2010–2019
Ului ki he ʻEikí
ʻOkatopa 2012


Ului ki he ʻEikí

Ko e uho ʻo ha fakamoʻoni ʻa hono ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ko e uho ʻo e uluí ʻa e tauhi moʻoni maʻu pē ki he ongoongoleleí.

ʻOku fakataumuʻa ʻeku pōpoakí ki he fekauʻaki ʻa hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí mo e ului kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku tau anga ʻaki hono fakamavahevahe pē ongo foʻi lea ko e fakamoʻoní mo e uluí. Ka te tau maʻu ha mahino mahuʻinga mo ha ʻilo fakalaumālie pau ange ʻi haʻatau fakakaukauʻi fakataha e ongo tefito mahuʻingá ni.

ʻOku ou lotua ke fakahinohino mo fakamāmaʻi kitautolu takitaha ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ka ʻOku Pehē ʻe Kimoutolu Ko Hai Au?

ʻE lava ke tau ako lahi ange kau ki he fakamoʻoní mo e uluí mei he ngāue fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Pitá.

ʻI he hoko mai ʻa Sīsū ki he matāfanga ʻo Sesalia ʻi Filipaí, naʻá Ne fai ki Heʻene kau ākongá e fehuʻi ongó ni: “Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?”

Ne tali fakahangatonu ange ʻe Pita:

“Ko Koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.

“Pea lea ʻa Sīsū ʻo pehē ange kiate ia, Saimone Pasona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 16:15–17).

ʻOku fakahā ʻe he sīpinga ʻo e tali ʻa Pitá mo e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ko e fakamoʻoní ko ha ʻiloʻi fakatāutaha ia ʻo e moʻoni fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi he fakahaá. Ko e fakamoʻoní ko ha meʻafoaki mei he ʻOtuá pea ʻoku lava ke maʻu ʻe Heʻene fānaú kotoa. ʻE lava ke maʻu ha fakamoʻoni ʻe ha taha ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní ʻaki haʻane ngāue ʻaki e “kihiʻi konga siʻi ʻo e tui” kia Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku fie maʻu ke “ʻahiʻahiʻí” (ʻAlamā 32:27) pea “ʻahiʻahiʻi ʻa e ivi ʻo e folofolá” (ʻAlamā 31:5), mo talangofua “ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mōsaia 3:19), pea ke nau ʻā hake ki he ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 5:7). ʻOku ʻomi ʻe he fakamoʻoní ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ʻe ʻekea meiate kitá pea ʻoku maʻu ai ʻa e taumuʻá, ʻilo fakapapaú, mo e fiefiá.

ʻOku fie maʻu ʻa e kole, kumi, mo e tukituki (vakai, Mātiu 7:7; 3 Nīfai 14:7) ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e tui moʻoni ki he Fakamoʻuí (vakai, Molonai 10:4) ʻi he fekumi mo hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he moʻoni fakalaumālié. Ko e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo ha fakamoʻoní ko e ʻiloʻi ʻoku moʻui e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí, pea kuo toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻO ka Ke Ka Toe Liliu

Naʻe folofola e Fakamoʻuí kia Pita ʻi Heʻene akonaki ki Heʻene kau ākongá ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí,

“Saimone, Saimone, vakai, ʻoku holi ʻa Sētane … ke fakatangaʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité:

“Ka kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí: pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni [ki ho] kāingá” (Luke 22:31–32).

ʻOku mālie he naʻe talanoa mo ʻaʻeva e ʻAposetolo maʻongoʻongá ni mo e ʻEikí, mamata he ngaahi mana lahi, pea ʻi ai ʻene fakamoʻoni mālohi ki he faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. Ka naʻa mo Pita, naʻá ne fie maʻu ha fakahinohino lahi ange meia Sīsū kau ki he mālohi fakaului mo fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo hono fatongia ke ngāue faivelengá.

ʻOku fie maʻu ʻe he tefitoʻi natula ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau ʻulungāngá ʻa ia naʻe malava ke fakahoko ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he ului moʻoní ha liliu ʻi he tui, loto, mo e moʻui ʻa ha taha ke ne tali pea fai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá (vakai, Ngāue 3:19; 3 Nīfai 9:20) pea kau ai ha tukupā ʻi heʻene ʻiloʻi lelei ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí.

