2010–2019
Tokoni ke Fokotuʻu ha Taumuʻa Lelei
ʻOkatopa 2012


Tokoni ke Fokotuʻu ha Taumuʻa Lelei

ʻI hoʻo fakahinohinó, ʻe lava ʻe kinautolu ʻokú ke takí ʻo sio, fie maʻu, mo tui te nau lava ʻo ikunaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau malavá he ngāue tokoni ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he faingamālie ko ʻeni ke ʻi heni ʻi he fakatahaʻanga lakanga fakataulaʻeiki fakaʻofoʻofá ni. ʻOkú ne ueʻi au ke u fakakaukau ki heʻeku aʻusia pē ʻaʻakú. ʻOku meimei ko e meʻa kotoa pē ne u lavaʻi ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ne tupu ia koeʻuhí ko kinautolu kotoa ne nau ʻiloʻi aú, naʻa nau mamata ki he meʻa ʻiate au naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻí.

Ne u lotu ʻi heʻeku hoko ko e tamai kei talavoú ke ʻiloʻi pe ko e hā e ngaahi tokoni ʻe fai ʻe heʻeku fānaú ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke maʻu ʻe he fānau tangatá ha ngaahi faingamālie ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fānau fefiné, ne u ʻiloʻi te nau fai ha ngāue tokoni ʻo fakafofongaʻi e ʻEikí. Te nau fakahoko kotoa pē ʻa ʻEne ngāué. Ne u ʻiloʻi ko e tokotaha fakafoʻituitui takitaha kinautolu, ko ia kuo foaki ai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha ngaahi meʻafoaki pau ke nau takitaha fakaʻaongaʻi ʻi Heʻene ngāué.

He ʻikai te u lava ʻo talaatu fakaʻāuliliki ki he tamai mo e taki kotoa pē ʻo e toʻu tupú ʻa e meʻa lelei taha ke mou faí. Ka te u lava ʻo palōmesi atu te mou faitāpuekina kinautolu ʻo tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻe fāʻeleʻi mai mo kinautolú. ʻOku kehekehe ʻa e tokotaha kotoa pē pea ʻe kehe pē ʻa e tokoni te ne faí. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe fakataumuʻa ke taʻe lavameʻa. ʻI hoʻo feinga ke ke maʻu fakahā ke ʻiloʻi e ngaahi meʻafoaki ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, ʻiate kinautolu ʻokú ke tataki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí—tautautefito kiate kinautolu kei talavoú—ʻe tāpuakiʻi koe ke ke tataki kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngāue ʻe lava ke nau fakahokó. ʻI hoʻo fakahinohino ʻa kinautolu ʻokú ke tatakí, ʻe lava ke nau mamata, fie maʻu, pea tui te nau lava ke aʻusia kakato e ngaahi meʻa ʻe malavá he ngāue tokoni ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻá ku lotua ke maʻu ha fakahā ke ʻiloʻi e founga ʻe lava ke u tokoniʻi fakafoʻituitui ai ʻakinautolu ke nau teuteu ki he ngaahi faingamālie pau ke ngāue ai maʻá e ʻOtuá. Peá u feinga leva ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakakaukauloto atu, ʻamanaki, pea ngāueʻi ʻa e kahaʻu ko ʻení. Ne u tongi ʻi ha konga papa maʻá e foha takitaha ha potufolofola naʻá ne fakamatalaʻi e ngaahi meʻafoaki makehe naʻá ne maʻú, pea mo ha ʻīmisi naʻá ne fakafofongaʻi e meʻafoaki ko ʻení. ʻI lalo he fakatātaá mo e fakamatalá, ne u tongi ai e ʻaho papitaiso mo e fakanofo ʻo e tamasiʻi takitaha ki he ngaahi tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea fakaʻilongaʻi hono māʻolungá ʻi he ʻaho ne hoko ai ʻa e meʻá takitaha.

