2010–2019
Tomuʻa Sio, Pea Tokoni
ʻOkatopa 2012


Tomuʻa Sio, Pea Tokoni

ʻI heʻetau fakahoko iá, ʻe lava ke tau takitaha hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni maʻongoʻonga pau ʻoku tau maʻu ki he hoko ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko e tamaioʻeiki fili ʻa e ʻEikí ko ʻene ako ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí—ʻo tokoni fakatāutaha ki he taha kotoa. Kuo fuakava ʻa kitautolu kuo papitaisó ke fai e meʻa tatau. Kuo tau fuakava ke “manatu maʻu ai pē [ki he Fakamoʻuí] pea tauhi ʻene ngaahi fekaú,”1 pea kuó Ne pehē mai, “Ko ʻeku fekaú ʻeni, Ke mou feʻofoʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”2

Fakatokangaʻi ʻa e ʻi ai e fakaafe tatau ʻi he ngaahi lea ko ʻeni meia Palesiteni Monisoní: “ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá. … Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu taki taha.”3

Naʻá ke fanongo ki ai—ki he fakaafe ke feʻofaʻakí? ʻOku ʻikai faingofua ki ha niʻihi ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo ngāue pe tokoni ki he taha kotoa. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau takitaha hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fie fokotuʻu atu ke ke manatuʻi ha foʻi lea ʻe nima ke tokoniʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki ange: “Tomuʻa sio, pea toki tokoni.”

ʻI he meimei taʻu ʻe 40 kuohilí, ne u ʻalu ai mo hoku husepānití ki he temipalé ʻi heʻema pō teiti he Falaité. Ne taimi nounou pē ʻema nofomalí pea naʻá ku tailiili koeʻuhí ko e toki tuʻo ua pē ʻeni ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha mali foʻoú. Pau pē naʻe fakatokangaʻi ʻe ha fefine ne nofo hoku tafaʻakí. Naʻá ne ʻunu ʻo fanafana mai, “ʻOua te ke tokanga ki ha meʻa, te u tokoni atu.” Ne u nonga, pea naʻe lava ke u fiefia ʻi he toenga ʻo e sēsini temipalé. Naʻá ne ʻuluaki sio, pea toki tokoni.

Kuo fakaafeʻi kotoa kitautolu ke muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú pea ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e fakaafé ni ki he kau fafine angaleleí pē. ʻI heʻeku vahevahe e ngaahi sīpinga ʻo e sio pea toki tokoni ʻa e kāingalotu ʻoku hoko fakaʻahó, fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻoku nau fakahāʻí.

Naʻe pehē ʻe ha kiʻi tamasiʻi Palaimeli taʻu ono: “ʻI hono fili au ke u hoko ko e tokotaha tokoni ki he kalasí, naʻe lava ke u fili ha kaungāmeʻa ke ngāue mo au. Naʻá ku fili [ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne faʻa fakamamahiʻi au he kalasí] he naʻe ʻikai pē fili ia ʻe he niʻihi kehé. Naʻá ku fie maʻu ke ʻai ia ke ongoʻi fiefia.”4

Ko e hā e meʻa ne ʻilo ʻe he kiʻi tamasiʻí? Naʻé ne fakatokangaʻi ne ʻikai pē fili e tokotaha houtamaki he kalasí. Ko e hā e meʻa naʻá ne fai ke tokoní? Naʻé ne fili ia ke hoko ko hono kaungāmeʻa ʻo hoko ko ha tokotaha tokoni ki he kalasí. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kioutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú.”5