Ko e uluí ko ha tupulaki, fakaloloto, mo hano fakalahi ia ʻo e tefitoʻi faʻunga ʻo e fakamoʻoní. Ko e ola ia ʻo e fakahā mei he ʻOtuá, fakataha mo e fakatomala, talangofua, mo e faivelenga fakafoʻituituí. ʻE lava ke ului ha taha ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní ʻaki haʻane aʻusia ʻa e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó mo fanauʻi fakalaumālie ʻi he ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 5:12–14). ʻI heʻetau talagofua ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, T&F 20:25), “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20), pea kātaki ʻi he tui ki he ngataʻangá (vakai, T&F 14:7), ʻoku tau hoko ai ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi (vakai, 2 Kolinitō 5:17). Ko e uluí ko ʻete foaki ʻete moʻuí, ʻofá, mo e mateakí ki he ʻOtuá ko haʻatau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻo e fakamoʻoní.

Ngaahi Sīpinga ʻo e Uluí mei he Tohi ʻa Molomoná

ʻOku fonu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi fakamatala fakalaumālie ki he uluí. Naʻe pehē ʻe ʻAmalekai, ko e hako ʻo Sēkopé: “ʻOku ou loto ke mou haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e mālohi ʻo ʻene huhuʻí. ʻIo, haʻu kiate ia, pea ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia” (ʻAmenai 1:26).

ʻOku mahuʻinga pea fie maʻu ke ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ka ʻoku fie maʻu ha meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi peé, ki he haʻu fakamātoato kiate Ia pea foaki hotau laumālié kotoa ko ha feilaulau. ʻOku fie maʻu ki he uluí ʻa hotau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa (vakai, T&F 4:2).

Naʻe tali ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻene akonakí ʻaki ʻenau kaila, “ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono paú mo hono moʻoní, koeʻuhí ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2). Naʻe hanga ʻe heʻenau tali e folofolá, maʻu ha fakamoʻoni ki honau moʻoní, mo ʻenau tui kia Kalaisí ʻo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó mo nau fakapapau te nau fakalakalaka pea hoko ʻo lelei ange.

ʻOku fakamatalaʻi e kau Leimana ne uluí ʻi he tohi ʻa Hilamaní “ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá, pea ʻoku nau ʻaʻeva fakaʻehiʻehi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau tokanga ke tauhi ʻene ngaahi fekaú mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní mo ʻene ngaahi fakamāú. …

“… Pea ʻoku nau ngāue tūkuingata taʻetuku ke nau fakatafoki hono toe ʻo honau kāingá ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” (Hilamani 15:5–6).

Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he ngaahi sīpingá ni, ko e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga ʻoku fekauʻaki mo e uluí, ko hono maʻu ko ia ha liliu lahi ʻi hotau lotó, loto ke failelei maʻu ai pē, fakahoko hotau fatongiá, ʻaʻeva fakaʻehiʻehi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, tauhi e ngaahi fekaú, pea ngāue tūkuingata taʻetuku. ʻOku mahino naʻe mateakiʻi kakato ʻe he niʻihi faivelengá ni ʻa e ʻEikí mo ʻEne ngaahi akonakí.

Ko e Uluí

Ki he tokolahi ʻo kitautolu, ko e uluí ko ha founga ngāue ʻoku hokohoko kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku toki hoko tā tuʻo taha tupu mei ha faʻahinga meʻa mālohi pe fakaholomamata ʻoku tau aʻusia. ʻOku hoko māmālie pē pea ʻikai faʻa fakatokangaʻi ʻetau ngaahi taumuʻá, ngaahi fakakaukaú, mo ʻetau ngaahi ngāué ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea pea ʻi he akonaki ki he akonaki, ʻo tatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakatou fie maʻu ʻa e vilitakí mo e faʻa kātakí kae hoko ʻa e ului ki he ʻEikí.

Naʻe fakahā ʻe Samuela ko e tangata Leimaná, ha tefitoʻi ʻelemēniti ʻe 5 ʻo ʻete ului ki he ʻEikí: (1) tui ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi kikite ʻa e kau palōfita māʻoniʻoní ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá, (2) tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, (3) fakatomala, (4) aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó, mo e (5) “tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he tuí” (vakai, Hilamani 15:7–8). Ko e sīpinga ʻeni ʻoku fakatau ki he uluí.

Fakamoʻoní mo e Uluí

Ko e fakamoʻoní ko e kamataʻanga ia mo e fie maʻu ʻuluaki ki he uluí. Ko e fakamoʻoní ko ha kamataʻanga ia; ʻoku ʻikai ko ha ikuʻanga. Ko e fakamoʻoni mālohí ko ha makatuʻunga ia ʻoku langa ai ʻa e uluí.