Te u fakamatalaʻi e ngaahi konga papa ko ia ne u tongi maʻa hoku foha takitaha ke tokoni ki ai ke ne sio ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻá ne maʻú mo e meʻa te ne ala tokoni ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻE lava pē ke ueʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻo hangē ko aú e ngaahi meʻafoaki pau mo e ngaahi faingamālie laulōtaha maʻá e toʻu tupu takitaha ʻokú ke ʻofa ai mo tatakí.

ʻI he hoko hoku foha lahi tahá ko e tīkoni mo e tamasiʻi Sikauti ʻĪkalé, ne haʻu ki hoku ʻatamaí ha fakatātā ʻo ha ʻīkale ʻi heʻeku fakakaukau atu ki ai mo hono kahaʻú. Naʻa mau nofo ʻi ʻAitahō ʻo ofi ki he moʻunga Tītoni Sauté (South Teton), ʻa ia ne ma ʻeva lalo fakataha holo ai mo mamata he puna ʻa e fanga ʻīkalé. Ne hanga ʻe he fakatātā ko ia ʻi hoku ʻatamaí ʻo ʻai ke ongo kiate au e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá:

“ʻOkú ne foaki ʻa e mālohi ki he vaivaí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau mālohí ʻokú ne fakatupu ʻa e mālohi.

“ʻIo ʻe pongia ʻa e fānau tupú pea vaivai, pea ʻe hinga ʻaupito mo e kau talavoú:

“Ka ko kinautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkale; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.”1

Ko hono moʻoní, ne taʻofi ʻema lue mo e foha lahi taha ko iá, he naʻe teʻeki ke ma aʻu ki he tumutumu ʻo Tītoni Sauté kuo helaʻia hoku fohá. Naʻá ne fie maʻu ke mālōlō. Naʻá ne pehē mai, “Meʻa ní te u fakameʻapangoʻia maʻu pē he ʻikai ke u aʻu ki he tumutumú? ʻE tangataʻeiki, hoko atu koe—ʻoku ʻikai te u loto ke tōnoa hoʻo ʻamanakí.”

Ne u tali ange, “He ʻikai teitei tō ʻeku ʻamanakí, pea he ʻikai te ke teitei fakameʻapangoʻia ai. Te ta manatuʻi maʻu pē naʻá ta kaka fakataha heni.” Ne u tongi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻene konga papá ha ʻīkale pea tohi ai “ʻI he Ongo Kapakau ʻo e ʻĪkalé.”

ʻI he fakaʻau mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe lelei ʻaupito e ngāue fakafaifekau hoku fohá ʻi he meʻa ne u ʻamanaki atu ki aí. Ne ngali taukakapa e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Mahalo ʻe tatau pē ʻa e tamasiʻi ʻokú ke poupouʻí mo hoku fohá, ʻo poupouʻi hake ia ʻe he ʻEikí ke ne māʻolunga ange ʻi heʻene malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha lea fakafonua faingataʻa, ne u fakakaukau atu ki aí. Kapau te ke ʻahiʻahi feinga mo ha talavou ke ne ʻiloʻi hono ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau mo hoʻo fie maʻú. Mahalo ʻe lahi ange e meʻa ʻe malava ʻe he tamasiʻí ʻi he meʻa ʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí. Tokoni kiate ia ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku māʻolungá.

Mahalo ʻe ngali mā ʻa e tamasiʻi ʻokú ke poupouʻí ke hoko ko ha tamaioʻeiki mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fuʻu mā ʻaupito ha taha ʻo hoku ngaahi fohá ʻi heʻene kei siʻí ʻo ʻikai pē te ne lava ʻo lue ki ha fale koloa pea talanoa mo e fai fakataú. Naʻá ne fuʻu ilifia ʻaupito pea ne u hohaʻa ʻi heʻeku lotua hono kahaʻú ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ne u fakakaukau kiate ia ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú—he ne ʻikai fuʻu ongo fakafiemālie. Ne tataki ai au ki ha potufolofola ʻi he tohi Lea Fakatātaá: “ʻOku hola ʻa e kakai faikoví ʻi he ʻikai tuli ki ai ha tahá: ka ʻoku toʻa ʻa e māʻoniʻoní ʻo hangē ko e laioné.”2

