2010–2019
Kuo Tohi Koā ʻi Hotau Lotó ʻa e Tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?
ʻOkatopa 2012


Kuo Tohi Koā ʻi Hotau Lotó ʻa e Tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻE hoko ʻetau fakahoko, tauhi, mo fiefia ʻi heʻetau ngaahi fuakavá ko e fakamoʻoni ʻoku tohi moʻoni e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, kuo lau māhina hoʻomou ʻi heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó, ʻi heʻeku fakalaulauloto ki he fatongia mamafá ni. Neongo ʻeku ongoʻi taʻe feʻunga mo e fatongia kuo tuku kiate aú, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko ha ui ia mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfita kuo filí, pea ʻoku feʻunga pē ia kiate au. ʻOku akoʻi he folofolá, “neongo pē ko e fai ia ʻi he leʻo [ʻo e ʻEikí] pe ʻi he leʻo ʻo [ʻEne] kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”1

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga fekauʻaki mo e uí ni, ko e ʻiloʻi pau ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Hono ngaahi ʻofefiné kotoa. Kuó u ongoʻi ʻEne ʻofa kiate kitautolú!

ʻOku ou saiʻia ʻi he folofolá, ‘o hangē pē ko kimoutolú. ʻOku tau maʻu ʻi he tohi Selemaiá ha potufolofola ʻoku mahuʻinga ʻaupito ki hoku lotó. Ne moʻui ʻa Selemaia ʻi ha taimi mo ha feituʻu faingataʻa, ka ne tuku ange ʻe he ʻEikí ke ne “tomuʻa mamata ki ha kuonga ʻo e ʻamanaki leleí lolotonga hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli he ngaahi ʻaho kimui ní”2—ʻa hotau kuongá. Naʻe kikite ʻa Selemaia:

“ʻO ka hili ange ʻa e ngaahi ʻaho ko iá, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai. …

“… Te nau ʻilo kotoa pē au, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi ʻiate kinautolú, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí]: he te u fakamolemole ʻenau hiá, pea he ʻikai te u toe manatu ki heʻenau angahalá.”3

Ko kitautolu ʻa e kakai ne mamata ki ai ʻa Selemaiá. Kuo tau fakaafeʻi nai e ʻEikí ke Ne tohi e fonó, pe tokāteliné, ʻi hotau lotó? ʻOku tau tui ʻoku ʻaonga fakatāutaha kiate kitautolu ʻa e fakamolemole ko ia ʻoku maʻu ʻi he Fakaleleí, ʻa ia ne lau ki ai ʻa Selemaiá?

Ne vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ʻene ongo kau ki he fuʻu tui mālohi ʻa e kau paionia ne tuiaki atu ke aʻu ki he Teleʻa Sōlekí, neongo e mālōlō siʻenau fānaú. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke nau fai ia ko ha polokalama, naʻe ʻikai ke nau fai ia ko ha ʻekitivitī fakasōsiale, ka naʻa nau fai ia ko ʻenau tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ne ʻi he uho ʻo honau ngaahi huí.”

Naʻe ʻiate ia ʻa e ongoʻi ʻofa ʻi heʻene pehē:

“Ko e founga pē ia naʻe lava ke tanu ai ʻe he ngaahi faʻē ko iá ʻenau fānaú ʻi ha puha mā pea nau pehē, ʻʻOku ʻi muʻa e fonua ʻo e talaʻofá. Te tau aʻu ki he teleʻá.’

“ʻOku lava ke nau lea ʻaki ia tupu mei he ngaahi fuakavá mo e tokāteliné, tuí, fakahaá mo e laumālié.”