ʻI ha uooti ʻe taha, ne tomuʻa sio ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea tokoni ʻi ha founga ʻaonga. ʻI he uike kotoa pē, ʻoku aʻu vave ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo tuʻu ʻi tuʻa he falelotú, ʻi he ʻuhá, sinoú pe matuʻaki ʻafú, ʻo talitali ha aʻu atu e kau toulekeleka tokolahi ko e kāingalotu ʻo e uōtí. Naʻa nau hiki mei he ngaahi meʻalelé ʻa e ngaahi saliote teketeké mo e ngaahi tokotoko tokoní, fakamālohia ʻenau ʻalú pea fakafeʻao fakalelei e kau toulekeleká ki fale. ʻOku nau fakahoko moʻoni honau fatongia ki he ʻOtuá. ʻI heʻenau sio pea tokoní, ʻoku nau hoko ai ko ha sīpinga moʻui ʻo e akonaki ʻa e Fakamoʻuí: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”6 ʻI hono kamata ʻo e nāunau fakalēsoni foʻou ʻa e toʻu tupú, ʻe toe tokanga ange ʻa e kau talavoú ki ha ngaahi faingamālie lahi ke tokoni ʻi ha founga ʻoku faka-Kalaisí.

ʻOku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ha ngāue lahi ki he sio pea fai ha ngāué. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha finemui naʻe ueʻi fakalaumālie ko ʻAlekisanitulia, naʻe ʻikai lava ʻe Matisoni ʻa ia ʻokú ne tokoua ʻakí, ʻo fakakakato ʻiate ia pē e ngaahi fie maʻu ki heʻene Fakalakalaka Fakatāutahá he naʻá ne faingataʻaʻia fakaeʻatamai. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe ʻAlekisanitulia e kau finemui ʻi hono uōtí, talanoa mo hono kau takí pea fili ke fai ha meʻa maʻa Mati, ʻa ē naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo fai toko taha. Naʻe fakakakato ʻe he taha kotoa he kau finemuí ha konga ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi ngāue ʻo e Fakalakalaka Fakatāutahá ke lava ʻo maʻu ʻe Mati ha mētali pē maʻana.7

ʻE tupulaki lelei ʻa e kau finemui ko ʻení ki he ngaahi fatongia fakafaʻeé mo e anga fakatokoua ʻi he Fineʻofá koeʻuhí he ʻoku nau ako ke ʻuluaki sio pea toki fai ha tokoni ʻi ha ngaahi founga faka-Kalaisi.

Kuo fakamanatu mai ʻe Palesiteni Monisoni ko e ʻofa faka-Kalaisí “ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”8—pe ʻi hono toe fakalea ʻe tahá, sio pea fai ha tokoní—“ʻoku manatua ai ha uitou toulekeleka pea siʻi ʻave ki he ngaahi ʻekitivitī fakauōtí” mo e “taimi ʻoku fai ai e fakaafé ni ki ha fefine ʻoku tangutu fakaumiuminoa he Fineʻofá, ‘Haʻu—ke ta tangutu fakataha.’”9 ʻOku ʻaonga heni ʻa e lao koulá: “Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú, mou fai ia kiate kinautolu.”10

Naʻe fai ha ngāue ʻe ha husepāniti ʻi ha founga mahuʻinga ʻe ua. Naʻá ne pehē:

“Naʻá ku tokoni ʻi ha Sāpate ʻe taha ki hoku uaifí mo ʻene kalasi Palaimeli ne fonu ʻi he fānau taʻu fitu longomoʻui. ʻI he kamata ʻa e taimi feʻinasiʻaki ʻa e Palaimelí, naʻá ku fakatokangaʻi atu ha taha ʻo e kau mēmipa ʻi he kalasí ʻokú ne hanoku ʻi hono seá ʻo mahino ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi sai. Naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié ʻokú ne fie maʻu ha fakanonga, ko ia ai naʻá ku tangutu ʻi hono tafaʻakí mo ʻeke leʻo siʻi ange pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó. Naʻe ʻikai ke ne tali mai …, ko ia ai naʻá ku kamata ke hiva leʻo siʻi kiate ia.