Ne u tongitongi ʻa e “Toʻa hangē ha Laioné” ʻi heʻene konga papá, ʻi lalo he fakatātā ʻo ha fuʻu ʻuluʻi laione ʻoku ngungulu. Naʻá ne fakahoko ʻa e ʻamanaki ʻi he meʻa ne u tongí ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi taʻu hoko atu aí. Naʻe malanga ʻaki ʻe hoku foha naʻe maá ʻa e ongoongoleleí ʻi he tui lahi pea toʻa ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Naʻá ne fua totonu hono ngaahi fatongiá ke fakafofongaʻi e ʻEikí.

ʻE lava ke hoko ʻeni ki he talavou ʻokú ke tatakí. ʻOku fie maʻu ke ke fakatupulaki ʻene tui ʻe lava ke liliu ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ha tamaioʻeiki loto toʻa ange ʻi he tamasiʻi loto vaivai ʻokú ke sio ki ai he taimi ní.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ngaohi ʻe he ʻEikí ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau toʻa. Naʻe hoko e talavou ko Siosefa naʻe mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he vaoʻakaú, ko ha tangata naʻe mālohi fakalaumālie. Naʻe ʻilo ʻeni ʻe Paʻale P. Palati ʻi heʻene vakai ki hono valokiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kau leʻo naʻa nau leʻohi kinautolu ʻi hono tuu pōpula kinautolú. Naʻe tohi ʻe Paʻale P. Palati ʻo pehē:

“Kae fakafokifā haʻane tuʻu hake ki ʻolunga ʻo lea ʻi he leʻo naʻe hangē ha maná, pe ko ha laione ngungulú, ʻo ne lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻo fakatatau ki heʻeku manatú:

“‘FAKALONGOLONGO, [ʻa kimoutolu ko e fanga tēvolo ʻo heli]. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ou valokiʻi kimoutolu, mo fekau ke mou fakalongolongo; he ʻikai te u kātakiʻi ke u moʻui ʻi ha toe momeniti ʻe taha ʻo fanongo ki he faʻahinga lea pehē. Taʻofi e talanoa ko iá, pe ko haʻomou mate pe ko au ʻi he MOMENITÍ NI PĒ!’”

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Palati ʻo kau ki he meʻa ne hokó: “Kuo tuʻo taha, mātē pē ʻeku mamata ʻi he anga molumalu mo fakaʻeiʻeikí, ʻi heʻene tuʻu he tuʻuapoó kuo haʻi sēini, ʻi ha loki pōpula ʻi ha kolo fakapoʻupoʻuli ʻi Mīsuli.”3

ʻE foaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie ki Heʻene kau tamaioʻeiki angatonú ke nau toʻa ʻo hangē ha laioné, ʻi heʻenau lea ʻi Hono huafá pea hoko ko e kau fakamoʻoni ʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe ʻi ai mo ha foha ʻe taha, naʻe tokolahi maʻu pē hono ngaahi kaungāmeʻa ne nau faʻa feinga ke feohi mo ia, talu mei heʻene kei siʻí. Naʻe faingofua ʻene fakakaungāmeʻa mo e kakaí. ʻI heʻeku lotu mo feinga ko ia ke ʻiloʻi kimuʻa ʻa ʻene ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ne u ongoʻi te ne maʻu ha mālohi ke fakatahaʻi mai e kakaí ʻi he ʻofa mo e uouangataha.

