ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea kātaki ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí ʻe fakamoʻui ʻa kimoutolu foki” (ʻAmenai 1:26).

ʻI heʻetau haʻu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakamaʻa hotau lotó, te tau hoko ai ko ha meʻangāue ki hono fakahoko e ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.