Naʻá ne fakaʻosi ʻaki e ngaahi lea fakatupu fakakaukau ko ʻení: “Kapau te tau tauhi ia ʻi hotau fāmilí pea ʻi he Siasí, mahalo ʻe kamata ke hoko ha ngaahi meʻa kehe ʻiate kinautolu pē. Mahalo ʻe pulia atu mo ha toe ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻinga kiate kitautolu. Naʻe ʻikai leva ke hao ha meʻa lahi ʻi he ngaahi saliote ko ʻení. Hangē ko e pau ko ia ke fili ʻe heʻetau ngaahi kuí ʻa e meʻa mahuʻinga ke nau ʻavé, mahalo te tau fehuʻi he senituli 21 ni ʻo pehē, ʻKo e hā te tau faʻo he saliote ko ʻení?’ Ko e koloa ʻo hotau lotó, ʻa ia ʻoku ʻi he uho ʻo hotau ngaahi huí.”4 Pe, ki hano toe fakalea ʻe tahá, ko e meʻa kuo tohi ʻi hotau lotó!

Kuo mau fekumi ʻi heʻemau hoko ko e kau palesitenisī foʻou ʻo e Fineʻofá ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻaonga ʻoku finangalo e ʻEikí ke mau faʻo ʻi heʻemau saliote ʻo e Fineʻofá ke hokohoko atu ai e laka ki muʻa ʻEne ngāué. Kuo mau ongoʻi ʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke mau ʻuluaki tokoniʻi Hono ngaahi ʻofefine ʻofeiná ke mahino kiate kinautolu ʻa e tokāteline ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku mau ʻiloʻi ʻe tupulaki ʻetau tuí, mo ʻetau holi ke moʻui māʻoniʻoní. Uá, kuo mau fakakaukau ki he fie maʻu mahuʻinga ko ia ke fakamālohia e fāmilí mo e ʻapí, pea mau ongoʻi ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke poupouʻi Hono ngaahi ʻofefine ʻofeiná ke nau pikimaʻu ki heʻenau ngaahi fuakavá ʻi he loto fiefia. ʻOku fakamālohia e fāmilí ʻi he taimi ʻoku tauhi ai e ngaahi fuakavá. Fakaʻosí, ʻoku mau ongoʻi ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke tau ngāue fakataha mo e ngaahi houalotu kehé pea mo hotau kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he feinga ke kumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ke nau fakalakalaka ʻi heʻenau fonongá. ʻOku mau lotu fakamātoató ke tau fakaava hotau lotó takitaha pea tuku ke tohi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Fakaleleí, ngaahi fuakavá, mo e uouangatahá.

ʻE lava fēfē ke tau fakamālohia e ngaahi fāmilí pe tokoniʻi e niʻihi kehé tuku kehe pē ka toki tohi ʻi hotau lotó ha tui lahi mo taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá? ʻOku ou fie vahevahe he efiafí ni ha tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo e Fakaleleí te ne fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí kapau ʻe tohi kinautolu ʻi hotau lotó. ʻOku ou ʻamanaki ʻe hanga ʻe he mahino ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo faitāpuekina kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau foʻou mai ki he Siasí pe kau fuoloa ki ai.

Tefitoʻi Moʻoni 1: “ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”5

ʻOku mau fakamoʻoni fakataha mo kimoutolu ki he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí. Kuo tohi ʻemau ngaahi fakamoʻoní ʻi homau lotó, ʻo hangē pē ko kimoutolú, ʻi heʻemau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe ʻo tupu ai ʻemau tupulaki fakalaumālié. ʻE lava ke ngali taʻe fakafiemālie ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení kapau ʻe ʻikai mahino e palani haohaoa ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní mo e hoko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo e palani ko iá. ʻOku tau ʻinasi kotoa ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka ʻoku tohi ʻi he loto ʻo e kakai faivelengá “ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

Ko e hā ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻEikí ʻa e mamahí mo e faingataʻá ke hoko kiate kitautolu ʻi he moʻui ní? Ko ha konga pē ia ʻo e palani ki heʻetau tupulakí mo e fakalakalaká! Naʻa tau “hiva fiefia”6 ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe maʻu e faingamālie ke tau haʻu ai ki he māmaní ʻo aʻusia e moʻui matelié. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē, “ ʻOku tau lava ʻo fakahoko vave ange hotau [faka] uluí ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea mo e mamahí ʻi haʻatau moʻui fiemālie mo nonga pē.”7