Ne u fakakaukau ai ki he fakamatala ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo kau ki he feinga ʻa e kaumātuʻa ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ke langa ʻa Saione ʻi Mīsulí pea mo e fiefia ʻa e kau ʻāngelo naʻe mamata ki heʻenau feingá mo e ngaahi ngāué. Naʻe fie maʻu ʻa e feilaulaú ki ai. ʻOku pehē ʻe he fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ka neongo ia, ʻoku mou monūʻia, he kuo tohi ʻi he langí ʻa e fakamoʻoni kuo mou fai ke mamata ki ai ʻa e kau ʻāngeló; pea ʻoku nau fiefia koeʻuhí ko kimoutolu, pea kuo fakamolemoleʻi kiate kimoutolu ʻa hoʻomou ngaahi angahalá.”4

Ne u tongi ʻi he papi ki he māʻolunga hoku fohá, “ʻOku Fiefia ʻa e Kau ʻĀngeló koeʻuhí ko Koe.”

Ne hokohoko lelei atu pē ʻa e malava ʻe he fohá ni ke fakatahaʻi mai mo takiekina e kakaí hili e ʻosi ʻene akó. Naʻá ne fokotuʻutuʻu mo hano kaungā maʻu lakanga fakataulaʻeiki ha ngaahi ʻekitivitī fakasiteiki ʻo maʻu ai ʻe he toʻu tupu ʻi hono feituʻú ʻa e tui ke kātaki mo ikunaʻi e ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI heʻene fakatupulaki e tuí ʻi he kau talavou mo e kau finemuí ni, naʻe tokoni ai ke fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga ʻo Saione ʻi he ngaahi senitā he feituʻu kolo ʻo ʻAmeliká. Ne u tongi heʻene papá ha kau ʻāngelo ʻoku ifi talupite, he ʻikai fuʻu tatau ia mo ʻenau founga ifí, ka naʻe faingofua ange ke tongi ha talupite ʻi hano tongi ha kaikaila.

ʻOku fiefia ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono langa ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki he funga māmaní ʻa Saione ʻi honau ngaahi uōtí, siteikí, mo e misioná. Pea te nau fiefia ʻi he kau talavou mo e kau finemui ʻokú ke tokoniʻi ke langa ʻa Saione ʻi ha feituʻu pe tūkunga pē ʻoku nau ʻi ai. Ko Saioné ko e ola ia ʻo ha kakai ʻoku nau faaitaha ʻi he fuakavá mo e ʻofá. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke tokoni ki homou toʻu tupú ke nau kau mai.

Naʻe ueʻi au ke u tongi maʻá e taha hoku ngaahi fohá ha foʻi laʻā—ʻa ia ko e laʻā ʻi he langí—mo e ngaahi lea mei he Lotu Hūfia ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ʻEni ʻa e Moʻui Taʻengatá.” ʻI he ofi ke ʻosi e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní, naʻá Ne lotu ki Heʻene Tamaí ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻiloʻi koe ko e ʻOtua moʻui pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.

“Kuó u fakaongoongoleleiʻi koe ʻi māmani: kuó u fakaʻosi ʻa e ngāue naʻá ke tuku mai ke u faí.”5

Kuo fakahoko ʻe hoku fohá ʻa e ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha konitinēniti ʻe tolu ka ko e mahuʻinga tahá ʻi hono ʻapí mo ʻi hono fāmilí. Kuó ne fokotuʻutuʻu ʻene moʻuí ʻo takatakai ʻiate kinautolu. ʻOkú ne ngāue ofi pē ki ʻapi, pea ʻokú ne faʻa foki ke fakataha mo hono uaifí mo e fānau iiki angé ʻi he houa hoʻataá. ʻOku nofo ofi mai pē hono fāmilí kiate au mo Sisitā ʻAealingi. ʻOku nau tokangaʻi homa loto ʻapí ʻo hangē pē ko hanau ʻapí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he moʻui ʻa e foha ko ʻení ke taau mo e moʻui taʻengatá ka ke ne moʻui foki ke takatakai ʻiate ia he kau mēmipa loto houngaʻia ʻo e fāmilí, ʻa ē ʻokú ne tanaki fakataha ʻiate iá.