“Naʻe lolotonga ako ʻe he Palaimelí ha hiva foʻou, pea ʻi he taimi naʻa mau hiva ai ʻa e ‘Ongo mai e leʻo ʻo e Fakamoʻuí’ ne kamata ke u ongoʻi ha maama mo ha māfana makehe moʻoni ʻokú ne fakafonu hoku lotó. … [Naʻá ku] maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ki he ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí kiate iá … pea kiate au foki. … Naʻá ku ʻilo ‘oku tau hoko ko e toʻukupu ‘o e [Fakamoʻuí] ʻi heʻetau tokoniʻi ha tahá.”11

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakatokangaʻi ʻe he tangata anga faka-Kalaisi ko ʻení ʻa e fie maʻu ke tokoni ki hono uaifí ʻi ha kalasi ne fonu he kau taʻu fitu makaká; ka naʻá ne fai foki mo ha ngāue fakafoʻituitui maʻa ha kiʻi fānau naʻe fie maʻu tokoni. Naʻá ne muimui he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku pehē, “Ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia.”12

Naʻe fakaʻatā ʻe ha tāfea ne toki hoko ha ngaahi faingamālie lahi ange ki he kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí ke tomuʻa sio pea toki fai ha tokoni. Naʻe sio ha kau tangata, fafine, toʻu tupu, mo e fānaú ki ha ngaahi pisinisi mo ha ngaahi ʻapi ne fakaʻauha pea nau liʻaki e meʻa kotoa ke tokoni ki hono fufulu mo fakaleleiʻi ʻo e ngaahi meʻa ne maumaú. Naʻe sio ʻa e niʻihi ki he fie maʻu ke tokoni ki he ngāue lahi ki hono fai ʻo e foó. Ko e niʻihi naʻa nau holoholoʻi fakalelei ha ngaahi fakatātā, ngaahi fakamatala fakalao, ngaahi tohi mo ha ngaahi pepa mahuʻinga, pea tokanga ʻi hono tautau kinautolu ʻi tuʻa ke mōmoa ke fakahaofi e meʻa ʻe ala lavá. ʻOku ʻikai ke faʻa faingamālie maʻu pē ʻa e sio pea fai ha tokoní pea ʻoku ʻikai ke faʻa taimi tonu maʻu pē ʻi heʻetau taimitēpilé.

Ko e fē ha toe feituʻu lelei ange ke tomuʻa sio pea fai ha tokoni ka ko ʻapi? ʻOku fakahaaʻi mai ia ʻe ha sīpinga mei he moʻui ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikotí:

“ʻI ha pō ʻe taha ne ʻā hake homa foha siʻisiʻi ko Lisiaté ʻo tangi he naʻe palopalema hono mafú … ʻOku anga maheni ʻaki pē ʻe hoku uaifí ke ne tuʻu ʻo tokangaʻi e pēpeé heʻene tangí, ka ne u talaange, ‘Tuku ke u tokangaʻi ia.’

“Koeʻuhí ko ʻene puké, ko e taimi pē ʻoku tangi aí, ʻe vave e tā hono mafú. ʻE lua pea ʻuli ai e ʻufiʻufi mohengá. Ne u puke mai ia ʻo feingaʻi ke holo e tā hono mafú pea fakanaʻanaʻa ia ʻi heʻeku feinga ke fetongi hono valá mo e tupenu kafú. Ne u fua ia kae ʻoua ke mohe. Naʻe ʻikai te u ʻilo he taimi ko ʻení, ʻe mālōlō ia ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Te u manatuʻi maʻu pē ʻeku fuofua iá he valenga pō ko iá.”13

Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Ka ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolú ke hoko ia ko homou tauhí.”14

ʻOku tau faʻa fakahehema he taimi ʻe niʻihi ke fai ha ngāue ʻi ha founga ʻoku tau fie maʻú kae ʻikai ko e founga ʻoku fie maʻu ʻi he taimi ko iá. ʻI hono akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili e tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó, naʻá ne vahevahe ʻa e sīpinga ʻo hono fakatau ha meʻaʻofa maʻa hono uaifí. Naʻá ne fehuʻi ʻo pehē, “Ko hoʻo fakatau ʻeni maʻaku pe maʻau?”15 Kapau te tau fehuʻi hifo kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāué, “ʻOku ou fai nai ʻeni maʻá e Fakamoʻuí pe maʻaku?” ʻE hangē leva ʻetau ngāué ko e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fehuʻi ʻe he Fakamoʻuí pea ʻoku totonu ke tau fai e meʻa tatau, “Ko e hā homo loto ke u fai kiate kimoua?”16