ʻOku fakahaaʻi e moʻoni ko ʻení ʻe ha sīpinga ʻo ha fefine paionia faivelenga. Naʻe mali ʻa Mele Loisi Uoka ʻi hono taʻu 17 mo Sione T. Mōlisi ʻi Seni Luisi, ʻi Mīsuli. Naʻá na kolosi fakataha mo e Kāingalotú he ngaahi manafá ʻi he 1853, ʻo na aʻu ki he Teleʻa Sōlekí hili pē ha kiʻi taimi siʻi mei he taʻu taha ʻena malí. Naʻe hoko kiate kinaua e ngaahi faingataʻa tatau pē mo e Kāingalotu kehé ʻi heʻena fonongá. Ka ne ʻikai ʻosi ʻena ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi heʻena aʻu ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe taʻu 19 ʻa Mele he taʻu hono hokó, peá ne tohi ai ʻeni: “Ne fāʻeleʻi mai ʻema tamasiʻí. … ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi hono māhina uá pe tolú nai, … ne fanafana mai ha meʻa kiate au, ‘ʻE mate ʻa e kiʻi valevalé.’”

Ne tō lalo e moʻui ʻa e kiʻi pēpeé he lolotonga e faʻahitaʻu momokó. “Ne mau fai e meʻa kotoa naʻe malavá, … kae kei fāihifo pē e kiʻi pēpeé. … ʻI he ʻaho ua ʻo Fēpuelí, naʻá ne mālōlō ai … ko ia ne u inu ai ʻa e mamahi ʻo e māvae mo hoku kakano mo e toto tonú.” Ka ne teʻeki ai pē ʻosi hono ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe puke foki mo e husepāniti ʻo Melé, peá ne mālōlō hili pē ha uike ʻe tolu e mālōlō ʻene pēpeé.

Naʻe tohi ʻe Mele ʻo pehē: “Ko ia, ʻi ha vahaʻataimi nounou pē ʻo ha ʻaho ʻe 20, ne toʻo atu ai hoku husepānití mo ʻema tama ʻe toko taha peé ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú pē, ʻi ha fonua muli naʻe maile ʻe laungeau mei hoku fāmilí mo e kāingá pea kei hanga mei muʻa ha ngaahi faingataʻa lahi … peá u fakaʻamu pehē ange mai ʻe au ke u mate ʻo fakataha mo hoku [ongo] ʻofaʻangá.”

Ne hoko atu ʻa Mele: “Ne u ʻeveʻeva atu mo hoku kaungāmeʻá he efiafi Sāpate ʻe taha. … Ne u manatuʻi e puli [hoku husepānití] mo ʻeku fuʻu taʻelatá pea ʻi heʻeku tangi mamahí, ne u lava pē ke sioloto atu, ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻo e moʻuí te u aʻusiá pea naʻá ku ongoʻi lahi ʻoku moʻoni. Ne u ongoʻi loto-mafasia, he ʻoku ʻiloʻi ʻe he filí ʻa e taimi ke ne ʻohofi ai kitautolú, ka ʻoku māfimafi ʻa hotau [Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi] ke fakahaofi kitautolu. ʻI he … tokoni ʻa e Tamaí, ne u malava ke fepaki mo e mālohi kotoa ne hangē ne nau ʻohofi au he taimi ko ʻení.”8

Ne ako ʻe Mele ʻi heʻene taʻu 19 pē, ʻoku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha ʻilo pau kiate kitautolu te ne lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe fakafiemālie ʻi he moʻuí ni—naʻa mo e ngaahi loto mamahi lahi tahá.