Ko e moʻui taʻengatá ke moʻui ʻi he uouangataha, ʻi he ngaahi fāmilí, mo e Tamaí, ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku toki maʻu pē ʻa e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa ē ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia ʻe lava ke ke foaki ki he toʻu tupú ke ke poupouʻi kinautolu ki he taumuʻa taʻengatá ni. Te ke ʻuluaki fakahoko ia ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻi homou fāmilí. Mahalo ʻoku ʻikai ha fāmili ʻo kinautolu ʻoku mou tatakí ʻi he Siasí, ka ʻoku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou tokoni ke nau ongoʻi mo fie maʻu e ʻofa ʻa ha fāmilí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Ko e ʻū papa ki he māʻolungá ne u lau ki aí, ko ha founga pē ia ʻe taha ke tokoni, ki he toʻu tupú ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngeia ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate kinautolú mo honau kahaʻú pea mo e ngāue laulōtaha kuó Ne teuteuʻi kinautolu ke nau fakahokó. Te Ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e founga ke fakahoko ʻaki ia maʻa hoʻo fānaú mo e toʻu tupu kehe ʻokú ke tatakí. Ka ʻi hoʻo fekumi ʻi he faʻa lotu ke mahino kiate koe ʻa e kahaʻu ko ʻení, mo fakafetuʻutaki ia ki he talavoú fakafoʻituituí, te ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú takitaha ko ha niʻihi fakafoʻituitui, peá ke sio ai ki he ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga mo laulōtaha ʻoku nau takitaha maʻú.

Ne faitāpuekina au ʻi heʻeku hoko ko ha tamaí ke u mamata ki ha kahaʻu maʻongoʻonga hoku ngaahi ʻofefiné mo e ngaahi fohá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku fekumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha fakahinohinó, ne fakahā mai ha founga ke u tokoniʻi ʻaki hoku ngaahi ʻofefiné ke nau ʻiloʻi ʻa e falala kuo fai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, ko ha kau kaunanga te nau lava ʻo langa hake ʻa Hono puleʻangá.

ʻI he kei iiki hoku ngaahi ʻofefiné, ne u ʻilo ʻe lava pē ke mau tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻi he toʻu tangata kotoa pē. Ne u ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻa e ʻofá mei he tokoní pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá.

Ko ia ne mau tongi ai ha ngaahi papa tofi mā pea hili ai ha foʻi mā taʻo pē ʻi ʻapi pea mau ō fakataha ʻo ʻave ʻemau foakí ki he kau uitoú, kau tangata kuo mate honau uaifí, mo e ngaahi fāmilí. Naʻe peheni e fakalea ne u tongi he papa tofi mā takitaha, “J’aime et J’espere,” ko e faka-Falanisē ki he “ʻOku ou ʻofa pea ʻoku ou ʻamanaki lelei.” Naʻe ʻikai ke hā pē ʻa e fakamoʻoni ki heʻenau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi he ngaahi papa ne u tongí ka ne toe hā mahino ange ʻi heʻemau tufa kinautolu ki he kakai naʻe faingataʻaʻiá, ʻa ē ne nau mamahi pe mole hanau tahá, ʻo ne fakapapauʻi ange ʻe lava ʻe he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻo ʻomi ha ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá. Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, maʻa hoku ngaahi ʻofefiné, pea maʻatautolu takitaha.