ʻI he ngaahi uike kuohilí naʻá ku fakavavevave pea helaʻia, lahi mo ha ngaahi meʻa ne fie maʻu ke fai. Naʻá ku fakaʻamu ke ʻalu ki he temipalé he ʻaho ko iá ka naʻá ku ongoʻi naʻá ku fuʻu femoʻuekina. ʻI he taimi pē naʻá ku fakakaukau ai ʻoku ou fuʻu femoʻuekina ke ʻalu ki he temipalé, naʻá ku fakakaukau leva ki he meʻa ʻoku totonu ke u fakahokó. Naʻá ku mavahe mei hoku ʻōfisí ʻo lue ki he Temipale Sōlekí, ʻo fakakaukau pe te u toe maʻu fēfē e taimi ko ʻeni ʻoku ou fakamolekí. Fakamālō pē ʻoku faʻa kātaki mo mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea mo akoʻi mai ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he ʻaho ko iá.

ʻI heʻeku tangutu he loki sēsiní, ne ʻunu mai ha fefine kei talavou ʻo fanafana mai, “ʻOku ou ongoʻi lotosiʻi. Ko e toki tuʻo ua pē ʻeni ʻeku ʻi he temipalé. Te ke lava ʻo tokoni mai?” Naʻá ne ʻilo fēfē nai ko e ngaahi lea tonu ia naʻá ku fie maʻu ke u fanongo ki aí? Naʻe ʻikai ke ne ʻilo, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻeku fie maʻu vivilí. Naʻe fie maʻu ke u fai ha ngāue tokoni. Naʻá Ne ueʻi ʻa e tokoua loto fakatōkilalo ko ʻení ke fai ha ngāue maʻaku ʻaki hono fakaafeʻi au ke u ngāue tokoni ki ai. ʻOku ou fakapapauʻi atu ko au naʻe ʻaonga lahi ki aí.

ʻOku ou fakahaaʻi ʻi he loto houngaʻia moʻoni ki he tokolahi ʻo e kakai anga faka-Kalaisi kuo nau ngāue tokoni ki homau fāmilí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. ʻOku ou fakahaaʻi ʻa ʻeku loto houngaʻia moʻoni ki hoku husepāniti ʻofeiná mo e fāmilí, ʻoku nau tokoni taʻe siokita pea ʻi he loto ʻofa moʻoni.

ʻOfa ke tau feinga kotoa ke tomuʻa sio pea toki fai ha ngāue tokoni. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá mo ʻetau ngāue tokoní, ʻo hangē ko e lea ne fai ʻe Palesiteni Monisoní,ʻe hoko ʻetau ngāué ko ha fakamoʻoni ʻo ʻetau hoko ko e kau ākongá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku malava ʻe Heʻene Fakaleleí ʻo ʻai ke tau malava ʻo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Monisoni hotau palōfita he ʻaho ní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77.

  2. Sione 15:12.

  3. Thomas S. Monson, ““Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAhó ni?” Liahona, Nōv. 2009, 86.

  4. Canyon H., “A Good Choice,” Friend, Jan. 2012, 31.

  5. Mātiu 5:44.

  6. Mātiu 25:40.

  7. Vakai, “For Madison,” lds.org/youth/video/for-madison.

  8. Molonai 7:47.

  9. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Liahona, Nōv. 2010, 125; vakai foki Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 101.

  10. 3 Nīfai 14:12.

  11. Al VanLeeuwen, “Ko e Tokoni ki he Fakafoʻituituí,” Liahona, ʻAokosi 2012, 19; vakai foki, Sally DeFord, “Fakaongo ʻAko Hoku Lotó,” Ko e Fokotuʻutuʻu ki he Taimi Feʻinasiʻakí ki he 2011, 28.

  12. 3 Nīfai 27:21.

  13. Richard G. Scott, “Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Malí,” Liahona, Mē 2011, 96.

  14. Mātiu 20:26.

  15. Robert D. Hales, “Hoko ko ha Kau Tauhi Fakapotopoto Fakatuʻasino mo Fakalaumālie,” Liahona, Mē 2009, 9.

  16. Mātiu 20:32.