Tefitoʻi Moʻoni 2: ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he Fakaleleí ʻoku malava ai ke tau ikunaʻi ʻa e tangata pe fefine fakakakanó pea tau hoko ko ha kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi.9

ʻOku ʻi ai e founga ke tau ʻiloʻi ai e taimi kuo tau ako ai ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ia ʻoku tau lava ai ke akoʻi e tokāteliné pe tefitoʻi moʻoní ʻi ha founga ʻe lava ke mahino ki he fānaú. ʻOku ʻi ai ha talanoa fakatātā ʻoku ʻi ha lēsoni ʻa e Palaimelí ʻoku hoko ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ke akoʻi ʻaki e fānaú ke mahino e Fakaleleí. Mahalo ʻe lava ke tokoni ʻeni kiate kitautolu ʻi hono akoʻi ʻetau fānau pē ʻatautolú, makapuná, pe ngaahi kaungāmeʻa ʻi ha tui fakalotu kehe ʻoku nau fie maʻu ha mahino ki he tefitoʻi tokāteliné ni.

“Naʻe luelue atu ha [fefine] ʻi he halá ʻo ne tō ʻi ha fuʻu luo loloto pea ʻikai ke ne toe lava ʻo kaka hake ki ʻolunga. Naʻe ʻikai toe ha faʻahinga meʻa heʻene fai, kae ʻikai pē lava ke kaka hake ʻiate ia pē. Naʻe ui tokoni ʻa e [fefiné] ni pea naʻá ne fiefia ʻi ha fanongo mai ʻa ha tangata angalelei ki heʻene ui tokoní ʻo ne tuku hifo ha tuʻunga ki he fuʻu luó. Naʻe lava ke toe kaka hake ʻo maʻu ʻa ʻene tauʻatāiná.

“ʻOku tau tatau pē mo e [fefine] ko ia ʻi he fuʻu luó. ʻOku hangē tofu pē ʻa e faiangahalá ko e tō ki he fuʻu luó, pea ʻikai te tau toe lava ke kaka hake ʻiate kitautolu pē. ʻOku hangē tofu pē ʻa e fanongo mai ʻa e [tangata] angaleleí ni ki he ui tokoni ʻa e fefiné, ko hono ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAlo Tofu Pē Tahá ke Ne fai e fakahaofí. ʻOku lava [ke] fakatatau ʻa e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki hono tukutuku hifo ʻo e tuʻungá ki he luó; ʻokú ne hanga ʻo tokoniʻi ke tau kaka hake ki ʻolunga.”10 Ka ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí ha meʻa lahi ange ʻi hono tukutuku hifo pē ʻo e tuʻungá, ʻokú Ne “hifo ki he loto luó ʻo ʻai ke tau malava ʻo fakaʻaongaʻi e tuʻungá ke tau hao ai.”11 “ʻOku hangē pē ʻa e pau ke kaka hake ʻa e [fefiné] ʻi he tuʻungá, ʻa e pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí kae lava ke tau kaka hake mei hotau ngaahi luó pea ʻai ke ʻaonga ʻa e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí. Hili ʻa ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻe hanga leva ʻe he Fakaleleí ʻo fakafaingamālieʻi ke tau hoko ʻo taau ke tau foki hake ki he ʻafioʻanga ʻo e Tamai Hēvaní.”12

Ne u maʻu e faingamālie ke fetaulaki kimuí ni mai mo ha paionia ʻo onopooni, ko ha ʻofefine ʻofeina ʻo e ʻOtuá ne toki ului ki he Siasí ʻi Silei. Ko ha faʻē ʻoku nofo toko taha pē mo ʻene kiʻi fānau tangata ʻe toko ua. Naʻe fakafou ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí ʻa ʻene malava ke fakangaloʻi ʻa e kuohilí peá ne feinga fakamātoato he taimí ni ke ne hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI heʻeku fakakaukau ki he fefiné ni, ne u manatu ai ki ha tefitoʻi moʻoni naʻe akonaki ʻaki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Ko e meʻa kehe ia ke ʻilo naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ke pekia maʻatautolu—he ko e konga mahuʻinga ia mo e fakavaʻe ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. Ka ʻoku toe fie maʻu ke tau fakahoungaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e ʻEikí, ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tōkakano ʻiate kitautolu—ʻo ʻikai ngata pē heʻene tataki kitautolú kae toe ʻomi mo ha mālohi kiate kitautolu.”13