ʻOku ʻikai feʻunga pea ʻe ʻikai feʻunga ʻataʻatā pē ʻa e fakamoʻoní ke maluʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi kovi ʻoku tau moʻui ai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku mahuʻinga mo fie maʻu e fakamoʻoní ka ʻoku ʻikai feʻunga ia ke ʻomi e mālohi mo e maluʻi fakalaumālie ʻoku tau fie maʻú. Kuo vaivai fakalaumālie ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo nau mavahe mei he Siasí. Ne ʻikai feʻunga ʻenau ʻilo mo e tukupā fakalaumālié mo e ngaahi faingataʻa ne nau fehangahangai mo iá.

ʻOku hā ha lēsoni mahuʻinga kau ki he fehokotaki ʻa e fakamoʻoní mo e uluí ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá.

“Ko kinautolu kotoa naʻe fakamahino ki ai ʻa e ʻilo ki he moʻoní, ʻi he malanga ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e fakahaá mo e kikité, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo fakahoko ai ha ngaaahi mana ʻiate kinautolú—ʻio, … hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, ko e tokolahi ʻo e kau Leimana naʻe tui ki heʻenau malangá, pea nau ului ki he ʻEikí, naʻe ʻikai ke nau toe hē.

“He naʻa nau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni; naʻa nau tuku hifo ʻa e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻu akí, ʻo ʻikai te nau toe tauʻi ʻa e ʻOtuá. …

“Ko ʻeni, ko e faʻahinga ʻeni ʻa ia naʻa nau ului ki he ʻEikí” (ʻAlamā 23:6–8).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ha meʻa mahuʻinga ʻe ua: (1) ko hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní, ʻa ia ʻe ala fakaʻuhingaʻi pē ko ha fakamoʻoní, mo e (2) ko e ului ki he ʻEikí, ʻa ia ko ʻene mahino kiate aú ko e ului ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Ko ia, ʻoku ʻomi ʻe hono fakatahaʻi lelei ʻo e fakamoʻoní mo e ului ki he ʻEikí ʻa e tuʻu maʻu mo e tuʻu ʻaliʻaliakí pea mo ha maluʻi fakalaumālie.

Naʻe ʻikai ke nau toe hē pea nau tuku hifo “e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻu ʻakí, ʻo ʻikai te nau toe tauʻi ʻa e ʻOtuá.” ʻOku fie maʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi he tui pē mo e ʻiló ke tuku hifo e “ngaahi mahafu ʻoku [tau tauhi ʻo] angatuʻu ʻakí” hangē ko e siokitá, hīkisiá, mo e talangataʻá. ʻOku muʻomuʻa ʻa e tuí, loto fakatōkilaló, fakatomalá, mo e fakavaivaiʻi kitautolú, ʻi hono siʻaki ʻo e ngaahi mahafu ʻoku tau angatuʻu ʻakí. ʻOku tau kei maʻu nai ha ngaahi mahafu ʻoku tau angatuʻu ʻaki ke ne taʻofi kitautolu mei haʻatau ului ki he ʻEikí? Kapau ʻoku ʻio, ta ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala he taimí ni pē.

Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai ului e kau Leimaná ki he kau faifekau ne akoʻi kinautolú pe ki he ngaahi polokalama fakaʻofoʻofa ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai ke nau ului ki he ʻulungaanga ʻo honau kau takí pe ke fakatolonga ha tofiʻa pe tukufakaholo fakafonua ʻenau ngaahi tamaí. Naʻa nau ului ki he ʻEikí—kiate Ia ko honau Fakamoʻuí pea ki Hono fakalangí mo ʻEne tokāteliné—pea naʻe ʻikai ke nau toe hē.

Ko e fakamoʻoní ko hano ʻiloʻi fakalaumālie ia ʻo e moʻoni naʻe maʻu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ului hokohokó ko hono mateakiʻi maʻu pē ʻo e moʻoni kuo fakahā mai ʻo tau maʻú—ʻaki ha loto pea mo ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni. Ko e uho ʻo ha fakamoʻoni ko hono ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ko e uho ʻo e uluí ʻa e tauhi moʻoni maʻu pē ki he ongoongoleleí. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí pea tau tauhi moʻoni ki he ongoongoleleí.

Fakamoʻoní, Uluí, mo e Talanoa Fakatātā ʻo e Kau Tāupoʻou ʻe Toko Hongofulú

ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi he taimí ni ha taha ʻo hono ngaahi fakaʻuhingaʻi ʻo e talanoa fakatātā ʻo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú ke fakamamafaʻi ʻaki e fekauʻaki ʻa e fakamoʻoní mo e uluí. Naʻe ʻave ʻe ha kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu, ʻa ia ko e toko nima naʻe poto kae vale honau toko nima, ʻenau ngaahi māmá ʻo ʻalu atu ke fakafetaulaki ki he tangata taʻané. Kātaki ʻo fakakaukau ki he ngaahi maama ʻa e kau tāupoʻoú ko e ngaahi maama ia ʻo e fakamoʻoní. Ne ʻave ʻe he kau tāupoʻou valé ʻenau ngaahi māmá kae ʻikai ʻave mo ha lolo. Fakakaukau ki he loló ko e lolo ia ʻo e uluí.