Mahalo te mou pehē, “ʻE Misa ʻAealingi, ko hoʻo talamaí ʻoku fie maʻu ke u ako ke tā tongitongi?” Ko e talí ko e ʻikai. Ne u ako tā tongitongí ʻi he tokoni ʻataʻatā pē ʻa ha faiako angaʻofa mo mohu talēniti he taimi ko iá, ko ʻEletā Poiti K. Peeka. Ko e kiʻi poto ko ia ne u maʻú, ʻoku lava ke u ʻoange ai ʻa e lāngilangí ki he meʻafoaki maʻongoʻonga naʻá ne maʻu ko e tokotaha tā tongitongí mo ʻene faʻa kātaki ʻi heʻene hoko ko e faiakó. Ko langi pē ʻoku lava ke ne ʻomai ha faiako hangē ko Palesiteni Pēká. Ka ʻoku lahi e ngaahi founga te ke lava ʻo takiekina ai e loto ʻo e fānaú ʻo ʻikai tongi ia ʻi ha ngaahi papa pe fua pau maʻanautolu.

Hangē ko ʻení, tuʻunga ʻi he ngaahi tekinolosia ʻo e fetuʻutakí, ʻoku lava ai hono vahevahe e ngaahi pōpoaki ʻo e tuí mo e ʻamanaki leleí ʻoku nau fakamāvahevaheʻi kitautolú, ʻi he taimi pē ko iá pea ʻi ha totongi siʻisiʻi pe taʻetotongi. ʻOku tokoni hoku uaifí ke fai ʻeni. ʻOkú ma kamata ʻaki ʻema telefoni mo e ngaahi makapuna pe fanau ʻe lava ke ma aʻu ki aí. ʻOkú ma kole ange ke nau vahevahe mai ha ngaahi talanoa ki haʻanau lavameʻa fakatāutaha mo ha tokoni naʻa nau fai. ʻOkú ma fakaafeʻi foki kinautolu ke ʻomai ha ʻū tā ʻo e ngaahi meʻa ne nau faí. ʻOkú ma fakaʻaongaʻi e ʻū tā ko ʻení ko e fakatātā ki ha ngaahi fakamatala palakalafi siʻisiʻi pē. ʻOkú ma tānaki atu ha veesi ʻe taha pe ua mei he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo pē he ʻikai fuʻu fiemālie ʻa Nīfai mo Molomona ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo ʻema tohí pe fakangatangata ʻo e feinga ʻoku fie maʻu ki hono faʻu ʻo e tohi ʻokú ma ui “Ko e Tohinoa Fakafāmilí: Ko e ʻŪ Lauʻi Peleti Īkí.” Ka ʻoku faitāpuekina au mo Sisitā ʻAealingi heʻema feingá. ʻOkú ma ongoʻi ʻoku ueʻi kimaua ʻi heʻema fili e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi pōpoaki nounou ʻokú ma tohí. Pea ʻokú ma mamata ki hono fakamoʻoní ʻi heʻenau moʻuí, ʻi hono liliu honau lotó kiate kimaua pea ki he Fakamoʻuí pea ki ʻolunga foki.

ʻOku ʻi ai mo ha toe ngaahi founga ke takiekina ai e niʻihi kehé; ʻoku mou ʻosi fakahoko pē honau niʻihi. ʻE fakatupu ʻe hoʻomou anga ʻaki e lotu fakafāmilí mo e lau folofolá ha ngaahi manatu ʻe tuʻuloa ange mo ha ngaahi liliu ʻo e lotó ʻoku lahi ange ʻi he meʻa ʻoku mou ʻiloʻi he taimi ní. Naʻa mo e ngaahi ʻekitivitī fakatuʻasino hangē ko e ʻalu ki ha faʻahinga sipoti pe sio faivá, ʻe lava pē ke ne takiekina e moʻui ʻa ha fānau. ʻOku ʻikai ko e ʻekitivitií ʻoku mahuʻingá ka ko e ongo ʻoku maʻu ʻi hoʻomou fai iá. Kuó u ʻiloʻi ha sivi lelei ke ʻiloʻi ai e ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ke nau fakahoko ha lelei lahi ʻi he moʻui ʻa ha taha kei talavou. Ko hono tuku ke nau fokotuʻu mai e ʻekitivitī ke faí koeʻuhí ko ʻenau manako aí pea nau ongoʻi ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá. Mei he meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻeni.