ʻI heʻeku aleaʻi mo e fefine Silei ko ʻení e founga ke nofo maʻu ai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au ʻi he loto vēkeveke ʻa ʻene loto ke hokohoko atu ʻi he halá. Ko e konga lahi ʻo ʻene moʻuí naʻe mavahe ai mei he halá, peá ne talamai naʻe ʻikai ha meʻa ia “ʻi he feituʻu” mavahe mei he halá te ne toe fie maʻu ʻi heʻene moʻuí. ʻOku moʻui ʻi hono lotó ʻa e ivi lavameʻa ʻo e Fakaleleí. ʻOku tohi ia ʻi hono lotó.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau malava ke kaka ki tuʻa mei he luó ʻi he mālohi ko iá, ka ʻokú ne ʻomi foki ʻa e mālohi ke tau hokohoko atu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi te ne tataki kitautolu ke tau foki atu ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Tefitoʻi Moʻoni 3: Ko e Fakaleleí ʻa e fakamoʻoni lelei taha ʻoku tau maʻu ki he ʻofa ʻa e Tamaí ki Heʻene fānaú.

ʻE lelei ke tau fakalaulauloto ki he fakakaukau ongo ko ʻeni meia ʻEletā ʻOakesí: “ʻOku pau pē naʻe mamahi lahi ʻetau Tamai Hēvaní ke tuku mai Hono ʻAló ke Ne kātekina ʻa e mamahi kāfakafa ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Ko e fakamoʻoni lelei taha ia ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolu taki tahá!”14

ʻOku totonu ke hanga ʻe he ngāue kāfakafa ʻo e ʻofa ko iá ʻo ʻai ke tau tūʻulutui hifo ʻo fakamālō ʻi he loto fakatōkilalo ki he Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ʻofa ʻiate kitautolú ke ʻomi ai ʻa Hono ʻAlo Pē ʻe Tahá pea ko e ʻAlo haohaoa ke mamahi maʻa ʻetau ngaahi angahalá, loto mamahí, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ngali taʻe fakafiemālie ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí?”

Manatuʻi e fefine ne toki talanoa ki ai ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá? Naʻá ne pehē: “Naʻe tangi ha fefine ne fuoloa ʻene feʻao mo e ʻahiʻahí mo e mamahí, ʻo pehē, ‘Kuó u toki ʻiloʻi ʻoku ou hangē pē ha laʻi paʻanga ʻe 20 pepa [motuʻá]—ʻo manusinusi, mahaehae, ʻuli, ngaohikovia mo likoliko. Ka ʻoku ou kei paʻanga pē ʻe 20. ʻOku ʻi ai hoku mahuʻinga. Neongo ʻa e ʻikai ke u matamataleleí, pea neongo kuo ngaohikovia au, ka ʻoku kei kakato pē hoku mahuʻingá, ko e paʻanga ʻe 20.”15