“Ka naʻe ʻave ʻe he potó ʻa e lolo [ʻo e uluí] ʻi heʻenau ngaahi ipú mo ʻenau ngaahi maama [ʻo e fakamoʻoní].

“Pea ʻi he tuai mai ʻa e tangata taʻané, naʻa nau tulemohe kotoa pē ʻo mohe.

“Pea tuʻuapō mālié mo ʻene pā mai ʻa e kalangá, Vakai ʻoku haʻu ʻa e tangata taʻané; mou ʻalu atu ʻo fakafetaulaki kiate ia.

“Pea toki tuʻu hake ʻa e kau taupoʻou kotoa pē ko iá, ʻo teuteu ʻenau tūhulu [ʻo e fakamoʻoní].

“Pea lea ʻa e valé ki he potó, Foaki mai maʻamautolu ʻi hoʻomou loló [ʻa e lolo ʻo e uluí]; he ʻoku teu mate ʻemau tūhulu [ʻo e fakamoʻoní].

“Ka naʻe lea ʻa e potó, ʻo pehē ange, Ka koeʻuhí naʻa siʻi ia kiate kimautolu mo kimoutolu: ka mou ʻalu kiate kinautolu ʻoku fakataú, ʻo fakatau maʻamoutolu” (Mātiu 25:4–9).

Naʻe siokita nai mo taʻe fie vahevahe e kau tāupoʻou poto ʻe toko nimá, pe naʻa nau fakahā totonu ange pē he ʻikai lava ʻo kole ke fakaʻaongaʻi ʻa e lolo ʻo e uluí? ʻE lava nai ke foaki ki ha taha kehe ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku maʻu tupu mei he talangofua maʻu pē ki he ngaahi fekaú? ʻE lava nai ke foaki ʻa e ʻilo naʻe maʻu ʻi hono ako mo e fakalaulauloto fakamātoato ki he folofolá, ki ha taha ʻokú ne fie maʻu? ʻE lava nai ke ʻave ʻa e melino ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí mei ha tokotaha Siasi faivelenga ki ha taha ʻokú ne aʻusia ha ʻahiʻahi pe faingataʻa lahi? Ko e tali mahino ki he ngaahi fehuʻi takitaha ko ʻení ko e ʻikai.

Hangē ko hono fakamamafaʻi totonu ʻe he kau tāupoʻou potó, kuo pau ke tau takitaha “fakatau maʻatautolu.” Naʻe ʻikai fakamatala e kau fafine ko ʻeni ne ueʻi fakalaumālié ki ha fefakatauʻaki fakapisinisi; ka ko ʻenau fakamamafaʻi hotau fatongia fakafoʻituitui ke tauhi ke kei ulo ʻetau maama ʻo e fakamoʻoní mo tauhi ha lolo feʻunga ʻo e uluí. ʻOku maʻu e lolo mahuʻingá ni ko e tulutā ki he tulutā—“ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea [mo e] akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30), ʻi he faʻa kātaki mo e vilitaki. ʻOku ʻikai ha hala tuʻusi ki ai; ʻikai lava ʻi ha teuteu fakavavevave ʻi he miniti fakaʻosí.

“Ko ia, ke mo tui faivelenga, ʻo lotu maʻu ai pē, pea teuteuʻi mo tutu hoʻomo māmá, pea ke ʻiate kimoua ʻa e lolo, koeʻuhí ke mo mateuteu ʻi he hāʻele mai ʻa e Tangata Taʻané” (T&F 33:17).

Fakamoʻoni

ʻOku ou palōmesi atu ʻi heʻene mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní pea tau ului ki he ʻEikí, te tau kei tuʻu maʻu pē mo tuʻu ʻaliʻaliaki pea ʻikai ʻaupito ke tau hē. Te tau fiemālie ke tuku hifo ʻetau mahafu ʻoku tau angatuʻu ʻakí. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha maama ulo lahi mei heʻetau ngaahi maama ʻo e fakamoʻoní mo e lolo lahi feʻunga ʻo e uluí. Pea ʻi heʻetau takitaha ului kakato angé, te tau fakamālohia ai hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá mo kinautolu ʻoku tau feohí.