Naʻá ku nofo ʻi Niu Sēsí, ʻoku maile ʻe 50 (80 km) mei Niu ʻIoke Siti, he taimi ne u hoko ai ko e tīkoni ʻi hoku taʻu 12. Ne u fakaʻānaua ke u hoko ko ha taha vaʻinga peisipolo lelei. Ne loto ʻeku tamaí ke ne ʻave au ke ma sio ʻi ha vaʻinga naʻe fakahoko ʻi he Malaʻevaʻinga Iengikī (Yankee) motuʻa ʻi he Polinikisí (Bronx). ʻOku kei lava pē ke u sioloto ki he hiki ʻe Siō Timāsiō (Joe DiMaggio) e paté ʻo taaʻi pea lele ki he loto malaʻé, kae tangutu ʻeku tamaí ʻi hoku tafaʻakí, ʻa ia ko e toki taimi ʻeni ne ma ō fakataha ai ki ha vaʻinga peisipolo liiki lahi taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Ka ne tokoniʻi ʻeku moʻuí ʻo taʻengatá ʻe ha toe ʻaho ʻe taha mo ʻeku tamaí. Naʻá ne ʻave au mei Niu Sēsī ki he ʻapi ʻo ha pēteliake kuo ʻosi fakanofo ʻi Sōleki Siti. Ne teʻeki ai ke u sio ʻi he tangatá kimuʻa. Naʻe tuku au ʻe heʻeku tamaí he sitepú pea ʻalu ia. Ne taki atu au ʻe he pēteliaké ki ha sea, hili hono ongo nimá ʻi hoku ʻulú, pea foaki ha tāpuaki ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá ʻa ia naʻe kau ai hono fakahā ʻo e fakaʻānaua lahi ʻo hoku lotó.

Naʻá ne pehē ko e taha au ʻo kinautolu naʻe ʻuhinga ki ai e lea ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa e faʻa fakaleleí.”6 Ne u ʻohovale ʻi he lava ke ʻiloʻi ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke ma maheni ʻa hoku lotó peá u ʻāʻā hake ʻo sio ki he loki naʻe hoko ai e faʻahinga mana peheé. Ne takiekina ʻeku moʻuí ʻe he tāpuaki ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke u fakahokó, ʻa ʻeku malí, mo ʻeku ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

Mei he meʻa ko ia ne hokó mo e meʻa ne hoko atu aí, ʻoku lava ai ke u fakamoʻoni, “He ʻoku ʻikai ke foaki ʻa e meʻafoaki kotoa pē ki he tangata kotoa pē; he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻafoakí, pea ʻoku foaki ha meʻafoaki ki he tangata takitaha ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.”7

ʻI hono fakahā mai kiate au ʻe he ʻEikí ha meʻafoakí, kuó u lava ai ke ʻiloʻi pea teuteu ki ha ngaahi faingamālie ke fakaʻaongaʻi ia ke tāpuekina ai ʻa kinautolu ʻoku ou ʻofa ai mo tokoniʻí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi meʻafoakí. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu pea mo au pē ke tau lotu ke ʻiloʻi e ngaahi meʻafoaki kuo foaki kiate kitautolú, ke ʻiloʻi e founga ke fakatupulaki ai kinautolú, pea ke ʻiloʻi e ngaahi faingamālie kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé. Ka ko e meʻa tēpuú, ʻoku ou lotua ke ueʻi kitautolu ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻenau ngaahi meʻafoaki makehe mei he ʻOtuá ke fai ha tokoní.

ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou kole, ʻe tāpuakiʻi kimoutolu ke mou tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakahoko kakato e meʻa ʻoku nau malavá ʻi hono tokoniʻi ʻo kinautolu ʻoku nau tataki mo ʻofeiná. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku moʻui e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻeni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau maʻū, pea kuo teuteuʻi kiatutolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi meʻaʻofa makehe ke tau ngāue maʻana ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻamanaki mamana tahá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.