ʻOku ʻiloʻi ʻe he fefiné ni ko ha ʻofefine ʻofeina ia ʻo ʻene Tamai Hēvaní pea ʻoku mahuʻinga feʻunga ke Ne tuku mai ai Hono ʻAló ke fai e fakaleleí maʻana, fakafoʻituitui. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fefine kotoa pē ʻi he Siasí ʻa e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻe he fefiné ni—ko ha ʻofefine ʻofeina ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku liliu fēfē ʻe heʻetau ʻiloʻi hotau mahuʻinga kiate Iá ʻa e founga ʻoku tau tauhi ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá? ʻOku kaunga fēfē ʻetau ʻiloʻi hotau mahuʻinga kiate Iá ki heʻetau holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé? ʻOku fakatupulaki fēfē ʻe heʻetau ʻiloʻi hotau mahuʻinga kiate Iá ʻa ʻetau holi ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ke mahino ki ai e Fakaleleí ʻo hangē ko ʻetau mahinó—ʻo mahino ʻaupito? ʻI he taimi kuo tohi ai ʻi hotau lotó takitaha ʻa e tokāteline ʻo e Fakaleleí, ʻe toki kamata leva ke tau hoko ko e faʻahinga kakai ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau hoko ki aí, ʻi Haʻane toe hāʻele mai. Te Ne ʻiloʻi ko ʻEne kau ākonga moʻoni kitautolu.

ʻOfa ke fakatupu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ha “fuʻu liliu lahi” ʻi hotau lotó.16 ʻI heʻetau tokanga ki he tokāteline ko ʻeni naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ko e “ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fiefia lahi,”17 ʻoku ou palōmesi atu te tau maʻu ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. Hili ʻenau lotu lahi ke ʻaonga ʻa e Fakaleleí ki heʻenau moʻuí, naʻa nau “fonu ʻi he fiefia”18 pea nau “loto-fiemālie ke fai ha fuakava mo … [e] ʻOtuá ke fai ʻa hono finangaló, pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú ʻi he meʻa kotoa pē.”19 ʻE hoko ʻetau fakahoko, tauhi, mo fiefia ʻi heʻetau ngaahi fuakavá ko e fakamoʻoni ʻoku tohi moʻoni e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó. ʻE ngaahi tokoua, mou kātaki ʻo manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ko ʻení:

  1. “ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku taʻe fakafiemālie ʻi he moʻuí ni ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”20

  2. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he Fakaleleí ʻe malava ai ke tau ikunaʻi e tangata pe fefine fakakakanó pea hoko ko ha kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi.21

  3. Ko e Fakaleleí ʻa e fakamoʻoni lelei taha ʻoku tau maʻu ki he ʻofa ʻa e Tamaí ki Heʻene fānaú.22

“ʻO ka hili ange ʻa e ngaahi ʻaho ko iá, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai.”23 ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke kole ki he ʻEikí ke Ne tohi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e Fakaleleí ʻi hotau lotó. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38.

  2. New Testament: Gospel Doctrine Teacher’s Manual (2001), 198.

  3. Selemaia 31:33–34; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  4. Jeffrey R. Holland, “Fealēleaʻakí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 9 Fēpueli. 2008, 28.

  5. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 59.

  6. Siope 38:7.

  7. Dallin H. Oaks, “Ko e Tukupā ke Hoko ʻo Pehē,” Liahona, Sānuali 2001, 42.

  8. Piokālafi ʻo Mary Lois Walker Morris naʻá ne fai pē ʻe ia (ʻoku tauhi hono tataú ʻe Linda Kjar Burton).

  9. Vakai, See David A. Bednar, “Ko e Fakaleleí pea mo e Fononga Fakamatelié,” Liahona, ʻEpeleli 2012, 12–19.

  10. Palaimeli 7: Fuakava Foʻou (1997), 104.

  11. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:123.

  12. Palaimeli 7, 104.

  13. David A. Bednar, Liahona, ʻEpeleli 2012, 14.

  14. Dallin H. Oaks, “ʻOfá mo e Fonó,” Liahona, Nōv. 2009, 26.

  15. Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Liahona, Mē 2010, 69.

  16. Vakai, ʻAlamā 5:12–14.

  17. Mōsaia 3:3.

  18. Vakai, Mōsaia 4:1–3.

  19. Vakai, Mōsaia 5:2–5.

  20. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 52.

  21. Vakai, David A. Bednar, Liahona, ʻEpeleli 2012, 12–19.

  22. Vakai, Dallin H. Oaks, Liahona, Nōv. 2009, 26.

  23. Selemaia 31:33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.